Prije i poslije

Natjecanje pod nazivom „Prije i poslije – učenici za Dan planeta Zemlje 2018.“ Organizirala je udruga „Sunce“ u suradnji s komunalnim poduzećem Čistoća d.o.o. iz Splita. Podtema ovog ekološkog natjecanje je bila plastika i morski otpad. Učenici 3.b razreda naše škole odlučili su okušati sreću u ovom natjecanju pod vodstvom svoje učiteljice Ane Sučić te su osvojili pohvalno prvo mjesto. Naši učenici sudjelovali su u ovom projektu u nekoliko faza. U prvoj fazi pod nazivom “Upoznajmo pravo lice plastike“ učenici su prenijeli razne informacije o štetnosti mikroplastike putem pokretEko kutak Prije i poslije nog panoa koji je bilo izložen u predvorju naše škole. U sljedećoj fazi „Stripom protiv plastike“ učenici su na zanimljiv način prikazali samu temu onečišćenja okoliša uz pomoć eko-stripa. U posljednjoj fazi natjecanja pod sloganom „Bon appetit – plastike sam sit“ učenici su izložili bačenu plastiku koja nastaje pripremanjem jela u našim kuhinjama. Ovaj izvrstan projekt je osvijestio učenike naše škole pa čak i njihove obitelji o važnosti okoliša i podsjetio nas što nam sve okoliš zapravo pruža.

Marita Dadić, 8.c

Zemlja na dlanu

Projekt Čuvajte Zemlju na dlanu organiziran je povodom Dana planeta Zemlje, Dana hrvatske knjige i Svjetskog dana održivih izvora energije. Ovaj dan su u zanimljivim aktivnostima proveli učenici 2.d i 3.b razreda zajedno sa svojim učiteljicama Jadrankom Bralić i Anom Sučić te članovi INA Morski mozaik sa svojom učiteljicom Mirjanom Dražin. Ekologija je bila glavna tema. Posebna je pažnja posvećena temama poput ugroženosti živih bića na Zemlji i zagađenja zraka. Učenici su sat likovne kulture iskoristili za izradu izložbenih primjeraka od recikliranog materijala, košarica od reklamnih letaka, vjetrenjača od kotača bicikla, plastičnih boca, čepova i plastičnih vrećica. Također su bili prezentirani i cvjetovi od recikliranog i kolaž papira.

Marita Dadić, 8.c

Ljubav nas vodi

U sklopu projekta Ja, ti, mi, vi, oni… svi smo ljudi koji se provodi u OŠ Bijaći već treću godinu za redom, učenice 8. b razreda s vjeroučiteljicom Nataliom Burazin i učiteljicom hrvatskog jezika Mirelom Carev, posjetile su Kršćansku baptističku crkvu i Katoličku crkvu Gospe od zdravlja, 3. veljače 2018… Don Damir Radman i đakon Neno Sikirica ugodno su nas ugostili u malom prostoru Kršćanske baptističke crkve. Održali su kratko predavanje u obliku pojašnjenja što je Kršćanska baptistička crkva. Nakon predavanja strpljivo su odgovarali na naša pitanja. Katolička crkva Gospe od zdravlja oduševila nas je unutrašnjošću, ali i gostoprimstvom fra Ante Bešlića koji je za nas održao obred grlićanja za blagdan Sv. Blaža. Toplinu i veselje kojim nas je obasuo fra Ante dugo ćemo pamtiti. Učenice su naučile važnost i jedinstvo ljubavi koje je najvažniji korak u shvaćanju drugih i drugačijih. Tolerancija, razumijevanje i promišljanje o našim postupcima prema drugima i različitima trebaju nam uvijek biti misao vodilja.

Iva Prnjak, 8.b (2017./2018.)

 

 

 

 

Nasilje na društvenim mrežama

Mreža. Jedna mreža ključna je u procesu globalizacije koji danas sve više jača i povezuje najudaljenije dijelove svijeta. Mreža koja nas može odnijeti na bolje mjesto i izvući nas iz neznanja, ali nas, također, može nemilosrdno ugušiti, zove se internet. Društvene mreže najnoviji su i ujedno najpopularniji ogranci interneta. Uz pregršt mogućnosti koje one nude, ipak se pojavljuju i problemi. Točnije, jedan problem

Zamislite sliku

Društvene mreže možemo zamisliti kao veliku sobu ispunjenu ljudima s maskama ispred koje stoje stražari. Oni su tu da nadgledaju tko u sobu ulazi, tko iz nje izlazi te da se brinu da je unutra sve po propisima. Ali problem je što ponekad stražari zadrijemaju na svojim suviše udobnim stolcima čime se posjetiteljima sobe pruža prilika za potpunu slobodu. Tada u sobu ulazi tko poželi, dolazi do okršaja, vrijeđanja, vrištanja, psovanja, a oni koji bivaju povrijeđeni sklanjaju se po kutovima. I plaču. Pod pritiskom svih tih zvukova, loma, plača i dernjave pokušavam doći do rješenja problema nasilja u sobi / na društvenim mrežama.

Mogli bismo ovako…

Postoji nekoliko solucija. Prva je vrlo jednostavna – ukidanje društvenih mreža. Apsolutno, potpuno, konačno. Ljudi se ionako premalo druže u stvarnom, opipljivom svijetu jer je danas teško izdvojiti vrijeme za druženje, čak i za odlazak na kavu s bliskim prijateljima, ali s druge strane, mala stvar poput mobitela može vam stalno biti u ruci. Druga mogućnost odnosi se na one koji neovlašteno ulaze u sobe jer oni (većinom) i jesu skupina koja stvara najviše problema. Budući da su to najvećim dijelom maloljetne osobe, predlažem da se za njihov pristup mreži traži i dopuštenje roditelja. Također, dala bi se iskušati i učinkovitost kakvih energetskih napitaka i malo manje udobnih stolaca čuvara pred vratima. Mislim da bi se više vremena i truda trebalo uložiti na filtriranje i detektiranje uvredljivih objava na društvenim mrežama. Nadalje, smatram da bi trebale postojati i posljedice koje će snositi oni koji prekrše pravila zajednice na toj mreži (izuzev klasičnog brisanja objave). Osim ovih triju mogućnosti postoji još jedna. Ona koja siječe problem u korijenu. To je promicanje tolerancije i pristojnosti. Uvažavanje drugih i civilizirano iznošenje svojih stavova. Dobre stare vrijednosti Ja bih se definitivno orijentirala na posljednju navedenu mogućnost. Smatram da se ne bismo trebali naučiti toleranciji i pristojnosti samo zbog pristupa društvenim mrežama, već zbog pristupa drugim osobama u stvarnom životu. To su vrijednosti koje već i ovako gube na važnosti u modernom svijetu, a kamoli neće kada na društvenim mrežama dobijemo više samopouzdanja stavljajući maske na lice.

Kristina Ćuk, 8.a (2017./2018.)

Kazališni sat – kazališna predstava

Daske koje život znače

Redatelj: Vanča Kljaković
Lektor: Vedrana Runjić
Rasvjeta: Miho Dolina
Igraju: Siniša Novković, Ivo Perkušić, Nada Kovačević, Vinko Mihanović i Bojan Brajčić

8. ožujka 2018. svi učenici osmih razreda zajedno sa svojim razrednicima G. Čurkov, M. Carev Žnidarec, P. Perićem i I. Cinottijem te učiteljicom hrvatskog jezika L. Carev i vjeroučiteljicom N. Burazin posjetili su Gradsko kazalište mladih. Kada nam je razrednica rekla da idemo u Kazalište mladih gledati Kazališni sat, pomislili smo da se šali. Na koncu smo The Grinch – zeleno gunđalo shvatili da se ne šali, već nas je zbunilo ime same predstave koja nas je oduševila. Gledali smo jednu od najdugovječnijih dramskih predstava. Kazališni sat je dramska predstava o tome kako nastaje – dramska predstava. Započinje upoznavanjem publike s funkcioniranjem kazališta i nastankom predstave. Riječ je o dinamičnoj i poučnoj predstavi u režiji Vanče Kljakovića. Nakon kratkih sat vremena trajanja predstave pune smijeha, obrata i našeg sudjelovanja, bilo nam je daleko jasnije što je i kako nastaje dramska predstava.

Livia Mornar, 8.b

Biti manjina i osjećati se kao manjina – jučer, danas, sutra

U dugogodišnjem radu s učenicima naše škole, kroz povijesno-geografske sadržaje, obradili smo različite teme iz područja građanskog odgoja, zapravo odgoja čovječnosti. U cilju razumijevanja drugih i drugačijih te pomoći i izbjegavanju pasivnog promatranja neprihvaćenih i odbačenih, ugroženih i potlačenih, zapravo manjina u svakom pogledu, s učenicima 8.c i 8.d razreda prigodno su održane dvije radionice na temu diskriminacije i holokausta. Uz suradnju predmetnog učitelja Petra Perića, radionice je pripremila i održala naša nekadašnja učenica Darija Prnjak, sada maturantica u gimnaziji. Ona je na poticaj svog tadašnjeg razrednika završila edukaciju za promotora putujuće izložbe o holokaustu koja se prije četiri godine održala u Splitu, a u suradnji s Muzejom kuće Anne Frank iz Amsterdama. Darija je nastavila daljnju suradnju te nam je 2018. godine došla i održala radionice koje smo dobro prihvatili i aktivno sudjelovali u njima. Svrha ovih radionica je aktivno uključivanje učenika u građansko društvo kroz djelovanje u zaštiti ljudskih vrijednosti i prava, a među osnovnima je pravo na život i postojanje.

Klara Periša, 8.d (2017./2018.)