Poražavajuće posljedice brze mode
I moda ima svoju cijenu, preveliku!
Brza moda (eng. fast fashion) globalni je fenomen koji se ubrzano razvija posljednjih 20 godina, a označava jeftinu, brzu i masovnu proizvodnju nekvalitetne odjeće. Iako nam se čini primamljivo nabaviti komad odjeće po smiješnoj cijeni, zapitamo li se koja je stvarna cijena toga?
Jedan od vodećih problema brze mode je poticanje prekomjerne potrošnje. Koncept `jednokratne mode` znači da je odjeća namijenjena kratkotrajnom nošenju prije nego što postane zastarjela ili se ošteti. Navedeno dovodi do beskrajnog ciklusa kupovine i odbacivanja odjeće što ima ozbiljne posljedice po životnu sredinu. Proces proizvodnje brze mode troši ogromne količine vode, energije i sirovina te dovodi do onečišćenja okoliša. Osim toga, brza moda koristi i jeftinu radnu snagu u zemljama u razvoju što dovodi do loših uvjeta rada i izrabljivanja radnika.
Problem brze mode je i loš utjecaj na ljudsko zdravlje. Kako bi se smanjili troškovi proizvodnje, brzi modni brendovi koriste jeftine materijale i kemikalije koje mogu biti štetne za kožu i dišne puteve. Mnogi od ovih proizvoda sadrže otrovne supstance poput azo boja, ftalata i formaldehida koji mogu izazvati alergijske reakcije, iritacije kože pa i ozbiljnije zdravstvene probleme.
Nadalje, brza moda potiče kulturu neodgovornosti i rasipništva. Kada odjeća postane jeftina i lako dostupna, ljudi gube poštovanje prema odjevnim predmetima i ne brinu o njihovom održavanju ili popravljanju. Umjesto toga, jednostavno bace odjevni predmet i kupe novi. Ova kultura `koristi i odbaci` dovodi do ogromne količine otpada koji uglavnom završava na deponijima ili se spaljuje, čime se dodatno onečišćuje okoliš.
Iako su pristupačne cijene i artikli koji odražavaju najnovije modne trendove iznimno privlačni, osobito mlađim kupcima, utjecaji industrije na okoliš i društvo često se zanemaruju. Istraživali smo o ovoj temi i došli do šokantnih podataka!
Svake se godine proizvede 100 milijardi odjevnih predmeta
To znači gotovo 14 odjevnih komada za svako ljudsko biće. Na temelju ovih zapanjujuće visokih brojki ne bi trebalo biti iznenađenje da globalna proizvodnja odjeće predstavlja drugu najveću proizvodnu industriju na svijetu.
Prosječna osoba nosi samo 20 % svoje odjeće 80 % vremena
Moderan model kupovine, koji se oslanja na brzu proizvodnju i jeftine ponude, potiče prekomjernu potrošnju jer ljude privlači jeftina roba. Za pojedine kupce je lakše i ekonomičnije ugrabiti jeftinu odjeću koja ima kratak vijek trajanja u usporedbi s kupnjom skupljih, visokokvalitetnih i dugotrajnih komada koji će vrlo brzo izaći iz trenda. Ipak, unatoč posjedovanju velikog broja odjevnih komada, istraživanja pokazuju da većina ljudi uvijek iznova nosi iste stvari, dok u većini slučajeva barem 50 % njihove garderobe ostane netaknuto.
Ciljana publika brendova brze mode uglavnom su potrošači u dobi od 18 do 24 godine
Nedavno istraživanje pokazalo je da brendovi svjesno ciljaju na mlade potrošače, najčešće studentice s niskim primanjima. Predstavnice ove dobne skupine kupuju u trgovinama brze mode više od bilo koje druge demografske skupine. Nije iznenađujuće da su niske cijene i trendi stilovi ključni kriteriji za takvu publiku. Zapravo, autori tvrde da su mladi potrošači spremniji žrtvovati vrhunsku kvalitetu za nižu cijenu i veću raznolikost.
Fast fashion tvrtke stvaraju više onečišćenja od međunarodnog zrakoplovstva i pomorskog transporta zajedno
Zbog svog poslovnog modela brza moda je među industrijama koje najviše štete okolišu i doprinose globalnom onečišćenju i klimatskim promjenama. Emisije ugljika proizlaze iz samog procesa proizvodnje, otpreme odjeće diljem svijeta te njezinog zbrinjavanja.
60 % odjeće izrađeno je od materijala na bazi plastike
Osim što su emisije CO2 jedan od glavnih izvora onečišćenja, odjevni predmeti su, također, veliki izvor mikroplastike. Veliki dio današnje odjeće koristi izdržljive i jeftine materijale kao što su najlon ili poliester. Procjenjuje se da se oko 60 % artikala brze mode proizvodi od tkanina na bazi fosilnih goriva. Tijekom svog životnog ciklusa ove tkanine značajno pridonose svjetskoj krizi onečišćenja plastikom. Svakim pranjem i sušenjem izbacuju se mikrofilamenti koji se kreću kroz naše kanalizacijske sustave i završavaju u vodenim putovima. Istraživači procjenjuju da pola milijuna tona tih zagađivača svake godine stigne u ocean.
Brza moda troši 1,5 bilijuna litara vode svake godine
Za proizvodnju jedne pamučne majice potrebno je oko 2700 litara vode. Samo za usporedbu, to je količina koju osoba popije u dvije i pol godine. Za njezinu razgradnju u prirodi je potrebno više od pola stoljeća. No, to nije jedino pitanje koje se tiče ekologa. Velik dio korištene vode ostaje kontaminiran otrovnim kemikalijama. Prema Programu Ujedinjenih naroda za okoliš 20 % globalne otpadne vode dolazi samo od bojenja tekstila.
Odbacujemo 92 milijuna tona tekstilnog otpada godišnje
Od odjeće koja nam više ne stoji, predmeta koji su izašli iz mode, pa čak i odjeće koja nikada nije nošena, potrošači svake godine odbacuju ogromne količine modnih artikala. U Europskoj uniji se baci 5,8 milijuna tona ukupnog tekstilnog otpada na godinu. U Hrvatskoj je to 50 tisuća tona tekstilnog otpada i obuće, tj. 12 kilograma otpada po stanovniku. Samo 1 % korištene odjeće se reciklira.
80 % odjeće izrađuju mlade žene u dobi od 18 do 24 godine
Osim utjecaja na okoliš, brza moda ima i velike društvene posljedice. Modna industrija često je povezana s pitanjima nezakonitog rada djece, iskorištavanja radnika, kao i kršenja osnovnih radničkih prava o čemu svjedoče dokazi o prisilnom i dječjem radu u modnoj industriji u Argentini, Bangladešu, Brazilu, Kini, Indiji, Indoneziji, Filipinima, Turskoj i Vijetnamu. Eksploatira se neravnopravan položaja žena u društvu kako bi se formirala jeftina, poslušna i fleksibilna radna snaga. Više od 80% svih radnika u tekstilnoj industriji su žene.
Europska unija kreće u borbu s industrijama brze mode
U travnju 2022. Europska komisija najavila je planove za zaustavljanje brze mode do 2030. uvođenjem obvezne minimalne upotrebe recikliranih vlakana i zabranom tvrtkama da šalju bilo kakvu neprodanu odjeću i tekstilne proizvode na odlagališta. Prema novom proširenju postojećih pravila o ekološkom dizajnu, tvrtke će morati uključiti određenu količinu recikliranog sadržaja u svoju robu ili ograničiti korištenje materijala zbog kojih ih je teško reciklirati.
Iako brza moda predstavlja razumljivo primamljivu kombinaciju stila i uštede, sada, više nego ikad, jednostavno ne možemo kvantificirati stvarnu cijenu naše odjeće s cijenom izraženom na etiketi. Kada potrošači žele obnoviti svoju garderobu, mogu to učiniti na održiv način kupujući u second-hand trgovinama, prepravljajući stare odjevne predmete ili istražujući ekološki osviještene brendove.
Maria Turalija, 7. c
-
Maloljetni radnik -
-
Nikad dosta -
Pretežno ženska industrija -
Tvornica odjeće u Bangladešu