Može ju se razumjeti i bez riječi i dolazi u bezbroj oblika. Moda se počela razvijati od samih početaka čovječanstva, a ne miruje ni danas.
Već su se u prapovijesti ljudi počeli odijevati. No nisu oni htjeli izgledati lijepo, već su se odijevali da im ne bude hladno. Također bi prapovijesna odjeća pomagala u lovu. Kada bi lovci išli u lov na neke veće životinje, maskirali su se u srne kako ne bi uplašili velike životinje koje love.
Rođenje mode
Egipat se smatra mjestom gdje se moda rodila. Faraon, najmoćnija osoba u cijelom Egiptu, nosio je tuniku s bikovim repom na stražnjoj strani koji je simbolizirao snagu. Imao je dugu ispletenu bradu koja je izazivala strahopoštovanje, zato su i kraljice nosile lažne brade. Također su nosile različite krune za različite prigode. Egipćanke su nosile fine prozirne haljine. Obični ljudi, seljaci nosili su jednostavnu, ali i elegantnu odjeću. Oni siromašniji hodali su uokolo bosonogi dok su oni bogatiji nosili fine sandale od palminog lišća.
Antička elegancija
Grci su se vrlo jednostavno, ali otmjeno odijevali. Nosili su tunike zategnute na struku. Ratnici su nosili pričvršćeni plašt na ramenima. Nisu imali brade da ih tijekom borbe neprijatelj ne može povući za njih.
Rimljani su zapravo kopirali grčku modu. Dodali su malo boje, više tkanine i odmah su izgledali veselije. Nosili su tradicionalnu odjeću zvanu toga, odjevni predmet koji se sastoji samo od jednog komada tkanine, slično kao plahta koja se omota oko tijela. Žene su nosile palu. Vijenac od lovorovog lišća nosili su carevi kao simbol pobjede.
Malo egzotike
Barbari su važni za povijest mode. Oni su izmislili hlače i duge rukave. Kada bi išli u bitku, obojili bi se u plavo što je protivnicima ulijevalo strah.
U Kini su ljudi nosili drukčiju odjeću nego ljudi iz Europe. Kinezi su vrlo cijenili svilu. Nitko iz Europe nije znao kako se ona izrađuje. Kineska tradicionalna odjeća zvana hanfu na sebi je imala motive cvijeća, životinja, planina… Carevi su nosili hanfu s motivom zlatnog zmaja, a ratnici s motivom moćnih životinja, poput tigra.
Japanci su nosili kimona koje se i danas nalaze u njihovim ormarima. Ljepotice iz drevnog Japana nosile bi kimona od 20 slojeva boja. Također su imale crvene usne i crne zube! Bogati Japanci nosili su odjeću širokih rukava. Samuraji (ratnici) nosili su drveni oklop i samurajski mač zvan katana.
Europska raskoš
U srednjem su vijeku siromašnije žene nosile haljine tmurnih boja, dok su one bogatije nosile šarenije haljine te su imale bijeli ten i zlatne kovrče. Muškarci su nosili cipele nalik na male skije. Vitezovi su za vrijeme natjecanje nosili sjajne oklope i veo svoje dame. Na glavi su imali crveno perje kao znak ljubavi prema dami.
U renesansi su umjetnici počeli dizajnirati odjeću. Jedan od njih bio je i Leonardo da Vinci. Baršun je bio omiljeni materijali. Žene su nosile lijepe haljine s ukrasnim izrezima. One bogatije stavljale su i bisere na haljine te su stezale struk steznicima dok su muškarci imali okrugle trbuhe.
U rokoko modi žene su još uvijek nosile steznike, a muškarci sakoe pastelnih boja. Dame su imale visoke napudrane frizure i umjetne madeže u obliku srca. Počinju se stavljati parfemi jer je voda bila puna virusa pa se ljudi nisu kupali!
Svijest o modernom
U narednim razdobljima žene su bile slobodnije. Bijeli ten je i dalje bio u modi, a na kosi su nosile tijare, cvjetove ili češljeve. Dame su voljele haljine od tankih tkanina s cvjetnim uzorcima. Muškarci su nosili cilindre i kravate te su svoje cipele čistili svakog jutra. Modni časopisi su postali popularni jer su žene željele znati što je moderno.
U Viktorijanskom su dobu bogatije žene imale pun ormar odjeće. Mijenjale su haljine ovisno o dobu dana. Također su i muškarci tako mijenjali odijela. Djeca su počela nositi mornarska odijelca koja su kasnije počela nositi i za kupanje.
Svijet se mijenja
U 20 st. trendovi su se brzo mijenjali. Dvadesete su bile godine velikih promjena. Nakon Prvog svjetskog rata žene su odbacile duge staromodne haljine i počele su nositi kratke uske haljine, tzv. koktel haljine, i kratke frizure (bob frizure ili kovrče). Jedna od dizajnerica toga vremena bila je Coco Chanel, poznata po „maloj crnoj haljini“.
U vrijeme Drugog svjetskog rata ljudi su morali štedjeti na odjeći. Ona je bila tamna, smeđa ili siva. Nakon rata je opet krenulo veselje. Žene su počele voziti automobile i čak zrakoplove. Opet su se nosile živahne boje. Muškarci su nosili sportske jakne, dok su žene za vožnju automobila nosile široke hlače.
U pedesetima su djevojke nosile kružne suknje i imale su kosu do ramena s kovrčama, dok su muškarci imali ležeran stil s kratkim rukavima, trapericama i kožnatom jaketom. U haljinama Christiana Diora, poznatog dizajnera toga doba, moglo se vidjeti slovo: ravne haljine izgledale su kao slovo H, dok su duže suknje izgledale kao A. U 50-ima je Coco dizajnirala žensko odijelo. Žene su se napokon osjećale udobno.
Svašta pomalo
Šezdesete su bile poznate po cvjetnim uzorcima („flower-power“). Hipiji su nosili dugu kosu, šarene majice i traperice u obliku zvona. U modi su bile lažne trepavice, velike naušnice, mini suknje, živahne boje…
U sedamdesetima su šljokice i jarke boje bile moderne. Ljudi su 70-e nazvali i „desetljeće bez ukusa“. Nosili su se razni stilovi: punk, pop, funky, rock, indie, country… Bile su popularne traperice, cipele s visokim potpeticama, hlače i rukavi u obliku zvona…
Osamdesete – tri riječi – ludilo za plastikom. Žene su nosile sakoe sa širokim ramenima, a muškarci košulje uvučene u hlače. Neonske boje bile su hit, a od frizura je najpopularnija bila bujna kovrčava kosa. Ukratko, u osamdesetima je važilo: što više, to bolje.
Moda je sloboda
U devedesetima su bile popularne glomazne cipele s visokim đonom, traper majice i hlače… Stvoren je i novi stil zvan „grunge“. Također su se nosile izlizane ili poderane hlače, visoki repići, svjetlucava šminka, šarene trepavice, kovrče… Jedan od značajnijih dizajnera tog doba je Marc Jacobs. Dizajnirao je mnogo odjevnih predmeta u grunge stilu što je izazivalo kontroverze
Danas se modni trendovi vraćaju, ali se i stalno mijenjaju. Svatko nosi što želi. Svatko ima svoj stil. Danas je moda slobodna.
Ema Šimić Parat, 6. d