Rješenje je u našim rukama!
Istražujući o ovogodišnjoj temi broja naših Kapljica, saznali smo zanimljive i iznenađujuće podatke. Tako smo došli na ideju ispitati koliko naši učenici, učitelji i roditelji poznaju taj globalni problem, koliko su svjesni njegovih negativnih posljedica i što čine po tom pitanju. Učenici 7. a razreda pripremili su anketu od 15 pitanja podijeljenu u dva dijela. Prvi je dio ispitivao poznavanje činjenica o pojmu brze mode, dok se drugi odnosio na njihove pojedinačne stavove i ponašanja. Anketa je provedena on line putem Google Formsa. Pristupilo joj je 189 učenika predmetne nastave i 111 odraslih (učitelja i roditelja). Došli smo do zanimivljih rezultata.
Većina ispitanika je svjesna da je moda drugi najveći zagađivač nakon naftne industrije, iako je među učenicima taj postotak manji, 51,3 %.
Zabrinjava podatak da preko 45 % ispitanika obiju ciljanih skupina ne zna što uopće označava pojam brze mode.
Grafikoni 2 (obe ankete)
Navedeno pitanje, kako i ona pitanja koja se odnose na količinu otpada godišnje, potrošnju vode u proizvodnji odjeće te na negativne zdravstvene posljedice, potvrđuju nedovoljnu informiranost i potrebu dodatne edukacije o spomenutom problemu. Medijski prostor je, svakako, jedan od kanala putem kojeg se to može provesti sa svrhom dostupnosti informacija većem broju ljudi svih dobnih skupina.
Važno se osvrnuti na pitanja koja istražuju stavove i ponašanja pojedinca. Većina ispitanika kupuje po potrebi. 9,9 % odraslih kupuje stihijski, dok je kod učenika taj postotak veći – 24,3 %.
Na pitanje koliko su zadovoljni kvalitetom današnje odjeće 69 % ispitanika navodi da je djelomično zadovoljno iz čega proizlazi da uviđaju kako masovna proizvodnja smanjuje razinu kvalitete.
Zanimljivi su odgovori koji istražuju kriterije pri odabiru odjeće. Odraslima je najvažnija nosivost, dok je mladima ključan faktor kvaliteta. Mladima je i trend važan kriterij, dok odrasli, ipak, prednost daju kvaliteti i cijeni.


Grafikoni 11 (obe ankete)
Odjeću koju više ne planiraju nositi ispitanici uglavnom daruju ili proslijede dalje. Međutim, oko 8 % njih odjeću baci bez posebnog zbrinjavanja. 8 % se ne čini puno, no ako je to globalni postotak svih potrošača brze mode, jasno je odakle dolazi velika količina otpada. U tom pogledu važno je donijeti jasnije zakonske regulative i penale po pitanju količine otpada u proizvodnji brze mode.
Dok je odraslima moda izraz osobnog stila, među mladima postoji četvrtina onih kojima ona predstavlja socijalni status.


Grafikon 13 (mladi)
Navedeno ne čudi s obzirom da je riječ o generaciji izloženoj društvenim mrežama na kojima influenceri lobiraju za određene proizvode i marke. Razvijanje kritičkog mišljenja i selektivnog primanja informacija je ono čemu treba težiti.
Činjenica je da trgovine rabljene odjeće nisu popularne u Hrvatskoj, niti među odraslima, niti među mladima. Na pitanje jesu li ikad kupili komad odjeće u trgovini rabljene odjeće dobili smo sljedeće odgovore:

Grafikoni 14 (oba)
Nadalje, ispod 10 % ispitanika redovito obraća pozornost na to je li odjeća načinjena od recikliranog materijala. Nasuprot tome skoro 50 % učenika uopće ne zanima materijal odjevnog predmeta.


Provedena anketa potvrdila je početne teze da javnost nije dovoljno informirana o problemu brze mode te da je nužna dodatna edukacija s kojom treba započeti već u školama. Posljedično ispitanici svojim ponašanjem djeluju tek na pojedine aspekte problema. Dobra je stvar što odjeću daruju i proslijeđuju čime smanjuju količinu otpada. Svakako, trebaju više reciklirati i kupovati odjeću od recikliranog materijala. Važno je razbiti predrasude o trgovinama rabljene odjeće kao mjestima nekvalitetene odjeće gdje je ispod časti kupovati.
Biti svjestan problema je polovica rješenja. Druga polovica leži u našim rukama!