Živi život danas kao da sutra ne postoji! U nekim situacijama možda i da, no budućnost nije rezervirana samo za nas. I drugi imaju pravo uživati u njoj i živjeti punim plućima. No, mogu li oni uživati sutra ako mi danas nastavimo biti sebični stvarajući ogromne količine otpada i ne mareći za druge i prirodu? Rješenje nam je ispred nosa, ali ga, očito, ne želimo vidjeti.
Svatko od nas proizvede više od 400 kilograma otpada godišnje.Većina tog otpada završi na odlagalištima kao neupotrebljivo smeće. Pa kako i ne bi kad 80 % stvari upotrijebimo jednom i nikad više. Poželjno je minimizirati količinu otpada koju svakodnevno proizvodimo. Tako ćemo smanjiti štetan utjecaj na okoliš, a i mi ćemo uštedjeti. Nakon što nam stvar više ne treba, razmislimo kako je možemo ponovno iskoristiti. Uz malo kreativnosti i stvaralačkog duha možemo je popraviti ili joj pronaći novu namjenu. Recikliranje je svaki postupak materijalne uporabe koji uključuje prikupljanje i izdvajanje korisnih materijala koji će zatim poslužiti za izradu novih proizvoda. Tako štedimo skupe sirovine i energiju, ali i čuvamo okoliš te omogućujemo otvaranje radnih mjesta u postrojenjima za preradu otpada.
Poražavajući podaci
U Hrvatskoj se reciklira i kompostira tek 16% otpada za razliku od europskog prosjeka koji je 43%. Bacajući pomiješano smeće na hrpu, stvorena su odlagališta koja, osim što stvaraju lošu sliku o našim gradovima i mjestima, donose i brojne probleme i opasnosti. Na odlagalištima se otpad raspada pri čemu nastaju plinovi kao što je metan, plin koji pojačava efekt staklenika u atmosferi. Osim toga tvari iz otpada mogu onečistiti tlo i podzemne vode koje koristimo za piće, a stanovnicima koji žive u blizini odlagališta može biti umanjena kvaliteta življenja neugodnim mirisima. Očito sve navedeno nije dovoljno pojedincima da shvate kako je krajnje vrijeme da se uključe u očuvanje zdravlja svih nas. Oni žive u trenutku, žive za sebe, a kranji cilj im je lagodniji život bez brojnih obveza, pravila. Tome svjedoče učestali prizori prljavih ulica, glomaznog otpada pokraj puta, onečišćeni zrak, more i rijeke.
Pojedinac ne može, kolektiv mora
Što nam je činiti? Otpad možemo smanjiti, a recikliranje povećati korištenjem vrećica za višekratnu uporabu umjesto jednokratnih plastičnih. Poželjno je namirnice kupovati planski i u stvarno potrebnoj količini. Selektivno recikliranje starog papira, stakla i plastike podrazumijeva odlaganje u odgovarajuće spremnike. Reciklažna dvorišta pružaju mogućnost pravilnog odlaganja i drugih vrsta otpada. Nadređeni bi trebali uvesti obvezna pravila i jasne posljedice za prekršitelje, a ne da pravilno postupanje bude stvar dobre volje i društvene empatije. Svako nepoštivanje bi trebalo financijski kazniti jer, očito, dok se pojedinac ne takne tamo gdje je najosjetljiviji, neće promijeniti obrazac ponašanja. Ono što je najvažnije je raditi na općem podizanju svijesti o važnosti recikliranja jer jedino zajedno možemo uspjeti sačuvati svijet za buduće generacije. Ne budimo sebični, mislimo na one koji dolaze.