UVIK KONTRA!

Sto godina Smoje

(1923. – 2023.)

„Malo je hrvatskih pisaca znalo postići prisniji kontakt s čitateljem od Smoje… Smoje je jedan od najboljih hrvatskih književnika novinara uopće…“

                                                                                                    (Slobodan Prosperov Novak)

Miljenko Smoje poznati je hrvatski novinar i pisac rođen u Splitu 14. veljače 1923. Stoga je u Splitu godina 2023., u kojoj bi Smoje – da je živ – napunio sto godina, bila sva u znaku njega i njegovih vječnih likova.

Radio je kao novinar, književnik i televizijski scenarist. Pisao je putopise, scenarije, reportaže, satire o običnom čovjeku i suvremenom životu. Poznate su njegove knjige: Hajdučka legenda, Kronika o našem malom mistu, Dalmatinska pisma, Velo misto, Dnevnik jednog penzionera, Libar Miljenka Smoje, Pasje novelete. Po njegovim su tekstovima snimljene čuvene televizijske serije – Naše malo misto i Velo misto

Tekstove je objavljivao u Slobodnoj Dalmaciji, zagrebačkom Vjesniku i splitskom Feral Tribuneu. Surađivao je i s Radio Splitom.

Uz brojne izložbe, predstave i koncerte organizirane njemu u čast, dobio je ujesen 2023. i spomenik na Matejuški, maloj lučići iz koje su se stoljećima brodicama otiskivali splitski ribari, stanovnici Velog varoša odakle je i sam Smoje. Spomenik je rad akademskih kipara Aleksandra i Ante Guberine. Baš kako je Smoje za života provocirao svojim perom, tako je i pojava njegova spomenika izazvala kontroverze. Oni koji poznaju njegov život i djelo kažu da bi se Smoje svemu tome dobro nasmijao.

Miljenko Smoje umro je u Splitu 25. listopada 1995.

Radionica u školi

 I mi smo se u školi sjetili ovog velikog i duhovitog autora. Učiteljice Ivanica Debak Banović i Lucija Carev održale su radionicu na kojoj su učenici viših razreda, koji pohađaju  izbornu nastavu talijanskog jezika, povezali hrvatski i talijanski jezik. Nakon uvodnog upoznavanja s piscem i njegovim radom, prionuli su na odabrane ulomke iz Kronike o našem Malom mistu pisane na čakavštini. Najprije su se dobro nasmijali uz likove o kojima su slušali od svojih roditelja, a potom analizirali Smojin jezik i stil. Slijedilo je objašnjenje riječi (posuđenica) i na kraju pisanje činkvine potaknuto uočenim talijanizmima.

*Čuveni Smojini likovi koji su gotovo poznatiji od njega samoga: Roko i Cicibela, Luigi i Bepina, Roko Prč i Anđa Vlajina, Meštar, Ferata, Pegula, Violeta, Mare Mulica…

Đardin čitanja u Rušincu

Lanjski se Đardin čitanja u organizaciji Matice hrvatske Kaštela sastojao od više aktivnosti, a jedna od njih bila je posvećena Smoji. U mediteranskom vrtu kaštela Rušinac u Kaštel Lukšiću organizirano je čitanje Smojinih tekstova. Našu su školu predstavljala dva učenika kojima je čakavica obiteljski idiom, Stipe Bartulović (5.b) i Stipe Šimera (7.c), a pripremala ih je učiteljica Lucija Carev. Svojim su čitalačkim vještinama i akcentom te izborom teksta osvojili publiku; čitali su ulomke iz Smojine knjige Hajdučka legenda.

Ana Prnjak, 7.c

KategorijeObljetnice