Kategorija: Art kutak

Može ju se razumjeti i bez riječi i dolazi u bezbroj oblika. Moda se počela razvijati od samih početaka čovječanstva, a ne miruje ni danas.

Već su se u prapovijesti ljudi počeli odijevati. No nisu oni htjeli izgledati lijepo, već su se odijevali da im ne bude hladno. Također bi prapovijesna odjeća pomagala u lovu. Kada bi lovci išli u lov na neke veće životinje, maskirali su se u srne kako ne bi uplašili velike životinje koje love.

Rođenje mode

Egipat se smatra mjestom gdje se moda rodila. Faraon, najmoćnija osoba u cijelom Egiptu, nosio je tuniku s bikovim repom na stražnjoj strani koji je simbolizirao snagu. Imao je dugu ispletenu bradu koja je izazivala strahopoštovanje, zato su i kraljice nosile lažne brade. Također su nosile različite krune za različite prigode. Egipćanke su nosile fine prozirne haljine. Obični ljudi, seljaci nosili su jednostavnu, ali i elegantnu odjeću. Oni siromašniji hodali su uokolo bosonogi dok su oni bogatiji nosili fine sandale od palminog lišća.

Antička elegancija

Grci su se vrlo jednostavno, ali otmjeno odijevali. Nosili su tunike zategnute na struku. Ratnici su nosili pričvršćeni plašt na ramenima. Nisu imali brade da ih tijekom borbe neprijatelj ne može povući za njih.

Rimljani su zapravo kopirali grčku modu. Dodali su malo boje, više tkanine i odmah su izgledali veselije. Nosili su tradicionalnu odjeću zvanu toga, odjevni predmet koji se sastoji samo od jednog komada tkanine, slično kao plahta koja se omota oko tijela. Žene su nosile palu. Vijenac od lovorovog lišća nosili su carevi kao simbol pobjede.

Malo egzotike

Barbari su važni za povijest mode. Oni su izmislili hlače i duge rukave. Kada bi išli u bitku, obojili bi se u plavo što je protivnicima ulijevalo strah.

U Kini su ljudi nosili drukčiju odjeću nego ljudi iz Europe. Kinezi su vrlo cijenili svilu. Nitko iz Europe nije znao kako se ona izrađuje. Kineska tradicionalna odjeća zvana hanfu na sebi je imala motive cvijeća, životinja, planina… Carevi su nosili hanfu s motivom zlatnog zmaja, a ratnici s motivom moćnih životinja, poput tigra.

Japanci su nosili kimona koje se i danas nalaze u njihovim ormarima. Ljepotice iz drevnog Japana nosile bi kimona od 20 slojeva boja. Također su imale crvene usne i crne zube! Bogati Japanci nosili su odjeću širokih rukava. Samuraji (ratnici) nosili su drveni oklop i samurajski mač zvan katana.

Europska raskoš

U srednjem su vijeku siromašnije žene nosile haljine tmurnih boja, dok su one bogatije nosile šarenije haljine te su imale bijeli ten i zlatne kovrče. Muškarci su nosili cipele nalik na male skije. Vitezovi su za vrijeme natjecanje nosili sjajne oklope i veo svoje dame. Na glavi su imali crveno perje kao znak ljubavi prema dami.

U renesansi su umjetnici počeli dizajnirati odjeću. Jedan od njih bio je i Leonardo da Vinci. Baršun je bio omiljeni materijali. Žene su nosile lijepe haljine s ukrasnim izrezima. One bogatije stavljale su i bisere na haljine te su stezale struk steznicima dok su muškarci imali okrugle trbuhe.

U rokoko modi žene su još uvijek nosile steznike, a muškarci sakoe pastelnih boja. Dame su imale visoke napudrane frizure i umjetne madeže u obliku srca. Počinju se stavljati parfemi jer je voda bila puna virusa pa se ljudi nisu kupali!

Svijest o modernom

U narednim razdobljima žene su bile slobodnije. Bijeli ten je i dalje bio u modi, a na kosi su nosile tijare, cvjetove ili češljeve. Dame su voljele haljine od tankih tkanina s cvjetnim uzorcima. Muškarci su nosili cilindre i kravate te su svoje cipele čistili svakog jutra. Modni časopisi su postali popularni jer su žene željele znati što je moderno.

U Viktorijanskom su dobu bogatije žene imale pun ormar odjeće. Mijenjale su haljine ovisno o dobu dana. Također su i muškarci tako mijenjali odijela. Djeca su počela nositi mornarska odijelca koja su kasnije počela nositi i za kupanje.

Svijet se mijenja

U 20 st. trendovi su se brzo mijenjali. Dvadesete su bile godine velikih promjena. Nakon Prvog svjetskog rata žene su odbacile duge staromodne haljine i počele su nositi kratke uske haljine, tzv. koktel haljine, i kratke frizure (bob frizure ili kovrče). Jedna od dizajnerica toga vremena bila je Coco Chanel, poznata po „maloj crnoj haljini“.

U vrijeme Drugog svjetskog rata ljudi su morali štedjeti na odjeći. Ona je bila tamna, smeđa ili siva. Nakon rata je opet krenulo veselje. Žene su počele voziti automobile i čak zrakoplove. Opet su se nosile živahne boje. Muškarci su nosili sportske jakne, dok su žene za vožnju automobila nosile široke hlače.

U pedesetima su djevojke nosile kružne suknje i imale su kosu do ramena s kovrčama, dok su muškarci imali ležeran stil s kratkim rukavima, trapericama i kožnatom jaketom. U haljinama Christiana Diora, poznatog dizajnera toga doba, moglo se vidjeti slovo: ravne haljine izgledale su kao slovo H, dok su duže suknje izgledale kao A. U 50-ima je Coco dizajnirala žensko odijelo. Žene su se napokon osjećale udobno.

Svašta pomalo

Šezdesete su bile poznate po cvjetnim uzorcima („flower-power“). Hipiji su nosili dugu kosu, šarene majice i traperice u obliku zvona. U modi su bile lažne trepavice, velike naušnice, mini suknje, živahne boje…

U sedamdesetima su šljokice i jarke boje bile moderne. Ljudi su  70-e nazvali i „desetljeće bez ukusa“. Nosili su se razni stilovi: punk, pop, funky, rock, indie, country… Bile su popularne traperice, cipele s visokim potpeticama, hlače i rukavi u obliku zvona…

Osamdesete – tri riječi – ludilo za plastikom. Žene su nosile sakoe sa širokim ramenima, a muškarci košulje uvučene u hlače. Neonske boje bile su hit, a od frizura je najpopularnija bila bujna kovrčava kosa. Ukratko, u osamdesetima je važilo: što više, to bolje.

Moda je sloboda

U devedesetima su bile popularne glomazne cipele s visokim đonom, traper majice i hlače… Stvoren je i novi stil zvan „grunge“. Također su se nosile izlizane ili poderane hlače, visoki repići, svjetlucava šminka, šarene trepavice, kovrče… Jedan od značajnijih dizajnera tog doba je Marc Jacobs. Dizajnirao je mnogo odjevnih predmeta u grunge stilu što je izazivalo kontroverze

Danas se modni trendovi vraćaju, ali se i stalno mijenjaju. Svatko nosi što želi. Svatko ima svoj stil. Danas je moda slobodna.

Ema Šimić Parat, 6. d

   Roman Zeleni pas, književnice Nade Mihelčić, objavljen je 2009. Knjiga je namijenjena mladima, a mogu je čitati i odrasli jer je jako dobro prikazan život jedne obitelji u kojoj svi postaju žrtve droge.

   Na početku  romana autorica nam govori kako je ovu knjigu posvetila svima onima koji se susreću s drogom i koji ratuju protiv nje. Nakon toga upoznajemo  pripovjedačicu, neimenovanu osamnaestogodišnju djevojku koja nas vodi kroz cijelu priču i vraća nekoliko godina u prošlost gdje ustvari polako počinju svi problemi. Na početku upoznajemo cijelu njenu obitelj koja se ne razlikuje puno od ostalih obitelji. Tu obitelj čine mama, tata, baka i djeca – gimnazijalci Vlatka i Robert, pripovjedačica i njen najmlađi brat Alan. Na početku upoznajemo Vlatku koja je od malena zahtjevnije dijete od ostalih i kojoj treba pružiti više pažnje zato joj roditelji posvećuju veći dio svog vremena nego ostaloj djeci. Na završetku školske godine roditelji odlučuju otići na ljetovanje što  naša pripovjedačica odbija i ostaje kući s bakom i starijim bratom Robertom. Pripovjedačicu je baka radi odličnog uspjeha nagradila nešto većim džeparcem. Kada su se roditelji vratili sa mora, Vlatka je uzela džeparac od sestre i pobjegla i nije se vraćala više kući. Roditelji slučaj prijavljuju policiji. Nedugo nakon toga saznaju od pripovjedačice da Vlatka uzima neke tablete odnosno drogu. Vlatke nije bilo dugo kući. Vlatka je lagala, krala i skrivala se, ne znajući kakve probleme stvara obitelji i u kakvu će ih situaciju dovesti. Iako se nakon prvog Vlatkinog povratka činilo da će se život cijele obitelji popraviti, to se ne događa. Vlatka opet bježi, ali taj put završava u zatvoru radi pokušaja krađe. Cijela obitelj proživljava teške trenutke, ali bez obzira na sve, ostaju jedni uz druge. Vlatku puštaju ranije iz zatvora zbog dobrog ponašanja. Na žalost ovaj se roman završava tragično, ali sa jakom dobrom poukom.

  Tema romana poprilično je teška i ne govori baš o sretnim trenucima jedne obitelji. Pripovjedačica nam pokazuje kako su sva djeca u obitelji, pa i njezini roditelji i baka, postali žrtve Vlatkinog drogiranja, laganja, skrivanja i krađe. Roman je jako napet i čita se u jednom dahu. Napisan je realistično,  bez ikakvog uljepšavanja i zato pruža jako snažnu pouku. Ovaj roman bih svakako preporučila jer govori o nečemu što se događa među mladima i o problemima koje droga donosi osobi koja ju konzumira i okolini u kojoj se ta osoba nalazi, a najviše obitelji.

                                                                                                                 Anđela Maleš, 8.c

Ovaj profinjeni plesni oblik prošao je zanimljiv razvojni put, a danas se smatra elitnim. Karakteriziraju ga ljepota i snaga.

Balet je plesna forma koju danas možemo gledati u kazalištima. Pretpostavlja se da je čovjek plesao od samih početaka svojeg postojanja, no profesionalni ples razvio se u Rimu.

Kratka povijest baleta

U srednjem su vijeku putujući zabavljači uveseljavali plemstvo, a kasnije je ono preuzelo pučke zabave. Balet se u klasičnom smislu prvi put javlja u Francuskoj u 17. st. gdje su ga uglavnom izvodili muškarci, a sami su temelji baleta u ranom 16. stoljeću u Italiji pod nazivom balletti. U 18. st. dolazi do odvajanja plesa za zabavu od profesionalnog plesa, a muškarci i dalje dominiraju. U 19. st. nastupa završna faza konačnog oblika forme klasičnog baleta. Sistematično vježbanje dovelo je do napretka tehničke vještine. U tom periodu žene počinju plesati na vrhovima prstiju. „Špice“ tada još nisu postojale.

Čarobna balerina

Početkom 20. st. pojavljuje se Ana Pavlova, rođena u Sankt Peterburgu, u Rusiji, možda i najpoznatija balerina u povijesti. U vrijeme kada se od balerina očekivalo snažno, mišićavo tijelo, ona je bila krhka i nježna. Zbog toga je nailazila na prepreke, ali nije odustajala i na kraju je njezina krhkost postala njezin zaštitni znak. Bila je vrlo poduzetna i prva balerina koja je nastupajući proputovala svijet. Poznata je po plesu Umirući labud i  po tome što je promijenila baletne papučice tzv. špice. U njezinu je čast čak napravljena torta pod nazivom Pavlova.

Balet u Hrvatskoj

Balet je u Hrvatsku stigao početkom 18. stoljeća kad u Zagreb dolazi plesač Karel Carolus Freudenreich. Njegov je unuk Josip bio omiljeni zagrebački koreograf i prvi autor hrvatskih pantomima.

U poznata baletna imena u Hrvatskoj spada Ana Roje, balerina, pedagoginja i koreografkinja. Rođena je u Splitu 1909., a umrla u Šibeniku 1991. godine. Usavršavala se u Londonu. Bila je pedagoginja baletnim trupama Ballets Russes of Paris i Monte Carlo. Od 1941. godine vodila je sa suprugom splitski, a zatim zagrebački balet, gdje je bila primabalerina. Godine 1953. osnovala je međunarodnu baletnu školu u Kaštel Kambelovcu. Danas se cijelo to kambelovsko područje (kvart) naziva Baletna škola. Ana Roje dobila je mnoge nagrade, među kojima i nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. 

• 

• 

Dovoljno je reći Chanel i sve je jasno. Elegancija, profinjenost, luksuz, jednostavnost. Naprosto sve!

Gabriell Coco Chanel bila je legendarna dizajnerica. Uistinu je posebna. Svojim trudom, upornošću i talentom napravila je veliku promjenu u povijesti mode.

Coco je imala kraću kosu, crnu kao ugljen. Kao kosa, i oči su joj bile tamne. Premda je bila neustrašiva i snažna žena, imala je tužno djetinjstvo. Kada je imala samo 12 godina, majka joj je umrla od tuberkuloze. Otac je nju i sestru ostavio pred vratima samostana. Tamo je naučila šivati.

Od šešira do svemira

Coco je karijeru započela izrađujući šešire. Otvorila je svoj salon u kojem je isprva samo njih prodavala. Sreća joj se pokrenula kada je od jedne obične majice dizajnirala jednostavnu haljinu koja je oduševila dame u Deauvilleu. Tako je uskoro počela prodavati hlače i prugaste majice te je uskoro među Parižankama postala hit. Talentirana se Coco iznimno bojala samoće, zato je svake večeri iz svog apartmana odlazila u obližnji hotel kako bi znala da je barem osoblje hotela uz nju.

Postala je poznata i po svojoj „maloj crnoj haljini“. To je bila jednostavna, ali elegantna crna haljina uz koju su se nosile ogrlice s biserima. A tek parfem Chanel 5…

Ova talentirana francuska dizajnerica bila je pomalo neobična za svoje doba, ali je svejedno uspjela. Ili je baš zato uspjela… Postala je jedna od najpoznatijih dizajnerica svih vremena koju cijeli svijet zna.

Ema Šimić Parat, 6. d

Početkom školske godine u našoj školi osnovan je Čitalački klub. Učenici predmetne nastave rado su se uključili u novu izvannastavnu aktivnost koju vode knjižničarka Marina Kelava i učiteljica hrvatskog jezika Tamara Smokrović.

Jednom tjedno naša knjižnica pretvara se samo u čitaonicu gdje na krilima mašte otkrivamo nove svjetove. Pročitana književna djela ili ulomci osnova su za raspravu. Svi članovi iznose svoja stajališta, razmišljanja i vlastite doživljaje o pročitanom. Jedni druge pažljivo slušamo, prihvaćamo i poštujemo različita mišljenja. Razvijamo sposobnost izražavanja, samopouzdanja i argumentiranja pred drugima. Nakon rasprave organiziramo različite aktivnosti vezane za književno djelo kao što su npr. rješavanja kvizova, ilustriranje književnog djela, izrada plakata, izrada društvenih igara i sl. Zabavljamo se čitajući, razvijamo kreativnost i dobro koristimo vlastito vrijeme.

Pridružite nam se! Čekamo vas otvorenih knjiga!

Mihaela Lemo, 6.b

• 

•