29. rujna obilježava se Međunarodni dan osviještenosti o otpadu od hrane. S namjerom usvajanja pozitivnih navika od najranije dobi, Ministarstvo poljoprivrede za učenike prvih razreda pripremilo je slikovnicu Kako su Dora i Mario spasili hranu. Učiteljice su održale edukativne radionice učenicima prvih razreda te objasnile djeci što je to otpad od hrane i kako se treba ponašati da ga smanjimo. Glavni lik slikovnice je malena Pia koja je djecu podučila lekcijama o hrani i što napraviti kada im ostane više hrane nego što je mogu pojesti i da je za proizvodnju hrane potrebno puno truda i vremena. Učenici su nacrtali prigodne radove na ovu temu.
Složit ćemo se da su učenici razredne nastave skloniji čitanju prema slobodnom izboru, češće će posegnuti za nekom neobveznom knjigom i neće zazirati od broja stranica kao učenici viših razreda. Zbog toga smo odlučili ispitati čitateljske potrebe i interese učenika četvrtih i osmih razreda naše škole u nadi da ćemo pronaći barem neke razloge drastičnog pada volje i interesa za čitanjem. Putem Microsoft Formsa anketi je pristupilo ukupno 109 učenika, od čega je 65 učenika osmih razreda. Odgovorili su na 14 pitanja kojima se nastojao doznati njihov stav prema čitanju, odnos prema knjižnici kao glavnom izvoru knjiga te ukus kad su u pitanju žanrovi ili konkretni lektirni naslovi.
Na pitanje Voliš li čitati dobili smo slične odgovore. Većina učenika četvrtih (56,8%) i osmih razreda (55,45%) izjavila je da vole čitati, ali ne pretjerano. Očito svoje slobodno vrijeme radije posvećuju nekoj drugoj aktivnosti, njima zanimljivijoj.
Interesantno je da mame najviše čitaju u njihovim domovima i to 50% kod mlađe, odnosno 44,4 % kod starije djece. Potom slijede braća ili sestre. Tate su ti koji najmanje čitaju, svega 6%, odnosno 5,4%. Oponašajući model dominantan je u razvoju svakog djeteta. Važno je i samim roditeljima dodatno posvijestiti važnost čitanja kako bi bili odgovarajući uzori.
Zabrinjava podatak da skoro trećina ispitanih učenika razredne nastave nema neku vrstu kućne biblioteke ili nisu upoznati s njezinim postojanjem. To dodatno potvrđuje gore navedenu tvrdnju kako nedostaje poticaja za čitanje od strane uže obitelji.
Dok učenici razredne nastave čitaju i van obveznih lektirnih djela, anketa je potvrdila kako učenici predmetne nastave čitaju isključivo ono što moraju, njih čak 67,2%.
Književni žanr prilagođen je uzrastu. Učenici osmih razreda iskazali su sklonost prema kriminalističkim sadržajima, dok učenici četvrtih razreda najčešće posežu za pustolovnim romanima.
Ključni problem potvrđen je pitanjem Uz što najčešće vezuješ čitanje?Čak 67,7 % starijih učenika čitanje veže isključivo uz učenje i školske obveze. Broj je velik i kod mlađih učenika, 40,9%. Odakle takva percepcija našoj djeci? Zar je moguće da neće pročitati nešto iz čistog užitka, iz gladi za novim informacijama, iz potrebe za proširenjem spoznaja?
Poražavajući je podatak da 76,9%, odnosno 61,4% učenika nije član ni jedne druge osim školske knjižnice koju učenici osmih razreda posjećuju uglavnom kako bi preuzeli svoju mjesečnu lektiru. Nešto je bolja situacija s učenicima četvrtih razreda koji u knjižnicu odlaze i van mjesečne obveze, tj. po vlastitoj želji i potrebi.
Na posljednje pitanje o nekom posebnom lektirnom djelu za preporuku nije se istaknuo ni jedan naslov kako u razrednoj, tako i u predmetnoj nastavi. Stvar je pojedinačnog ukusa i želja.
Interpretacija rezultata potvrđuje početne pretpostavke, ali donosi i neke spoznaje. Učenici predmetne nastave čitane ne smatraju užitkom, čitaju isključivo lektirna djela i to je jedini razlog odlaska u školsku knjižnicu. Učenici razredne nastave čitaju više, odlaze češće u školsku knjižnici uzeti nešto po vlastitom odabiru. No, zaključak je da je škola najčešće jedini izvor knjiga i možda upravo tu leži jedno od potencijalnih rješenja kako djecu dodatno motivirati neprestano naglašavajući važnost i potrebu čitanja od strane svih sudionika njihovog odrastanja.
Kad smo se na satu Novinarske grupe dogovorili da ćemo intervjuirati najčitača naše škole, odabir je bez konkurencije pao na Anteu. Ona doslovno živi knjige i smatra ih svojim prijateljima u što smo se uvjerile i same. Uvjerite se i vi!
IME I PREZIME: Antea Kojundžić
RAZRED: 6.c
DATUM ROĐENJA: 20.11.2009
MJESTO ROĐENJA: Split
HOBI: čitanje, plivanje, ples i gimnastika
KUĆNI LJUBIMAC: Nemam
NAJDRAŽI PJEVAČ/ICA: Adele
NAJDRAŽI ŽANR: pop
1.Kad si počela čitati knjige?
Čitati sam počela prije 3-4 godine dok sam živjela u Sinju. Stanovala sam blizu knjižnice pa bih do nje išla pješice, biciklom ili romobilom. Što sam više knjiga pročitala, to sam ih više zavoljela.
2.Tko te uveo u svijet knjige?
U svijet knjiga su me uveli moji roditelji.
3.Koliko često čitaš?
U danu pročitam jednu do dvije knjige. Mjesečno pročitam deset do petnaest knjiga.
4.Što ti je draže čitati lektiru ili nešto po vlastitom izboru?
Draži mi je moj izbor knjiga, no ponekad u knjižnicama ne mogu naći knjige koje želim.
5. Zašto ti je bitno čitati?
Bitno mi je čitati jer se na taj način opuštam i ulazim u svoj svijet u kojem su samo moja pravila. Tu imam pravo na drugačije mišljenje i postupke.
6. Što te potaknulo da tako puno čitaš?
Potaknula me zabava i opuštanje koje dolazi s čitanjem. Dok čitam, osjećam se kao lik u knjizi.
7. Koje vrste knjiga najviše voliš čitati?
Najviše volim čitati ljubavne, fantastične i kriminalističke knjige. Volim djela sa snažnom poukom.
8. Koju bi knjigu preporučila i zašto?
Preporučila bih Sva radosna mjesta autorice Jennifer Niven jer je poučna. Govori o životnim situacijama svakoga od nas i lako se možemo pronaći.
9. Možeš li se poistovjetiti s nekim književnim likom i zašto?
Najviše bih se poistovjetila s Paulinom P jer je slična meni gotovo u svemu.
10 .Koju bi poruku poslala onima koji ne vole čitati?
Ne bih ih silila da čitaju ako to ne žele. Čitanje trebaš voljeti da bi iskusio sve njegove čari. No, svakako bih preporučila da mjesečno pročitaju barem jednu knjigu po izboru zbog proširenja rječnika i razvijanja opće kulture.
Ove nastavne godine u našu školu je upisano 109 prvaša (65 djevojčica, 44 dječaka) u četiri razredna odjela. Jedan razred pohađat će nastavu u produženom boravku.
Zbog epidemioloških razloga nije se održala svečana priredba za prvaše. Prijem prvaša održan je u školskoj sportskoj dvorani. Prvašići su stigli u pratnji jednog roditelja.
Sve nazočne pozdravila je ravnateljica prof. Jadranka Šošić i zaželjela prvašićima mnogo sreće i uspjeha u budućem školovanju.
Nakon predstavljanja učiteljica prvih razreda uslijedila je prozivka prvaša i zajednički odlazak s učiteljicom u razred.ž
Učenik 7.a razreda naše škole, Filip Gruica isplivao je, u lipnju prošle godine, novi kadetski rekord Republike Hrvatske u disciplini 50 m slobodno (24.34 sekunde). Filip je član Plivačkog klubaGrdelin iz Splita s kojim sudjeluje na brojnim natjecanjima. Na Kadetskom prvenstvu Hrvatske održanom u Zagrebu od 24. do 24. srpnja 2021. godine, Filip je osvojio zlatnu medalju u disciplini 200 m slobodno. Nepunih mjesec dana nakon novog kadetskog rekorda Filip je popravio kadetski rekord Hrvatske i isplivao 50 m slobodno za 24.23 sekunde. Čestitamo Filipu i želimo mu i dalje puno uspjeha.
Radosni što se nastavna godina približila kraju, uredili smo predvorje škole. Inspiraciju smo pronašli u moru. Učenici razredne nastave na satu Likovne kulture izrađivali su živi svijet mora. Kreativni i maštoviti lako su pokrenuli svoje kotačiće sjećanja pa zaronili u morsko dno. Raznim likovnim tehnikama, igrom toplih i hladnih boja, modeliranjem i kompozicijom oblika prikazali su ribice, lignje, ježince, školjke, meduze, more, brodiće… Naši prvašići su zamislili da su već na plaži pa su izradili japanke koje predstavljaju njihove stope koje žurno koračaju prema moru.
Projektne aktivnosti projekta nastavile su se i ove godine. U veljači i ožujku 2021. učenici su predstavili svoja omiljena internacionalna jela, radili su prezentacije o svojoj zemlji kao i prezentacije o mjestima pod zaštitom UNESCO-a. Istraživali su višejezičnost u Hrvatskoj, kao i utjecaj stranih kultura na našu. Učili su o emocijama i izradili prezentaciju na temu Emocije, kontrasti, razlike, ljubav…
Odakle dolaziš?
3. (virtualna) mobilnost od 26. travnja do 29. travnja održana je u Portugalu pod nazivom Odakle dolaziš?
Sudjelovali su učenici Leon Jerolim Šustić, Branimir Barać, Tonči Jukić, Mila Škopljanac, Karla Šarić, Gabrijela Grgić, Antonia Grbeša i Doris Mornar te nastavnice Sanja Mikelić, Tomislava Rogošić i ravnateljica Jadranka Šošić. Učenici su imali druženja preko Zoom-a s vršnjacima iz Portugala, Španjolske, Njemačke, Bugarske i Poljske. Tonči Jukić je svim sudionicima predstavio prezentaciju na temu UNESCO u Hrvatskoj, zajedno smo predstavili Kaštela. Učenici su se jedni druge učili jednostavne izraze na svoje jeziku: Kako se zoveš? Kako si? Odakle dolaziš? Plesali smo na hit pjesmu Jerusalem, i napravili video sa ostalim sudionicima. Naučili smo izrađivati eKnjigu u aplikaciji Bookcreator.
Znakovni jezik
U rujnu i listopadu učili smo znakovni jezika i izradili videa na znakovnom jeziku.
Upoznali smo se s Brailovim pismom i izradili plakate i prezentacije o našoj zemlji.
Dan Erasmusa
Za obilježavanje Dana Erasmusa od 14. do 16. listopada izradili smo Kahoot multilingvalni kviz i plakat o komunikaciji.
Poljska
4. mobilnost održana je od 6.12. do 11.12 u Poljskoj pod nazivom Osjeti što ja vidim. Vidi što ja kažem.
Učenici Marta Crnković,Mila Škopljanac,Branimir Barać i Tonči Jukić su u pratnji nastavnice Sanja Mikelić i ravnateljice Jadranke Šošić bili u Varšavi i sudjelovali u projektnim aktivnostima. Upoznali smo se s ispravnim načinom komunikacije s osobama s invaliditetom, posjetili Nevidljivu izložbu kao i Kopernikov muzej. Najzanimljivija je bila radionica u Školi za slijepe i slabovidne osobe u mjestu Laski.
Odakle dolaziš?
3. (virtualna) mobilnost od 26. travnja do 29. travnja održana je u Portugalu pod nazivom Odakle dolaziš?
Sudjelovali su učenici Leon Jerolim Šustić, Branimir Barać, Tonči Jukić, Mila Škopljanac, Karla Šarić, Gabrijela Grgić, Antonia Grbeša i Doris Mornar te nastavnice Sanja Mikelić, Tomislava Rogošić i ravnateljica Jadranka Šošić. Učenici su imali druženja preko Zoom-a s vršnjacima iz Portugala, Španjolske, Njemačke, Bugarske i Poljske. Tonči Jukić je svim sudionicima predstavio prezentaciju na temu UNESCO u Hrvatskoj, zajedno smo predstavili Kaštela. Učenici su se jedni druge učili jednostavne izraze na svoje jeziku: Kako se zoveš? Kako si? Odakle dolaziš? Plesali smo na hit pjesmu Jerusalem, i napravili video sa ostalim sudionicima. Naučili smo izrađivati eKnjigu u aplikaciji Bookcreator.
Znakovni jezik
U rujnu i listopadu učili smo znakovni jezika i izradili videa na znakovnom jeziku.
Upoznali smo se s Brailovim pismom i izradili plakate i prezentacije o našoj zemlji.
Dan Erasmusa
Za obilježavanje Dana Erasmusa od 14. do 16. listopada izradili smo Kahoot multilingvalni kviz i plakat o komunikaciji.
Poljska
4. mobilnost održana je od 6.12. do 11.12 u Poljskoj pod nazivom Osjeti što ja vidim. Vidi što ja kažem.
Učenici Marta Crnković,Mila Škopljanac,Branimir Barać i Tonči Jukić su u pratnji nastavnice Sanja Mikelić i ravnateljice Jadranke Šošić bili u Varšavi i sudjelovali u projektnim aktivnostima. Upoznali smo se s ispravnim načinom komunikacije s osobama s invaliditetom, posjetili Nevidljivu izložbu kao i Kopernikov muzej. Najzanimljivija je bila radionica u Školi za slijepe i slabovidne osobe u mjestu Laski.
Tijekom veljače 2021. održana je humanitarna akcija prikupljanja novčanih sredstava za škole potresom zahvaćenog područja Sisačko-moslavačke županije.
Bilo je dogovoreno da škole iz svake županije budu zadužene za jednu osnovnu školu. U svakoj školi u Republici Hrvatskoj prikupljala su se novčana sredstva koja su se objedinila na razini županije i potom usmjerila na konkretnu pomoć unaprijed dogovorenoj školi.
Splitsko-dalmatinska županija pripomogla je Osnovnoj školi Ivan Goran Kovačićiz mjesta Gora. Inicijativu je poduprla Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola, a podršku joj je dalo Vijeće roditelja i Školski odbor OŠ Bijaći.
Pozvali smo sve učenike, roditelje i učitelje da se priključe prikupljanju novčanih sredstava s ciljem da se pomogne navedenoj školi, u čemu smo i uspjeli.
Učenici OŠ Bijaći sudjelovali su u svečanom obilježavanju 20. Kaštelanskog praznika cvijeća, u sklopu Kaštelanskog kreativnog proljeća u Godini čitanja i Godini Marka Marulića te 500. obljetnici Judite
U Đardinu u Kaštel Novom, 14. svibnja 2021. godine, prigodno je obilježen jubilarni 20. Kaštelanski praznik cvijeća na temu Kaštelanski perivoji. Predstavljen je i mozaično dokumentarni film posvećen počecima i razvoju ovih aktivnosti te brošura o Prazniku cvijeća. Također je, u suradnji s Gradskom knjižnicom Kaštela, predstavljen početak dvaju projekata Gradske knjižnice Kaštela i Turističke zajednice grada KaštelaKućica za knjige i Đardin čitanja. Podršku u ime grada Kaštela iskazala je dogradonačelnica Jadranka Matok-Bosančić, a okupljenima su se prigodno obratile ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić i ravnateljica Turističke zajednice grada Kaštela Nada Maršić.
Naši predstavnici
Naši učenici nastupili su s prigodnim programom recitiranja i čitanja pjesama na čakavici. Učenici Tomo Ivković, 5. d(mentorica M. Carev Žnidarec) i Mila Škopljanac, 7. d (mentorica I. Debak Banović) čitali su stihove kaštelanskog pjesnika Ive Cvitića. Učenik Stipe Bartulović 3. b (mentorica K. Radman) čitao je vlastite stihove dok je učenica Natali Galinec, 3. e publiku osvojila recitacijom stihova hvarske čakavice autorice Katarine Makjanić (mentorica M. Dražin).
Tradicija OŠ Bijaći kontinuirana je briga za školski vrt i uređenje okoliša slijedom čega je dva puta u projektu Najljepši školski vrtovi u Republici Hrvatskoj, koji organiziraju HRT te Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo poljoprivrede, imala pobjednički vrt, a dobitnica je i Cvjetne zastave
11. svibnja 2021. posjetili su nas članovi Povjerenstva za provođenje 33. eko-natjecanja odgojno-obrazovnih ustanova Grada Kaštela, a povodom akcije „Lipa su lipa moja Kaštela“. Četveročlano povjerenstvo u sastavu: dr. sc. Tatjana Klepo, dipl. ing., Ivan Čagalj, dipl. ing. Ksenija Danilo i dipl. ing. Ante Žanić dočekala je ravnateljica Jadranka Šošić. Obišli su školski okoliš i unutrašnjost škole kako bi utvrdili što smo napravili u razdoblju od 32. do 33. natjecanja. Bili su iznimno zadovoljni vidljivim napretkom u uređenju i održavanju okoliša škole. Pohvalili su trud i zalaganje koje smo uložili u protekle dvije godine. Naveli su niz pozitivnih komentara za izgled svih zelenih površina, odabir zasađenih vrsta biljaka, za zelene oaze u unutrašnjosti školske zgrade kao i za estetsko uređenje interijera. Povjerenstvu je ravnateljica predala detaljno pisano Izvješće o učinjenom u protekloj godini, odnosno, u 2019./2020. i 2020./2021. školskoj godini.
Raznovrsne aktivnosti
Uskoro nas je razveselila vijest da smo osvojili prvo mjesto. Najzaslužniji za to su: voditeljice biološko-ekološke grupe Anđelina Lukas, Danica Ćubić i Diana Marin, naše pomoćno-tehničko osoblje i marljive ruke naših učenika koji se rado odazivaju svakoj radnoj akciji u vrtu.
Razvoju eko-svijesti učenika posebno doprinosi i njihovo redovito uređivanje eko-panoa koje je započelo početkom 90-ih godina. Uključeni su svi razredni odjeli i učitelji. Zbog mnoštva ideja i interesa za eko-teme postoje dva eko-panoa – jedan za razrednu, a drugi za predmetnu nastavu. Moramo istaknuti akcije prikupljanja starog papira koje se u našoj školi provode dva puta tijekom školske godine. Učenici su aktivni i u sakupljanju starih baterija, sakupljanju starih lijekova i osvještavanju o štetnosti bacanja lijekova u komunalni otpad. Ekološki duh Osnovne škole Bijaći i dalje je među nama, opstaje i vlada našim školskim prostorima neovisno o svim nedaćama koje su nas snašle tijekom protekle dvije godine.
