500 godina od smrti oca hrvatske književnosti

Marko Marulić

18. 8. 1450. –  5. 1. 1524.

Pripremio:  Marko Ivić, 7. a

            Marko Marulić (lat. Marcus Marulus) potječe iz splitske plemićke obitelji. Život je proveo u Splitu putujući povremeno u Mletke i Rim. Neko je vrijeme proboravio u Nečujmu na otoku Šolti . Obavljao je komunalne dužnosti suca i izvršitelja oporuka. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Prevodio je s latinskog i talijanskog na hrvatski jezik te s hrvatskog i talijanskog na latinski jezik. Književno je stvarao na trima jezicima: hrvatskom, latinskom (više od 80 % sačuvanih djela) i ponešto na talijanskom (sačuvana 3 pisma i 2 soneta). Hrvatska djela temelje se na splitskom govoru 15. i 16. st. Titulu oca hrvatske književnosti duguje svom religijskom epu Judita, prvom umjetničkom epu hrvatske književnosti ispjevanom  na hrvatskome jeziku, splitskoj čakavici.

            Kako bismo obilježili ovu važnu obljetnicu, iako se više ne nalazi u kurikulu za osnovnu školu, Aktiv hrvatskog jezika osmislio je prigodni tematski sat za učenike sedmih i osmih razreda na kojem su se upoznali s likom i djelom Marka Marulića. Polazišni tekst bio je odlomak Judite. Nakon što su prepoznali narječje djela i raspravljali o sadržaju, imali su zadatak prevesti predložak na standardni hrvatski jezik. Tijekom interpretacije djela posebno su se osvrnuli na tri bitna uporišta ovog djela: biblijsku tematiku, epsku strukturu i hrvatsku pučku tradiciju.

KategorijeObljetnice