Nacionalni ispiti za sve učenike četvrtih i osmih razreda

Objektivni pokazatelji ili?

Anketu osmislili i proveli Ante Čagalj i Ante Ivković, 8.d

U Hrvatskoj se nacionalni ispiti provode dvije godine. U prošloj školskoj godini bili su uključeni četvrtaši 81 škole. Ove godine ispiti će se provesti među svim učenicima četvrtih razreda od 4. do 8. ožujka 2024., a među osmašima od 11. do 27. ožujka. Učenici četvrtih razreda pisat će ispite iz Hrvatskog jezika, Matematike te Prirode i društva, dok će učenici osmih razreda uz Hrvatski jezik, Matematiku i prvi strani jezik pisati još Biologiju, Fiziku, Geografiju, Povijest i Kemiju. Nacionalnim se ispitima žele sagledati učenička postignuća i trajno stečena znanja koja su rezultat rada na redovnoj nastavi i posebnim oblicima nastave (dopunska i dodatna). Upitali smo naše osmaše što misle o nacionalnim ispitima te što očekuju od njih. Provedbom on line ankete na uzorku od 60 učenika i devet konkretnih pitanja dobili smo zanimljive rezultate.

Većina naših osmaša se ne slaže s provedbom nacionalnih ispita, a preko polovice njih (55 %),  ne osjeća se spremno.

Grafikon 1

Pisanje ispita doživljavaju stresno, no s druge strane ne razmišljaju o ishodima rezultata, vjerojatno znajući da to neće bitno utjecati na njihov daljnji tijek školovanja.

Grafikon 3

Raduje činjenica da će 83,3 %  njih ipak određenu pažnju posvetiti pripremi pred nacionalne ispite.

Grafikon 5

Rezultat koji posebno privlači pažnju odnosi se na pitanje „Smatrate li da su nacionalni ispiti objektivni pokazatelj nečijeg znanja?“ Tek 18,3 %  njih smatra da jesu. Ukoliko ih učenici ne percipiraju mjerodavnim pokazateljima, logično je da im ne pridaju potrebnu pažnju te ih smatraju nepotrebnima. U prilog tome ide i činjenica da se svega 31,7 % učenika slaže da rezultati pružaju povratnu informaciju o trajnoj usvojenosti sadržaja.

Grafikon 7

Odgovori o mogućnosti utjecaja rezultata ispita na zaključnu ocjenu o čemu se špekuliralo sve do nedavno potvrđuju mišljenje većine javnosti. Učenici bi ispitima, u tom slučaju, zasigurno pridavali veću pažnju, ne bi ih olako shvaćali te bi tada ostvareni rezultati i bili mjerodavni.

Grafikon 8

Kad bi se ovakvi ispiti, možda, provodili nakon završetka nastavne godine, bili bi manje stresni, učenici bi se mogli posvetiti isključivo njima. Ono što se na kraju moramo zapitati jest jesu li ovakvim načinom provedbe ispita uistinu ostvareni postavljeni ciljevi. Moramo priznati da nedosljednost u informiranju javnosti o potencijalnom utjecaju rezultata na zaključnu ocjenu ne ide u prilog jasnoći i strukturiranosti ovakve provedbe. Ostaje nam vidjeti što će nam donijeti sljedeća godina…

Možda Vas još zanima