ČA mogu maškare!

U petak 17. veljače održao se školski maskenbal. Kaštelanska krnjevalska udruga Poklade nagradila je najoriginalnije maske svakog prijavljenog razreda. Učenici naše škole sudjelovali su i u šarenoj povorki malih maškara koja je prodefilirala na 42. Dječjem krnjevalu. Ove godine kraljica malih maškara bila je učenica naše škole Mia Pajdek.

Petar Primorac, 8.d

Nacionalni ispiti za osmaše

Nakon što su prošle godine u 81 školi učenici osmih razreda sudjelovali u eksperimentalnoj provedbi nacionalnih ispita, ove će ih školske godine pisati svi osmaši u Hrvatskoj. Provodit će se od 13. do 31. ožujka 2023. iz Hrvatskog jezika, Engleskog jezika, Matematike, Biologije, Geografije, Fizike, Kemije i Povijesti. Riječ je o standardiziranim vanjskim ispitima koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, odakle objašnjavaju da je navedena Odluka proizišla iz potrebe da se dobije realna slika učeničkih postignuća. Također, dodaju da su nacionalni ispiti vrijedna povratna informacija učiteljima, ali i samim učenicima i njihovim roditeljima.

                                                                                              Anđela Maleš, 8.c


Dan astronomije

Sa željom da se tematika astronomije približi svim učenicima naše škole 13. veljače organiziran je tematski Dan astronomije kojim je koordinirao učitelj Petar Perić uz veliku pomoć učenika polaznika grupe Nebo i zemlja te u suradnji s tvrtkom Odiseja koja nam je stigla u goste sa svojim mobilnim planetarijem.

Lana Certa, 8.a

Bijela kuga u Hrvatskoj

Iz godine u godinu, Hrvatska broji sve manje i manje Hrvata, a pogotovo onih najmlađih

     Posljednjih 30 godina, Hrvatskom hara tzv. bijela kuga, odnosno događa se pad stanovništva. Koji su uzroci tog negativnog trenda i može li se on zaustaviti?

     Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska broji nešto više od tri milijuna i osamsto tisuća stanovnika. Za razliku od popisa stanovništva iz 2011. godine, stanovništvo se smanjilo za 9.64%, to je gotovo četristo tisuća ljudi manje. Hrvati su narod koji je nekad davno činio broj od skoro 9 milijuna ljudi. Danas gotovo 50% Hrvata živi izvan Hrvatske.

Glavni razlog zbog kojeg Hrvati odlaze je novac. U današnje vrijeme, uz inflaciju i rat u Ukrajini, teško je uzdržavati višečlanu obitelj. Mislite li da ljudi jednom prosječnom hrvatskom plaćom od nekih šest tisuća kuna mogu plaćati skupe troškove poput električne energije, plina, vode, pa i same hrane? Cijene prehrambenih namirnica odlaze u nebo, inflacija raste.

Još jedan od problema su školovanje i ponude za posao. Hrvatska je jedna mala zemlja koja studentima ne može ponuditi sve mogućnosti izbora za studiranje kao druge europske zemlje unatoč Europskoj uniji i fluktuaciji ljudi i radne snage. Čak i sa završenim fakultetom, mladi koji imaju želju vratiti se u Hrvatsku, to ipak ne naprave. Zašto? Iz razloga što im Hrvatska ne može omogućiti povoljne uvjete rada ni osigurano radno mjesto.

Budući da mladi odlaze i ne vraćaju se, Hrvatskoj ponestaje radne snage, mladih obrazovanih ljudi, sve je više starijih i nemoćnih stanovnika. Obrtnička zanimanja također nisu na cijeni i neke struke polako nestaju. Zašto? Jer Hrvatska ne ulaže dovoljno u svoje mlade. Sam primjer su nam male plaće vrijednih ljudi koji vole svoj posao i svoj zanat, a u osnovnim školama rijetko se populariziraju strukovne škole. Posljedica svega toga je manjak i uvoz kuhara, stolara, bravara i sl.

Ovaj problem ne događa se samo u strukovnim granama već i u medicinskim vodama. U Hrvatskoj nedostaje logopeda, medicinskih sestara i ostalih medicinskih tijela. Koliko se studenata  svake godine na državnoj bazi upiše na fakultet s kojim će se moći baviti logopedijom? Samo 25. Tako mala upisna kvota tjera mlade studente u druge zemlje.

Veliki problem predstavlja nam hrvatska demografska slika. Upravo zbog gore navedenih razloga, roditelji odlaze iz Hrvatske kako bi proživjeli svoj san, kako bi svojoj djeci omogućilibolju budućnost. Takva djeca većinom se nikad ne vrate i postaju stanovnici drugih država.

Prema Državnom zavodu za statistiku u Hrvatskoj je 22% ljudi starijih od šezdeset i pet godina, dok je onih mlađih od četrnaest godina samo 14%. Jedna žena u Hrvatskoj u prosjeku rodi 1,47 dijete. To znači da 50% obitelji u Hrvatskoj nema niti dvoje djece u svojoj obitelji. Razlog tome je i taj što roditelji nemaju osiguranu dnevnu brigu o djeci, a moraju raditi. Škole i vrtići i nisu toliko pristupačni i jeftini, a vrtića nema dovoljan broj, pa se obitelji odlučuju na manji broj djece.

    Vlada Republike Hrvatske provodi pronatalitetnu politiku kako bi poboljšala demografsku sliku i zadržala mlade u Hrvatskoj. Mladima nudi niže kamatne stope, olakšice, povrat poreza i novčane naknade za djecu, besplatan studij… Trudi se stipendirati što više studenata i učenika. Majke primaju rodiljne i roditeljske naknade koje su po novome uvećane. Djeca odnedavno u školi imaju pravo na topli obroke, a uvest će se i cjelodnevni boravak. Iz priloženog, zaključak je da bi Hrvatska ipak trebala više podupirati mlade i omogućiti im sredstva za rad i školovanje. Na mladima svijet ostaje, a Hrvatska nema puno vremena i izbora.

                                                                                                                               Marta Barišić, 8.b

Zločin čije žrtve ne smijemo zaboraviti

I ove godine učenici naše škole posebnu su pažnju posvetili Holokaustu, genocidu Drugog svjetskog rata. Boljem upoznavanju teme pridonijelo je i gledanje te analiza dokumentarnih filmova navedene tematike, a u predvorju škole postavljen je pano kao podsjetnik na Dan sjećanja 27. siječnja.

Ante Čagalj, 7.d

Šta je za marendu?

Početak 2. polugodišta obilježilo je uvođenje besplatnog obroka u osnovne škole odlukom Vlade RH, a provedbom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Odaziv učenika je velik, a njihovo zadovoljstvo još veće. Ono na čemu inzistiramo jest da je svaki obrok zdrav i nutritivno vrijedan kako bi djeca usvojila važnost zdrave prehrane kao jednog od aspekata zdravlja u cijelosti.

Ivana Čajo, 7.a

Mjesec hrvatske knjige

Povodom Mjeseca hrvatske knjige učenici 1.b razreda u pratnji učiteljice Katarine Radman i knjižničarke Marine Kelava posjetili su Gradsku knjižnicu Kaštela u Kaštel Starom. Ove godine mjesec je posvećen mladima jer je 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih pod motom Misli na sebe – čitaj!

Lana Certa, 7.a

Božić u Bijaćima

Početkom prosinca započele su adventske aktivnosti.  Vrijedne ruke naših učenika, učiteljica i domara školu su uredili u blagdanskom duhu. Nakon dvije godine, 20. prosinca, održana je tradicionalna božićna priredba. Učiteljice razredne nastave i učitelj glazbene kulture pripremili su prigodni program bogat pjesmama, sviranjem, igrokazima, recitacijama, a nadasve dobrom zabavom.

Ivana Čajo, 7.a

Poštujte naše znakove

Na početku školske godine policijski službenici PP Kaštela proveli su Nacionalni program  sigurnosti cestovnih prometa pod nazivom Poštujte naše znakove koji se odnosi na zaštitu djece u prometu i sprječavanja ugrožavanja njihovih života u prvim danima samostalnog djelovanja u prometu.

  Nina Bralić, 7.d