SVE VEĆI BROJ HRVATA NAPUŠTA SVOJU DOMOVINU!

GUBIMO LI IDENTITET?

Porazni statistički podaci govore kako sve veći broj Hrvata napušta svoju domovinu u potrazi za boljim životom.  Je li riječ o bijegu ili nužnom zlu potrebnom za opstanak?

U Hrvatsku se prošle godine iz inozemstva doselilo 13 985 osoba, u inozemstvo je iselilo njih 36 436, odnosno 22 451 osoba više. Porazni su to podaci Državnog zavoda za statistiku o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva objavljeni u srpnju 2017. godine. Najviše se iseljavaju mladi u dobi od 20 do 39 godina. Najveći broj doseljenika je iz Bosne i Hercegovine (31,1 %), a najviše je odseljenih iz Hrvatske otišlo u Njemačku (56,1 %). Slijede je Irska te skandinavske zemlje.

Stanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Što se tiče naše županije, prema navedenom istraživanju 2016. god., iselilo se oko 2200 ljudi.

I Osnovna škola Bijaći, nažalost, bilježi sve veći broj djece koja sa svojom obitelji odlaze u potragu za boljim životom. Iz naše škole prošle školske godine otišlo je desetero učenika, a u 1. polugodištu ove već njih sedmero.

Vrijeme je za drastične promjene!.

Rastužuje činjenica kako se život naših kolega mijenja iz temelja samo zbog činjenice da njihovi roditelji nemaju priliku u domovini svojoj obitelji osigurati osnovnu egzistenciju. Osim nedostatka posla razlozima odlaska navode se: nepovoljna društvena klima, loš obrazovni sustav bez budućnosti jer uzrokuje nekonkuretnost na tržištu rada te opsežna papirologija i administracija za one koji se, eventualno, odluče pokrenuti vlastiti posao. Nadajmo se kako neće proći još puno vremena dok nadležni shvate da je krajnje vrijeme za drastične promjene jer brojnim iseljavanjem polako gubimo svoj identitet kao narod.

                                                                                                                     Lucija Topić 6.b

Je li Finska obećana zemlja?

FINSKO ŠKOLSTVO Hvaljeni model obrazovanja

Piše: Gabriela Maria Bojčić, 7.b

Hrvati odlaze i u skandinavske zemlje. U nas se redovito hvali finski obrazovni sustav, a budući da mi je mama Finkinja, odlučila sam to istražiti iz prve ruke. Razgovarala sam s članovima svoje obitelji te ispitala svoje rođake osnovnoškolce, rođakinju studenticu te ujnu učiteljicu. Pri tom sam uočila sličnosti i razlike, prednosti i nedostatke hrvatskog i finskog školstva.

Ulaganje u obrazovanje

Najuočljivija je razlika u materijalnim uvjetima koji su, očekivano, znatno bolji u Finskoj. Ondje djeca dobivaju besplatne udžbenike i sav pribor, besplatne obroke i prijevoz, čega u Hrvatskoj nema. Nastavu svi pohađaju u jednoj, jutarnjoj smjeni. No, ima i sličnosti, kao što je broj sati materinskog jezika koji, promjenom nastavnog plana, od 2016. godine u Finskoj iznosi 3 do 5 sati tjedno. U rasporedima i predmetima ima razlika što se može vidjeti u tablicama dolje.

Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak
1. TZK Engleski jezik Likovna k. Matematika Finski jezik
2. TZK Priroda Likovna k. Finski jezik Priroda
3. Matematika Priroda Matematika Finski jezik Finski jezik
4. Vjeronauk Finski jezik Matematika Engleski jezik Ručni rad
5. Vjeronauk Švedski jezik Ručni rad
6. Glazbena k. Švedski jezik
  1. razred* u Finskoj
Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak
1. Hrvatski jezik TZK Hrvatski jezik TZK Engleski jezik
2. Matematika Engleski jezik Matematika Hrvatski jezik Hrvatski jezik
3. Priroda i društvo Hrvatski jezik Glazbena k. Priroda i društvo Matematika
4. TZK Matematika Vjeronauk

(izborni)

SRO Likovna k.
5. Dopunska n. Dodatna n. Vjeronauk

(izborni)

INA (Lik. grupa)
6. INA (Engleski j.)
  1. razred u Hrvatskoj (OŠ Bijaći)

*U Finskoj se u školu kreće sa šest godina te osnovna škola traje devet godina. Gore navedeni raspored za treći razred zapravo je finski četvrti razred. Isto je i sa završnim razredom osnovne škole – navedeni osmi razred zapravo je deveti.

Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak
1. Matematika Engleski jezik ** Matematika Kemija
2. Geografija Švedski jezik Matematika Matematika Kemija
3. ** TZK (izborni) Finski jezik Zdravstveni o. TZK (redovni)
4. ** TZK (izborni) Vjeronauk Švedski jezik TZK (redovni)
5. Engleski jezik Finski jezik Domaćinstvo Geografija Likovna k.
6. Finski jezik Finski jezik Domaćinstvo Engleski jezik Likovna k.
  1. razred* u Finskoj

**Predmet o državi (slično predmetu Politika i gospodarstvo u Hrvatskoj)

Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak
1. Glazbena k. Kemija Hrvatski jezik Kemija Fizika
2. Hrvatski jezik Engleski jezik Matematika Povijest Hrvatski jezik
3. Fizika Hrvatski jezik Biologija Lik / Teh*** Engleski jezik
4. Matematika Matematika Geografija Lik / Teh*** Geografija
5. Biologija TZK Engleski jezik Matematika SRO
6. Povijest Vjeronauk

(izborni)

Vjeronauk

(izborni)

TZK
  1. razred u Hrvatskoj (OŠ Bijaći)

*** Učenici jedan tjedan imaju Likovnu kulturu, a drugi Tehničku kulturu. (U rasporedu nisu navedeni izborni predmeti – Informatika, Talijanski i Njemački jezik; dopunska i dodatna nastava te izvannastavne aktivnosti.)

Organizacija školstva

Jedna od većih razlika u rasporedima sati učenika dviju država jest ta da je u Hrvatskoj raspored stalan tijekom cijele školske godine, a u Finskoj se mijenja na polugodištu: smjenjuju se geografija – biologija, kemija – fizika. Zanimljiv je i omjer sati materinskog jezika i stranih jezika u Finskoj, kao i postojanje praktične nastave (ručni rad i domaćinstvo).

Za razliku od Hrvatske, gdje se učenike s posebnim potrebama nastoji integrirati u zajedničke razredne odjele s ostalima, u Finskoj oni pohađaju svoj, poseban razred.

Što se tehnologije tiče, u osnovnoj školi koju pohađaju moji rođaci, a broji oko 80 učenika, djeca na raspolaganju imaju 8 kompjutora, 5 laptopa i 20 tableta koje koriste nekoliko sati tjedno. No, situacija nije svugdje ista, u nekim školama sva djeca imaju svoj tablet.

FINSKA

Službeni naziv: Republika Finska.

Površina: 338 144 km2

 Broj stanovnika: 5,4 milijuna

Glavni grad: Helsinki

Klima: hladne zime, umjereno topla ljeta

Valuta:euro

Službeni jezik: finski i švedski

Zanimljivosti: Ima 187,888 jezera (većih od 500 m²) te 179,584 otoka.

Oko 72% Finske je pod šumama

Školovanje je besplatno i obvezno od 7 do 16 godina

 

Korina Kosor, 6.b

ŠVEDSKA

Tea Ivanda, učenica šestog razreda naše škole, u kolovozu prošle godine odselila se u Švedsku.

1.Koji su razlozi tvoje selidbe?

Odselila sam se zato što mi je tata ovdje pronašao posao

 2.Kako si se osjećala kada si saznala da se seliš?

Osjećala sam se tužno jer se nisam htjela odseliti, ali što je vrijeme više prolazilo, ta ideja mi se činila sve boljom.

3.Jesi li htjela otići i ostaviti svoj život ovdje?

Ne zato što su mi tu bili obitelj i prijatelji.

4.Kakav je bio tvoj dojam prvoga dana u stranoj zemlji?

Prvih dana nisam baš puno izlazila vani. Osjećala sam se drugačije. Iako se pokušavaš priviknuti, nikada se ne osjećaš kao kod kuće. Svakako, bilo mi je jako čudno.

5.U čemu se razlikuje tvoj život sada od onoga prije?

Razlikuje se u tome što sada govorim više jezika, lakše je i bolje mi je ovdje. Uz to, stekla sam nova prijateljstva.

6.Što ti najviše nedostaje iz Hrvatske?

Najviše mi nedostaju prijatelji i rodbina.

7.Usporedi školovanje tu, s ovim ovdje.U kojoj školi ti je bolje i zašto?

Ovdje je puno jednostavnije i lakše. Imaš manje obaveza i ne zamaraš se puno školom. Nema ni ocjena. No, svakako uvijek možeš biti bolji. U Hrvatskoj je sve puno teže.

8.Kakvi ti se čine naši vršnjaci tu? Razlikuju li se od nas ovdje?

Ovdje nitko nikoga ne vrijeđa, sa svima si prijatelj. U Hrvatskoj je sve drugačije, skoro se svi rugaju jedni drugima.

9.Planiraš li se vratiti ovdje ili ostati tu? Objasni!

Ja bih se rado vratila i najvjerojatnije ću se za par godina i vratiti .Ljepše mi je živjeti u Hrvatskoj, ali za sada mi je bolji život ovdje

10.Što savjetuješ svojim vršnjacima koji su u sličnoj situaciji kao ti?

Morate imati u glavi da vi ne možete utjecati na odluku vaših roditelja, jednostavno morate ići. Kad dođete u neku stranu zemlju, vidjet ćete da je tamo puno bolje. Uz to naučit ćete novi jezik . Savjetujem vam da poslušate svoje roditelje.

 

Ivana Pavlinović, 7.a

ŠVEDSKA

Službeni naziv:Kraljevina Švedska

Površina: 450 295 km2

Broj stanovnika:oko 9 540 065milijuna

Glavni grad:Stockholm

Klima: umjerena

Valuta: švedska kruna

Službeni jezik:švedski

Zanimljivosti o državi: -prosječan Šveđanin konzumira čak 7,32 kg kave(prosjek EU je                   4,83kila po glavi)

-većinom očevi čuvaju djecu

-postoji zakon koji omogućuje svim ljudima da se slobodno kreću čak  i na privatnim posjedima

OTVORENO PISMO ODRASLIMA

U čemu je naš problem?  Iskreno o odgoju i mentalitetu

Gdje su lica nekadašnjih ljudi što osmijeh nose kao zastavu?

Da pozdravimo sunce što se budi, da prkosimo vašem zakonu.

U ovom gradu uspavanih lica čekamo da stignu promjene,

Krletke su pune žutih ptica. Pjevaju, al nitko ne čuje.

Elemental

 

Promatrajući društvo u posljednje vrijeme, dolazim do zabrinjavajućeg zaključka. A on me deprimira, zaokuplja mi misli, tjera me da dignem svoj glas. Brinem se i bjesnim jer sam spoznala da nam sa svih strana pokušavaju izbrisati mišljenje, uništiti osobni stav, okrutno ubiti našu osobnost, slomiti nam samopouzdanje, oduzeti hrabrost i učiniti nas nijemim robovima zajednice. U okolini, obitelji i školi tjeraju nas da šutimo, trpimo i radimo po naredbama. Našu se pobunu podcjenjuje čak i ako se bunimo iz opravdanih razloga. Našu se kritiku ne uvažava, ne smatra nas se pozvanima da kritiziramo. Govorim vam o glasu mladih u društvu! Nastoji ga se ušutkati, naša osobnost i mišljenja ne smiju izići na vidjelo.

Čujte…

Da se razumijemo, ne smatram da bi mladi trebali imati glavnu riječ. Naprotiv, poštujem starije, vaše znanje i iskustvo, no smatram da često imate krivi pristup. Mislim da biste nas, umjesto ušutkavanja, trebali poticati i objasniti nam što činimo krivo, raditi zajedno s nama, pomoći nam da ispravimo pogreške i ohrabrivati nas da se borimo za svoje mjesto pod hladnim suncem osuđivačkog društva. Istina je da mi mladi imamo osjećaje koje nismo naučili kontrolirati, nagone koje ne znamo obuzdati i brzopletost koja nas košta. No isto tako imamo želju za životom, talent i spremnost da učimo od onih koji nas znaju podučiti.

Pitam se zašto oni koji govore da društvo i svijet treba mijenjati to ne čine, već i nas sputaju u tome. Zašto ne ići na bolje!? I još jedno pitanje za vas koji nas osuđujete: tko je zaslužan za to kakve su nove generacije? Ne vidite li i nešto svoje krivice? Pa nismo mi iz asfalta izrasli! Roditelj će biti ponosan nakon što disciplinira svoje dijete, nauči ga da bude vrijedno i poštuje druge, no isti taj roditelj neće znati bezobrazluk i hrabrost svoga djeteta oblikovati kao nešto dobro. Neće ga naučiti da pristojno izrazi svoje neslaganje uza sve uvažavanje tuđeg mišljenja, već će ga učiti da šuti, složi se i uklopi u okolinu.

Put u pakao popločan je dobrim namjerama

Zar ne mislite na našu budućnost? Mislite! Zato nas i ušutkavate da nas u budućnosti poslodavac ne bi osuđivao, da ne bismo dobili otkaz ili bili izopćeni iz društva zbog drukčije osobnosti. Zar želite da nam se događa isto što i vama? Da vaše dijete nema hrabrosti ispraviti pogrešku profesora i zbog toga dobije nižu ocjenu? Da vaša kći dobije otkaz kada zatrudni? Da vašeg sina otpuste jer se buni zbog neplaćenih prekovremenih, protiv iskorištavanja? Sve zato što ne znaju dići glas protiv nepravde jer ste ih vi cijeli život učili da šute pognute glave, nesigurni, izgubljeni, prevareni…

No ja u vama, profesorima i roditeljima, i dalje vidim nešto onog djeteta koje je željelo mijenjati svijet, ali su ga odrastanje, poslovi, obveze i brige sputali u tome. I žao mi je kad vas vidim takve jer želim biti okružena ljudima punim života koji slijede svoj moralni kompas. I dok nama govorite kako je važnije biti dobra i sretna osoba nego imati dobar posao i novac, vi ste izgubili sreću i taj poziv u sebi. Zašto se ne biste VI pobunili protiv nepravde koja se nad vama vrši, već drugi vama upravljaju? Zato što su i vas učili da šutite i radite! A to je ključ nezadovoljstva cijelog društva. I vas su ušutkali, ubili vam samopouzdanje tako da nas ne shvaćate ili nas pokušavate zaštititi. Ali nama ne treba takva zaštita! Treba nam potpora, razumijevanje i savjet djeteta u vama da biste gledali nas mlade kako mijenjamo svijet onako kako ste ga i vi željeli vidjeti.

Znam, nasmijat ćete mi se s laganom nostalgijom i suosjećanjem, reći mi da sam još jedno dijete izgubljeno u snovima. Ali, zar mi oduvijek niste govorili da slijedim svoje snove?

Kristina Ćuk, 8. a

 

NJEMAČKA

Monika Gunjača se u kolovozu 2016., na kraju četvrtog  razreda,  odselila u Njemačku sa svojom obitelji.

1.Koji su razlozi tvoje selidbe?

Obitelj je već neko vrijeme bila razdvojena zbog tatinog posla te smo željeli biti na okupu.

2.Kako si se osjećala kada si saznala da se seliš?

Osjećala sam se tužno.

3.Jesi li htjela otići i ostaviti svoj život ovdje?

Nikako nisam htjela otići iz Hrvatske, užasavala me ta pomisao.

  1. Kakav je bio tvoj dojam prvog dana u stranoj zemlji?

Kad sam stigla, jedino o čemu sam razmišljala jest kako bi se rado na neki način transportirala u Hrvatsku.

5.U čemu se razlikuje tvoj život sada od onoga prije?

Razlikuje se u tome što više nemam onako dobre prijatelje kao što ih imam u domovini.

 6.Što ti najviše nedostaje iz Hrvatske?

Najviše mi nedostaju obitelj i prijatelji.

7.Usporedi školovanje tu s ovim ovdje. U kojoj školi ti je bolje i zašto?

Školovanje u Hrvatskoj mi je bilo teže nego sad. Čini mi se da je u Njemačkoj lakše biti učenik.

8.Kakvim ti se čine naši vršnjaci tu?Razlikuju li se od nas ovdje?

Razlikuju se od nas. Ovdje su naši vršnjaci smiješni i zabavni..

  1. Planiraš li se vratiti u Hrvatsku ili ostati u Njemačkoj?

Apsolutno ostajem ovdje zato što mi se pružaju bolje mogućnosti za život.

  1. Što savjetuješ svojim vršnjacima koji su u sličnoj situaciji?

Savjetujem im da stisnu zube i izdrže tih prvih par mjeseci dok ne nauče jezik i steknu nove prijatelje. Poslije će im biti lakše.

Maja Gurdon, 6.b

NJEMAČKA

Službeni naziv: Savezna Republika Njemačka

Površina: 357.376 km²

Broj stanovnika: oko 82 milijuna

Glavni grad :Berlin

Klima: umjereno topla vlažna klima

Valuta:euro

Službeni jezik: njemački

Zanimljivosti o državi: -u Njemačkoj postoji više od 300 vrsta kruha

-gradovi Ahen, Regensburg, Frankfurt, Nurnberg, Veimar, Bon i Berlin su svi u jednom periodu bili glavni gradovi Njemačke

-sok Fanta nastao je u Njemačkoj

-prvi časopis na svijetu izašao je na tržište 1663. u Njemačkoj

-gumeni bomboni izmišljeni su u Njemačkoj

DRUGA STRANA MEDALJE

Hrvatska vs. Australija

Sve je rjeđi slučaj povratka Hrvata u njihovu domovinu. Stoga nas je zanimalo kako oni sada doživljavaju svoj život. O tome i usporedbi života u Hrvatskoj i vani upitali smo Juru Putnika, učenika 7. razreda naše škole.

 

Hrvatska je mnogo manja zemlja od Australije. Život u manjoj zemlji je bolji dok polovica Australije nije naseljena jer je na tim područjima prevruće i nema dovoljno vode. Mnogo je više velikih gradova u Australiji zato što se sastoji od više država. Gradovi su prenapučeni, previše je prometa i zrak je zagađen. Uživao sam živjeti u Adelaideu jer je to mala, mirna država i nismo živjeli u velikom gradu.

 

Prednosti života u Hrvatskoj

To je ujedno i razlog zašto uživam ovdje u Hrvatskoj. Ovo je mala država s malim gradovima kao i Adelaide. Lijepa je i nije zagađena. Uspoređivati plaže u Hrvatskoj s plažama u Austaliji je besmisleno. To je kao da uspoređujete hrpu smeća s potpuno novim, vrlo skupim uređajem. Hrvatska ima puno bolje plaže. Ipak ima i negativnih strana. Ovdje dolazi previše turista i čini se da se njihov broj svaku godinu povećava. Bez obzira na tu činjenicu, Hrvatska ima izvanredne i zadivljujuće plaže. Možeš plivati koliko god daleko želiš jer nema morskih pasa i drugih opasnih morskih stvorenja.

Jednako kao i plaže, bilo bi besmisleno uspoređivati hranu dviju država. Australija ima neke prednosti zato što je to multikulturalna zemlja i ima vrlo bizarne vrste hrane. Ako to izuzmemo, hrana u Australiji je prilično obična. Sastoji se većinom od ribe i krumpirića te hot dogova. Morska hrana, također, nije baš dobra. Riba je prilično loša, nikada nije svježa i bezukusna je. Ovdje u Hrvatskoj hrana je potpuno drugačija, a morska hrana je iznimno ukusna, osobito način na koji je pripremljena.

 

Druga strana medalje

Ljudi u Hrvatskoj su također drugačiji, ali ne u lošem smislu. Mnogo su ljubazniji i srdačniji nego igdje u svijetu. Djeca su također drugačija. Smirenija su, opuštenija i pametnija od većine djece u Australiji.

Obrazovanje je također puno bolje ovdje nego u Australiji. Australski učitelji su vrlo bezobrazni i srditi prema učenicima kada ih traže pomoć, skoro ništa ne tumače. Obrazovanje je toliko loše da dvanaestogodišnjaci jedva znaju čitati i pisati.

 

Nedostaci života u Hrvatskoj

Sve je ovdje izvrsno osim jedne stvari. U usporedbi s drugim državama, uključujući Australiju, Hrvatska zaostaje. S obzirom da dolazim iz zemlje koja je prilično moderna, to mi je jako čudno. Vjerujem da će s vremenom uhvatiti korak s drugim zemljama.

 

Dom je tamo gdje je obitelj

Moji roditelji i ja smo s vremenom postali jako usamljeni u Australiji jer nismo imali obitelj tamo. Bili smo sami i zato smo se odlučili preseliti u Hrvatsku gdje živi cijela naša obitelj.

Jure Putnik, 7.d

SVE NAS MANJE IMA TU…GODINU PO GODINU….

INTERVJUI BIVŠIH UČENIKA NAŠE ŠKOLE

Svaki mjesec doznajemo da se netko od naših prijatelja, poznanika i kolega seli u inozemstvo u potrazi za boljim životom. Posvuda u medijima čujemo reakcije odraslih, njihova očekivanja, težnje, nade. No, znamo li što mladi misle o tome? Kako se oni nose s činjenicom da im se život preko noći promijenio? Odgovore na ta pitanja pokušali smo doznati od troje bivših učenika naše škole koji su svoju domovinu zamijenili nekim novim, za njih boljim mjestom stanovanja.

Laura Šuljić djevojčica je od 13 godina koja se prije više od dvije godine odselila u Norvešku.

1.Koji su razlozi tvoje selidbe?

Moji roditelji su pronašli posao u Norveškoj te su mi selidbom htjeli omogućiti bolje školovanje.

2.Kako si se osjećala kada si saznala da se seliš?

S jedne strane osjećala sam se tužno, a s druge strane sretno. Tužna sam bila jer sam se morala rastati od prijatelja i rodbine, a sretna jer sam znala da me čeka bolje školovanje.

3.Jesi li htjela otići i ostaviti svoj život ovdje?

Ne zato što se nisam htjela odvojiti od svojih prijatelja i rodbine.

  1. Kakav je bio tvoj dojam prvog dana u stranoj zemlji?

U početku mi se nije sviđalo, grad je bio velik i nisam se baš dobro snalazila. Ljudi su mi bili nepoznati i osjećala sam se kao da tu ne pripadam.

5.U čemu se razlikuje tvoj život sada od onoga prije?

Ne razlikuje se baš puno, osim što imam nove prijatelje.

6.Što ti najviše nedostaje iz Hrvatske?

Najviše mi nedostaju obitelj i prijatelji.

7.Usporedi školovanje tu s ovim ovdje. U kojoj školi ti je bolje i zašto?

U Norveškoj je školovanje bolje jer je puno opuštenije i osjećaš se kao doma. Ocjena nema do 8.razreda.

8.Kakvim ti se čine naši vršnjaci tu?Razlikuju li se od nas ovdje?

Ne razlikuju se puno, osim što te u Hrvatskoj osuđuju po izgledu, a ovdje će te svi prihvatiti onakvim kakvim jesi.

  1. Planiraš li se vratiti u Hrvatsku ili ostati u Norveškoj?

Nisam baš o tome razmišljala, ali imam želju studirati u Splitu pa ću se, vjerojatno, vratiti.

  1. Što savjetuješ svojim vršnjacima koji su u sličnoj situaciji?

Pokušajte se što bolje uklopiti u društvo i priviknuti se na novi život. Steknite nova prijateljstva i uživajte u onome što imate.

 

Anamarija Budiša 7a

NORVEŠKA

Službeni naziv: Kraljevina Norveška.

Površina: 385 252 km2

 Broj stanovnika: 5,2 milijuna

Glavni grad:Oslo

Klima:polarna

Valuta:norveška kruna

Službeni jezik:norveški, laponski (sjeverni dijelovi)

Zanimljivosti: Najrjeđe naseljena država Europe.

Stanovništvo se pretežno bavi ribolovom.

Turistima je najprivlačnije krstarenje fjordovima.

 

Anamarija Budiša, 7.a

Dopisnica iz Dublina

Je li trava zbilja zelenija na drugoj strani?

O razlozima odlaska iz Hrvatske razgovarali smo s mladom visokoobrazovanom osobom (profesoricom) koja je željela ostati anonimna (podatci poznati redakciji), a koja godinama nije uspijevala pronaći posao u struci. Donosimo njezinu priču…

 

Ako očekujete pročitati još jedno pismo osobe koja je napustila domovinu prepuno patetike i ogorčenosti, na pogrešnom ste mjestu. Život je jedna ozbiljna stvar, ali ne treba ga shvaćati toliko ozbiljno. Prestalo mi je biti ugodno živjeti u svijetu u kojem se još uvijek vode davno završeni ratovi, u kojem je važno kojoj stranci (ne) pripadaš i u kojem se znanje i marljivost cijene samo dok ne napustiš sveučilište. U tom sam trenutku sasvim lako, kao i tisuće prije i poslije mene, kupila kartu i otišla. Bez previše pompe i oproštaja, jednostavno kao da ideš na kavu u lokalni kafić.

Nešto je trebalo učiniti

Živimo u jednom velikom selu, u Europi otvorenih granica. Bilo bi suludo tu mobilnost ne iskoristiti na najbolji mogući način. Možeš odlaziti i vraćati se dok ne osjetiš da si na pravom mjestu. I onda jednostavno otputuješ. Zasad u jednom smjeru. Država ne tuguje zbog toga. Vjerojatno neki činovnik u mračnoj sobi uz šalicu kave smišlja način kako bi mogao početi oporezivati tvoju plaću u inozemstvu. Ali nije te briga. Sve ratove, bezuspješne prosvjede i fiktivne režije zaboraviš kad tvoj avion sleti na neko drugo tlo.

Nije važno što radiš, važno je samo da imaš priliku raditi i, na kraju krajeva, zaraditi novac koji je, nažalost, neophodan za život. Mladi odlaze jer je jedina prilika koju u svojoj državi mogu dobiti rad u trgovini. Sve mi se više čini da se Hrvatska polako ali sigurno pretvara u jedan veliki shopping centar u kojem ćemo u skoroj budućnosti u jednoj smjeni raditi, a u drugoj smjeni provoditi svoje slobodno vrijeme.

Poruka mlađima

Čovjek nije otok. Ni kuća ni stablo. A život nije nešto što bjesomučno vežeš uz prostor. Život je ono što i kako živiš, a ono što jesi i što voliš, svejedno ljubomorno nosiš u srcu. I ono je tamo gdje si ti. Svi mi možemo promijeniti (barem svoj) svijet. Umjesto u prošlost gledajte u budućnost. Prihvatite tehnološka čuda koja imate na dlanu i istražujte. Kada odabirete srednju školu, ne idite linijom manjeg otpora nego razmislite što se traži. Treba li svijet još filozofa ili stručnjaka za informacijske tehnologije? Otkrijte svoj potencijal i razvijte ga pa budite stručnjaci u onom što radite i uživajte u tome.

Zemlja znanja? Ne može postojati bez onih koji cijeli život uče i razvijaju se. To budite vi! Vjerujte svojim roditeljima koji vam kažu da možete sve. Jer možete, ako se dovoljno potrudite.

A trava je zbilja zelenija kad si sretan i ispunjen kao osoba i profesionalac, a sreća se, srećom, ne veže uz mjesto prebivališta.

IRSKA

Službeni naziv: IRSKA

Površina: 70 273 km2

Broj stanovnika:oko 4.588.252 milijuna

Glavni grad: Dublin

Klima: oceanska, s mnogo vlage, velikom naoblakom i malo sunčanih dana

Valuta: euro

Službeni jezik:irski i engleski

Zanimljivosti o državi: –  Irska je europska država koju zbog zadivljujućeg prirodnih ljepota nazivaju još i smaragdnim otokom

  • Dublin se ponosi činjenicom da ima jedan pub na svakih 100 stanovnika glavnog irskog grada
  • Drisheen je nacionalno irsko jelo. Riječ je svojevrsnom tipu krvavice koji se radi od svinjskog mesa, kravlje, svinjske i ovčje krvi, kruha, zobenih pahuljica i masnoća.

 

Lucija Topić, 6.b

 

VRAPCEM U SRIDU

PESIMIZAM ILI DOBRA ŠALA

Ovim su se tekstom učenici 8. a razreda u lipnju rastali od svoje nastavnice hrvatskoga jezika. Tekst je sastavila i, mijenjajući naglaske, pročitala na oproštajnoj zabavi naša dugogodišnja novinarka Gloria Topić.

 

Došao je red i na nastavnicu iz Kroejšan,

Kod nje na satu nema meditejšan.

Ne da due, siedi i nauči;

Nema veze što će bit allegro kući.

Ivan Mažuranić književnosti ist Vatti,

Ako hört, tebe, mein Freund, mlati.

Tobe jarabi, u D razredu uvijek petica ko kiše,

Mašala, nastavnice, njih je puno više.

Kad Luce zabiberi keca, da ti do znanja

Da će majka uskoro po vrtu da te ganja.

Ki šta vidite, drugar`ce, osim rvackoga

Znamo sve: eat i trinken.

Al džaba ste nas učili,

Svi ćemo u Minken!