Slobodno vrijeme iz pedagoškog kuta

Slobodno je vrijeme značajan fenomen suvremenoga društva kojemu se u posljednje vrijeme posvećuje puno pažnje. Jedan je od središnjih izazova današnjice i čimbenik koji može imati značajnu ulogu u razvoju suvremene civilizacije i kulture. Njegovo je smisleno provođenje pedagoška kategorija i važno područje odgojnog rada. Slobodno je vrijeme ono vrijeme koje pojedinac ima na raspolaganju bez ikakve obveze i koje može oblikovati i ispuniti aktivnostima prema osobnim željama i zanimanjima. Prilika je za ostvarenje čovjekove slobode i osobnog razvoja. Budući da je slobodno vrijeme vrlo važna sastavnica života djece i mladih, ako ga shvatimo kao prostor samoaktualizacije i ostvarenja osobnosti, sasvim je razumljiv interes pedagoga za razumijevanjem, istraživanjem i unaprjeđivanjem ovoga područja odgojnoga djelovanja.

Čime ispuniti slobodno vrijeme?

Danas nije problem kako doći do slobodnog vremena, već kako ga ispuniti. Naime, zbog sve bržeg razvoja elektronike, razvijene industrije, tehničkih strojeva koji sve više zamjenjuju rad ljudskih ruku, brže se i obavljaju određeni poslovi koji su prije duže trajali te tako nastaje višak vremena. Sadržaj slobodnoga vremena obuhvaća niz raznovrsnih aktivnosti koje se mogu podijeliti u tri osnovne skupine: aktivnosti za odmor, rekreaciju i razvoj osobnosti. Međutim, to je, također, i vrijeme pogodno za manifestiranje različitih oblika rizičnog socijalnog ponašanja. Neadekvatno korištenje i provođenje slobodnog vremena može dovesti i do lošeg društva te različitih ovisnosti o igricama, alkoholu, pušenju, drogi… Sve je češća situacija u kojoj su oba roditelja zaposlena i pitanje je na koji način djeca provode to vrijeme i tko ih kontrolira. Današnja računala, tableti, pametni telefoni i internet imaju sve veći odgojni utjecaj i sve više ispunjavaju slobodno vrijeme djece, samo je pitanje kakav to učinak ima na njihov razvoj – konstruktivan ili destruktivan. Zato je zadatak roditelja, kao i učitelja, stalno praćenje, usmjeravanje, davanje dobronamjernih savjeta mladima, kako bi razvili trajnu naviku konstruktivnog i racionalnog provođenja slobodnog vremena. Potrebno je sve ono pozitivno razvijati i poticati, a ono štetno sprečavati. A jako dobro znamo da se drvo najlakše savija dok je mlado.

Uloga škole

Škola ima odgovornost informiranja učenika i roditelja o važnosti i načinima kvalitetnog osmišljavanja slobodnog vremena izvan škole, ali i pružanja raznolikih aktivnosti unutar škole u vidu izvannastavnih aktivnosti kako bi svaki učenik našao nešto prema svom interesu. Škola je ne samo obrazovna, već, što je puno važnije, odgojna ustanova. Stoga, ako želimo odgojiti aktivne i moralne građane, trebamo veliku pažnju posvetiti slobodnom vremenu jer u tom vremenu oni u svojoj slobodi usmjeravaju svoj život prema uspjehu ili neuspjehu. Znamo, kad čovjek radi ono što voli, tada je najuspješniji. Dakle, cilj škole i roditelja trebao bi biti pomaganje učenicima u prepoznavanju svojih potencijala te stvaranje poticajne okoline za njihovo ostvarenje, kako u okruženju škole, tako i van škole u okviru slobodnog vremena. Na taj način odgajamo zadovoljna jedinstvena bića koja će izgrađivati bolje društvo što je i konačni cilj odgoja i obrazovanja.

Anamarija Botić, pedagoginja

Birajmo nešto za sebe

Dopunska i dodatna nastava i iznannastavne aktivnosti.

U našoj školi postoji dopunska nastava iz Hrvatskoga jezika i Matematike u razrednoj i predmetnoj nastavi te dopunska iz Engleskog jezika u predmetnoj nastavi. Dodatna nastava postoji iz Hrvatskoga jezika, Engleskoga jezika, Matematike, Biologije, Kemije, Fizike, Povijesti i Geografije. Od izvannastavnih aktivnosti učenicima se nude: novinarska grupa, literarno-novinarska grupa, volonterski klub, Mladi knjižničari, engleska radionica (English Workshop), povijesno-geografska grupa, Nebo i Zemlja (geografska grupa), Mladi bibličari, vjerski pano, Vjeronaučna olimpijada, eko-grupa, uređenje školskog vrta, likovna grupa, Mali likovnjaci, Modelari, ples/folklor, školski zbor Bijaćki slavuji, VIS Zvuci Bijaća, kreativna radionica, WEB radionica te brojne sportske grupe: odbojka, nogomet, rukomet i stolni tenis. Za svakoga ponešto.

Nina Djirlić 6.c

IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI U NASTAVNOJ GODINI 2017

Slobodno vrijeme iz učeničkog kuta

Velika većina ljudi govori kako oni uopće nemaju slobodnog vremena. Istina je. Odrastanjem dobivamo sve više obveza, a samim time i manjak slobodnog vremena. Velikom broju ljudi jako smeta činjenica da više nemaju toliko vremena za sebe u odnosu na protekle godine. To ih čini uzrujanima i nezadovoljnima te toliko očekivano slobodno vrijeme protrate žaleći se i opterećujući se time što razmišljaju o svojim nadolazećim obvezama, umjesto da to vrijeme iskoriste za opuštanje.

Kako onda kvalitetno iskoristiti slobodno vrijeme?

Vrlo jednostavno. Potrebno je samo provesti vrijeme baveći se aktivnostima koje nas ispunjavaju pozitivnošću i srećom te nam pružaju osjećaj mira i ugode. Bilo bi poželjno da su te aktivnosti dobre za organizam, kao što je primjerice neka sportska rekreacija, ali ako smatramo da smo time uzaludno iskoristili slobodno vrijeme i osjećamo se iscrpljeno, onda je možda ipak bolje ne prisiljavati se na aktivnosti zbog kojih smo kasnije nezadovoljni. Vrijeme ćemo kvalitetno iskoristiti ako pronađemo ravnotežu između toga što je dobro za naše tijelo, a što za naš um, jer ipak, u zdravom tijelu je zdrav duh! Većina mladih svoje slobodno vrijeme provodi uz mobitel. Moderna tehnologija nam pruža razne mogućnosti, ali je većina ljudi ne iskorištava na dobar način. Vrijeme provedeno uz tehnologiju, također, može biti kvalitetno iskorišteno ako nam obogaćuje um. No, ako nam tehnologija služi samo za pretraživanje beskorisnih pojmova onda to vrijeme nije kvalitetno iskorišteno i u nekim slučajevima izaziva izuzetno štetne posljedice. Osobe koje po mom mišljenju najbolje iskorištavaju slobodno vrijeme su djeca. Većina ljudi će na to reći nešto poput: „Pa njihov cijeli život je slobodno vrijeme“ no, zapravo to baš i nije potpuna istina. Djeca veći dio dana provedu ili u vrtiću ili u školi. Nakon toga kod kuće obavljaju svoje školske ili vrtićke obveze. Neka, odnosno, većina djece, imaju pokoju kućnu dužnost, a također ih se većina bavi i nekom izvanškolskom aktivnošću. Navedene radnje iziskuju skoro pa jednaku količinu vremena, kao i obavljanje dužnosti neke odrasle osobe.

Kako onda djeca provedu dan mnogo ispunjenije?

Možda zato što djeca znaju što ih čini sretnima pa im je slobodno vrijeme prožeto pozitivnom energijom. Djeca, također, svoje obveze obavljaju s osmijehom na licu i svaku svoju obvezu doživljavaju zanimljivom, stoga im ne predstavlja napor. Oni, također, nailaze na nelagodne životne situacije i pod velikim su pritiskom okoline, ali se time ne opterećuju i ne unose negativne misli u svoj um. Upravo zbog toga je djetinjstvo najsretnije životno razdoblje. Kad sve zbrojimo i oduzmemo, recept za kvalitetno iskorišteno slobodno vrijeme izuzetno je jednostavan. Sve što treba činiti je ono što nas usrećuje. Pozitivne misli te tjelesna pokretljivost i energija dat će nam snagu za daljnje izvršavanje obveza, što će nam život učiniti mnogo ispunjenijim i zanimljivijim.

Marita Dadić 8.c

 

Iz roditeljskog kuta – Djeca i slobodno vrijeme

Dok su moja djeca bila mala, upravljala sam velikim dijelom njihovog slobodnog vremena. Vodila sam ih na razne aktivnosti: učenje stranih jezika, glazbenu školu, sport. Ponekad je bilo jako teško uskladiti posao i sve obveze prema djeci. S vremenom sam shvatila koje ih aktivnosti iskreno vesele, a koje su samo teret i njima i meni. Uspjela sam pronaći mjeru jer sam što smirenije uvažavala njihovo mišljenje i želje. Počela sam im davati više mogućnosti i slobode da se češće druže s prijateljima, provedu slobodno vrijeme vani u šetnjama, rolanju, vožnji bicikla, odlasku u kino i na kupanje. Najsretnija sam kada moja djeca boravak pred ekranom zamijene odlaskom vani s prijateljima ili na zabavan obiteljski izlet. Ipak, današnja djeca dosta vremena provode uz mobitel, pa tako i moja. To je nemoguće izbjeći, ali se trudim saznati što čitaju, koju glazbu slušaju, koga prate i „lajkaju“. U početku sam znala negodovati i ljutiti se i ne pitajući se koje teme ih zanimaju i što to satima gledaju. Tada sam odlučila postaviti neka vremenska ograničenja i više se uključila u ono što ih zanima. Danas znam da je bitno da se djeca opuštaju i bave onim što im pruža smijeh i zabavu te da izvannastavne i izvanškolske aktivnosti budu one u kojima rado sudjeluju i da vide smisao u onome što rade. I dalje sudjelujem u planiranju njihovog slobodnog vremena, što nije uvijek lak zadatak, pogotovo radnim danima. Upravljati slobodnim vremenom djece nije nimalo lako. To je vještina koju i roditelji i djeca moraju neprestano razvijati.

Melita Vuletin Šimig, Sarina i Mijina mama