Digitalni školski list OŠ Bijaći
Najobjavljivanije djelo hrvatskog autora
Jeste li se ikad zapitali koja je najobjavljivanija knjiga nekog hrvatskog autora? Možda mislite da su to Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić? Ipak, ne! Riječ je o djelu Pouke za čestit život prema primjerima svetaca Marka Marulića. Nastavi čitati “Najobjavljivanije djelo hrvatskog autora”
Marko Marulić
18. 8. 1450. – 5. 1. 1524.
Pripremio: Marko Ivić, 7. a
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus) potječe iz splitske plemićke obitelji. Život je proveo u Splitu putujući povremeno u Mletke i Rim. Neko je vrijeme proboravio u Nečujmu na otoku Šolti . Obavljao je komunalne dužnosti suca i izvršitelja oporuka. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Nastavi čitati “500 godina od smrti oca hrvatske književnosti”
U čudesnom svijetu Ivaninih likova
U pradavnoj prošlosti živjele su četiri sestre, otac i majka. Živjeli su u drvenoj kolibici na rubu Striborove šume. Njima je ta smeđa drvena koliba bila sve na svijetu. U njoj su imali sve što im je trebalo, od kreveta i naslonjača do kuhinje. Nastavi čitati “U čudesnom svijetu Ivaninih likova”
Ivana u očima trećaša i šestaša
Priče iz davnine
Basne na poticaj
Obljetnica hrvatskog Andersena
DOVOLJNO JE REĆI – IVANA
Povodom 150. godišnjice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić željeli smo na poseban način odati počast našoj najpoznatijoj, voljenoj književnici. Njezin rad i stil pisanja i danas potiče djecu – a i odrasle – na čitanje i razvijanje mašte. Nastavi čitati “Ivana Brlić Mažuranić”
Sto godina Smoje
(1923. – 2023.)
„Malo je hrvatskih pisaca znalo postići prisniji kontakt s čitateljem od Smoje… Smoje je jedan od najboljih hrvatskih književnika novinara uopće…“
(Slobodan Prosperov Novak)
Miljenko Smoje poznati je hrvatski novinar i pisac rođen u Splitu 14. veljače 1923. Stoga je u Splitu godina 2023., u kojoj bi Smoje – da je živ – napunio sto godina, bila sva u znaku njega i njegovih vječnih likova.
Radio je kao novinar, književnik i televizijski scenarist. Pisao je putopise, scenarije, reportaže, satire o običnom čovjeku i suvremenom životu. Poznate su njegove knjige: Hajdučka legenda, Kronika o našem malom mistu, Dalmatinska pisma, Velo misto, Dnevnik jednog penzionera, Libar Miljenka Smoje, Pasje novelete. Po njegovim su tekstovima snimljene čuvene televizijske serije – Naše malo misto i Velo misto.
Tekstove je objavljivao u Slobodnoj Dalmaciji, zagrebačkom Vjesniku i splitskom Feral Tribuneu. Surađivao je i s Radio Splitom.
Uz brojne izložbe, predstave i koncerte organizirane njemu u čast, dobio je ujesen 2023. i spomenik na Matejuški, maloj lučići iz koje su se stoljećima brodicama otiskivali splitski ribari, stanovnici Velog varoša odakle je i sam Smoje. Spomenik je rad akademskih kipara Aleksandra i Ante Guberine. Baš kako je Smoje za života provocirao svojim perom, tako je i pojava njegova spomenika izazvala kontroverze. Oni koji poznaju njegov život i djelo kažu da bi se Smoje svemu tome dobro nasmijao.
Miljenko Smoje umro je u Splitu 25. listopada 1995.
Radionica u školi
I mi smo se u školi sjetili ovog velikog i duhovitog autora. Učiteljice Ivanica Debak Banović i Lucija Carev održale su radionicu na kojoj su učenici viših razreda, koji pohađaju izbornu nastavu talijanskog jezika, povezali hrvatski i talijanski jezik. Nakon uvodnog upoznavanja s piscem i njegovim radom, prionuli su na odabrane ulomke iz Kronike o našem Malom mistu pisane na čakavštini. Najprije su se dobro nasmijali uz likove o kojima su slušali od svojih roditelja, a potom analizirali Smojin jezik i stil. Slijedilo je objašnjenje riječi (posuđenica) i na kraju pisanje činkvine potaknuto uočenim talijanizmima.
*Čuveni Smojini likovi koji su gotovo poznatiji od njega samoga: Roko i Cicibela, Luigi i Bepina, Roko Prč i Anđa Vlajina, Meštar, Ferata, Pegula, Violeta, Mare Mulica…
Đardin čitanja u Rušincu
Lanjski se Đardin čitanja u organizaciji Matice hrvatske Kaštela sastojao od više aktivnosti, a jedna od njih bila je posvećena Smoji. U mediteranskom vrtu kaštela Rušinac u Kaštel Lukšiću organizirano je čitanje Smojinih tekstova. Našu su školu predstavljala dva učenika kojima je čakavica obiteljski idiom, Stipe Bartulović (5.b) i Stipe Šimera (7.c), a pripremala ih je učiteljica Lucija Carev. Svojim su čitalačkim vještinama i akcentom te izborom teksta osvojili publiku; čitali su ulomke iz Smojine knjige Hajdučka legenda.
Ana Prnjak, 7.c
Hrvatski sabor jednoglasno je donio Odluku o proglašenju 2021. godinom Marka Marulića, a obilježavat će se od 22. travnja 2021. do 22. travnja 2022. godine.
Judita je prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku i najznamenitije djelo Marka Marulića, hrvatskog književnika, kršćanskog humanista. Dovršena je 22. travnja 1501. godine, a objavljena 1521. godine u Veneciji. Ep je nastao prema biblijskoj priči i govori o udovici Juditi, spasiteljici Betulije, koja ubija asirskog vojskovođu Holoferna kako bi oslobodila svoj narod. Radnja se odvija u vrijeme uspona asirske države i njezinog pada potkraj 7. stoljeća. Judita kao odabranica imala je dužnost obraniti svoj narod, što je i učinila nakon što je zavela, a zatim ubila asirskog vojskovođu Holoferna.
Judita je kao epska junakinja hrabra, pobožna i neustrašiva. Ep započinje zazivom Božje pomoći. Napisan je dvostruko rimovanim dvanaestercima i podijeljen na šest pjevanja. Marulić djelo smješta u vrijeme hrvatsko-osmanskih ratova, odnosno Stogodišnjeg rata s Turcima, koji su se u svom silovitom napredovanju nakon slamanja Bosanskog kraljevstva približili Splitu. Vidjevši gubitak nade kod svojih građana koji su se pripremali za pad Splita, Marulić je htio uliti nadu i podići moral svojih sugrađana. Osim što je djelom htio potaknuti na otpor prema Turcima, htio je podsjetiti i na kršćanski pristup životu.
Marulić je prvi pjesnik koji je pjevao za narod da ga ohrabri u borbi s Turcima, a nakon što je ovo djelo objavljeno prozvan je Ocem hrvatske književnosti.
