Ivana Brlić Mažuranić

Obljetnica hrvatskog Andersena

DOVOLJNO JE REĆI – IVANA

Povodom 150. godišnjice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić željeli smo na poseban način odati počast našoj najpoznatijoj, voljenoj književnici. Njezin rad i stil pisanja i danas potiče djecu – a i odrasle – na čitanje i razvijanje mašte.

Rođena je 18. travnja 1874. godine u Ogulinu. Dugi niz godina bila je posvećena književnosti i pisanju, ali i obitelji te drugim obvezama. Bila je prva žena članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na svom putu ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti. Prozvana je hrvatskim Andersenom zbog ljepote svojih djela. Bila je predlagana za Nobelovu nagradu za književnost. Kroz bogat jezik i maštovite likove Ivana nas vodi u svijet bajki i mašte. Najpoznatija su joj djela roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.) i zbirka bajki Priče iz davnine (1916.). Pisala je i druge bajke (Trgovac Nav, Priča o Zorku Bistrozorkom i o Sreći, Djevojčica i neman i dr.), pjesme, pripovijetke, basne u stihovima (Ezop i žabe, Dvije koze, Pas i vuk i dr.), eseje te poučne zgode u stihovima. Napisala je i povijesni roman o zamjeniku kralja indijske pokrajine i kraljevine Gudžerat kojega su Turci, dok je bio dijete, ugrabili iz Hrvatske i prodali ga kao roba u Carigradu (Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata).

U Ogulinu se nalazi muzej njoj u čast, u Slavonskom Brodu čuveni kip, brojne su ulice nazvane po njoj. Umrla je u Zagrebu 21. rujna 1938.

U obilježavanju Ivanina rođendana naše učiteljice hrvatskoga jezika i razredne nastave rukovodile su se lektirnim naslovima, ujedno i najpoznatijim njezinim djelima.

Najmlađi su sudionici prigodnih aktivnosti učenici 2. b razreda koji su sa svojom učiteljicom Mirjanom Dražin u sklopu izvannastavne aktivnosti Uradi sam izrađivali lutke. Udružili su se s učenicima 5. d razreda i njihovom učiteljicom Ivanicom Debak Banović koji su dramatizirali Ivanine basne te, služeći se spomenutim lutkama, izveli razrednu lutkarsku predstavu.

Trećaši su se posvetili dječjem romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapića sudjelujući u literarnim i likovnim radionicama. Kako su doživjeli Hlapića, Gitu i ostale živopisne likove, vidi se u radovima učenika 3. a i 3. d razreda koje vode učiteljice Benita Vladušić i Marina Grgin.

I četvrtaši iz 4.c su se likovno izražavali, ali potaknuti drugim književnim predloškom –  čitajući bajke iz zbirke Priče iz davnine pod vodstvom učiteljice Marine Pažanin.

Svi su petaši kao djelo za cjelovito čitanje obrađivali Basne Ivane Brlić-Mažuranić koje su potom ilustrirali te pisali vlastite basne na poticaj.

Učenici šestih razreda nastavili su tamo gdje su stali u 4. razredu. Pisali su vlastite bajke i izrađivali stripove potaknuti djelom Priče iz davnine. Pridružili su im se i neki članovi Literarno-novinarske skupine koji su se malo više zanimali za Ivanin život. Čitali su njezinu Autobiografiju, zapis koji je nastao za potrebe Akademije i pisan je prema pitanjima koja su joj uputili, a govori najviše o njezinim shvaćanjima, težnjama i pogledu na život. Taj tekst je bio podloga za razmišljanje i raspravu o položaju žena u književnosti i javnom životu.

Učiteljica likovne kulture Bruna Carev Kukavica potaknula je učenike na izradu Ivaninih portreta te ilustraciju Šume Striborove.

Sve ove aktivnosti realizirane su tijekom prvog polugodišta tekuće nastavne godine te je po završetku aktivnosti postavljena i prigodna izložba u predvorju Škole.

Ivana Brlić-Mažuranić nije samo spisateljica, ona je simbol naše kulture, članica najpoznatije hrvatske književne dinastije – Mažuranića. Njene priče nastavljaju živjeti i danas i bit će inspiracija novim generacijama. Neka nas podsjeća na snagu mašte, ljepotu riječi i važnost čuvanja tradicije.

Petra Lovrić, 6. c

KategorijeObljetnice