Iz godine u godinu, Hrvatska broji sve manje i manje Hrvata, a pogotovo onih najmlađih
Posljednjih 30 godina, Hrvatskom hara tzv. bijela kuga, odnosno događa se pad stanovništva. Koji su uzroci tog negativnog trenda i može li se on zaustaviti?
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska broji nešto više od tri milijuna i osamsto tisuća stanovnika. Za razliku od popisa stanovništva iz 2011. godine, stanovništvo se smanjilo za 9.64%, to je gotovo četristo tisuća ljudi manje. Hrvati su narod koji je nekad davno činio broj od skoro 9 milijuna ljudi. Danas gotovo 50% Hrvata živi izvan Hrvatske.
Glavni razlog zbog kojeg Hrvati odlaze je novac. U današnje vrijeme, uz inflaciju i rat u Ukrajini, teško je uzdržavati višečlanu obitelj. Mislite li da ljudi jednom prosječnom hrvatskom plaćom od nekih šest tisuća kuna mogu plaćati skupe troškove poput električne energije, plina, vode, pa i same hrane? Cijene prehrambenih namirnica odlaze u nebo, inflacija raste.
Još jedan od problema su školovanje i ponude za posao. Hrvatska je jedna mala zemlja koja studentima ne može ponuditi sve mogućnosti izbora za studiranje kao druge europske zemlje unatoč Europskoj uniji i fluktuaciji ljudi i radne snage. Čak i sa završenim fakultetom, mladi koji imaju želju vratiti se u Hrvatsku, to ipak ne naprave. Zašto? Iz razloga što im Hrvatska ne može omogućiti povoljne uvjete rada ni osigurano radno mjesto.
Budući da mladi odlaze i ne vraćaju se, Hrvatskoj ponestaje radne snage, mladih obrazovanih ljudi, sve je više starijih i nemoćnih stanovnika. Obrtnička zanimanja također nisu na cijeni i neke struke polako nestaju. Zašto? Jer Hrvatska ne ulaže dovoljno u svoje mlade. Sam primjer su nam male plaće vrijednih ljudi koji vole svoj posao i svoj zanat, a u osnovnim školama rijetko se populariziraju strukovne škole. Posljedica svega toga je manjak i uvoz kuhara, stolara, bravara i sl.
Ovaj problem ne događa se samo u strukovnim granama već i u medicinskim vodama. U Hrvatskoj nedostaje logopeda, medicinskih sestara i ostalih medicinskih tijela. Koliko se studenata svake godine na državnoj bazi upiše na fakultet s kojim će se moći baviti logopedijom? Samo 25. Tako mala upisna kvota tjera mlade studente u druge zemlje.
Veliki problem predstavlja nam hrvatska demografska slika. Upravo zbog gore navedenih razloga, roditelji odlaze iz Hrvatske kako bi proživjeli svoj san, kako bi svojoj djeci omogućilibolju budućnost. Takva djeca većinom se nikad ne vrate i postaju stanovnici drugih država.
Prema Državnom zavodu za statistiku u Hrvatskoj je 22% ljudi starijih od šezdeset i pet godina, dok je onih mlađih od četrnaest godina samo 14%. Jedna žena u Hrvatskoj u prosjeku rodi 1,47 dijete. To znači da 50% obitelji u Hrvatskoj nema niti dvoje djece u svojoj obitelji. Razlog tome je i taj što roditelji nemaju osiguranu dnevnu brigu o djeci, a moraju raditi. Škole i vrtići i nisu toliko pristupačni i jeftini, a vrtića nema dovoljan broj, pa se obitelji odlučuju na manji broj djece.
Vlada Republike Hrvatske provodi pronatalitetnu politiku kako bi poboljšala demografsku sliku i zadržala mlade u Hrvatskoj. Mladima nudi niže kamatne stope, olakšice, povrat poreza i novčane naknade za djecu, besplatan studij… Trudi se stipendirati što više studenata i učenika. Majke primaju rodiljne i roditeljske naknade koje su po novome uvećane. Djeca odnedavno u školi imaju pravo na topli obroke, a uvest će se i cjelodnevni boravak. Iz priloženog, zaključak je da bi Hrvatska ipak trebala više podupirati mlade i omogućiti im sredstva za rad i školovanje. Na mladima svijet ostaje, a Hrvatska nema puno vremena i izbora.
Marta Barišić, 8.b