Digitalni školski list OŠ Bijaći
Naša je škola 14. listopada 2023. sudjelovala na manifestaciji Jesen u Kaštelima s ciljem promicanja agro-turističke ponude Kaštela i ostalih tradicijskih djelatnosti. U glazbeno – scenskom programu Maja Klarić, učenica 5.a razreda, nastupila je s recitacijom O kruhu je riječ, autora Josipa Prudeusa.
Lorena Letaj, 8.a
Puževi u fokusu
Bogato zamišljenom projektnom danu prethodile su brojne aktivnosti. Sve je to predstavljeno na završnoj priredbi u opuštenoj atmosferi. Podrška lokalne zajednice ni ovaj put nije izostala.
U sklopu projekta Plavi morski svijet s krovnom temom Mekušci – puževi Jadranskoga mora održana je 12. listopada 2023. godine 7. Srdelijada, još jedan uhodani projekt OŠ Bijaći, a obilježeni su i Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Nositelji aktivnosti su učiteljice biologije i kemije, a pridružili su im se i ostali učitelji te djelatnici škole. Bogato zamišljenom projektnom danu prethodile su brojne aktivnosti.
Članovi Biološko-ekološke grupe i Eko-grupe, pod vodstvom Anđeline Lukas i Diane Marin, izradili su prezentaciju Mekušci – puževi Jadranskoga mora. Prezentacija je prikazana učenicima od 1. do 8. razreda u sklopu Sata razrednog odjela i tematskog projektnog dana.
U školskom predvorju postavljena je izložba dječjih likovnih radova učenika razredne i predmetne nastave koju su osmislile učiteljica likovne kulture Bruna Carev te učiteljice razredne nastave Mirjana Dražin i Marina Grgin u suradnji s učiteljicama biologije i kemije Anđelinom Lukas i Dianom Marin. Za završnu svečanost predstavnici svih razrednih odjela donijeli su razredne košarice pune jesenskih plodova i krušnih proizvoda.
S blagoslovom
Priredbu, u koordinaciji Lucije Carev, učiteljice hrvatskog jezika, vodili su učenici 6. b razreda Marijeta Benutić i Stipe Bartulović. Na početku programa okupljene je pozdravila ravnateljica Jadranka Šošić ukratko predstavivši aktivnosti projektnoga dana. Posebno je istaknula važnost senzibiliziranja djece za teme okoliša, osobito očuvanja Jadranskoga mora i našega podmorja.
U programu su se recitacijama na temu kruha i mora predstavili učenici 1.a, 1.d, 2.b, 2.d, 3.b, 4.a, 5.a, 6.b i 6.d razreda. Školski zbor Bijaćki slavuji, u pratnji voditelja Ivana Cinottija, izveo je pjesmu More, more kojom se predstavio na ovogodišnjem festivalu Mali Split. Nastupio je i pjesnik Tomislav Najev, stalni suradnik i prijatelj Škole, predstavivši izbor iz svoje poezije. Odjevena u kaštelansku nošnju Vanja Aranza, prijateljica OŠ Bijaći, kazivala je prigodne stihove.
Don Božo Plazibat, župnik Kaštel Novog, održao je kratki govor i molitvu te blagoslovio razredne košarice i sve okupljene učenike, učitelje i goste. Na Srdelijadi je bio štafilićki župnik don Damir Vuletić.
Hvala na podršci
U ime osnivača Splitsko-dalmatinske županije nazočili su Damir Gabrić, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava, a u ime grada Kaštela nazočio je viši savjetnik Mate Barun te kaštelanski vijećnici Doris Grgurin i vijećnik Luka Pera.
Za vrijeme priredbe na platnu su se prikazivale već spomenute PP prezentacije, a umjetnik Draženko Pačalat slikao je motive mora te izložio svoje tematske radove koje su nazočni razgledali, kao i izložbu radova Ivice Prge, samoukog umjetnika, čije su zanimljive skulpture bile izložene u predvorju.
Djeca su učila i od znanstvenika. Održane su radionice za učenike predmetne i razredne nastave. Radionicu Što sve živi u moru? održala je za učenike razredne nastave dr. sc. Daria Ezgeta Balić u suradnji s kolegicama dr. sc. Barbarom Zorica i Marijom Šestanović, dipl. ing. biol. iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Zajedno smo jači
O dobroj suradnji s lokalnom zajednicom svjedoči i predavanje Gorana Smojvera, člana PŠK Srdela, koji je učenike pobliže upoznao s udičarenjem te im je iznio niz zanimljivosti o toj temi. Kao i ranijih godina, organiziran je lignjolov učenika 4.c razreda s učiteljicom Ivanom Peran u društvu članova Srdele.
Neformalni dio programa protekao je u ugodnom druženju učenika, učitelja i gostiju, a sve uz prigodnu zakusku koju su pripremili naši kuhari i učitelji. Bilo je slanih i slatkih jela, a srdela je, kako i priliči, bila kraljica stola. Za gradelavanje se pobrinuo školski domar Nenad Pera uz pomoć članova Udruge Gabine: Joška Bedrine, Dragana Mornara i Pave Krstulovića. Srdele su donirali ribari Jozo Pera i Ante Šuško.
Petra Lovrić, 5.c
Gradsko društvo Crvenog križa Kaštela organiziralo je humanitarnu akciju Djeca Kaštela za djecu Kistanja i drugih osiromašenih područja u listopadu 2023. Učenici su sudjelovali u prikupljanju hrane, higijenskih potrepština, artikala za domaćinstvo prema vlastitim mogućnostima kako bismo pomogli onima koji žive siromašno ili na pragu životne egzistencije.
Šime Radunić, 7.b
Hripavac, kukurikavac ili magareći kašalj zarazna je bolest koja obuhvaća pluća i dišne putove. Broj zaraženih stalno je u porastu, a najviše su ugrožena dojenčad i mala djeca.
Nova stara bolest
Nakon korona virusa, Hrvatsku je zahvatila nova epidemija, epidemija hripavaca koji se još naziva kukurikavac ili magareći kašalj. Bolest je to koja je trebala biti davno zaboravljena, ali nije. Zbog niske procijepljenosti bolest se ponovno pojavila. Karakteriziraju je napadaji kašlja koji obično završavaju hripavim, kreštavim udahom. Simptomi su slični prehladi: curenje iz nosa, kihanje, kašalj i povišena temperatura. Ponekad može doći i do težih respiratornih komplikacija, a rijetko i do smrtnog ishoda.
Najviše obolijevaju školarci
Najteži simptomi infekcije javljaju se kod djece mlađe od jedne godine koja nisu cijepljena ili kod djece s oslabljenim imunitetom. Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti do sredine prosinca 2023. godine prijavljeno je preko 3000 osoba oboljelih od hripavca. Najveći je broj zabilježen u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od ukupnog broja oboljelih oko 45 % ih je u dobi od 10 do 14 godina. Oboljela osoba najviše je zarazna prva dva tjedna tako je i preporuka školskih liječnika da djeca ne idu na nastavu. Odrasli imaju blaže simptome kao što je produljen kašalj bez „magarećeg zvuka” pri udisaju.
Učinkovitost cjepiva
Nakon prvog cijepljenja potrebno je docjepljivanje. Cjepivo protiv hripavca provodi se prema obaveznom kalendaru cijepljenja tri puta u prvih šest mjeseci djetetova života, kada dijete napuni godinu dana i u petoj godini. Veći je postotak djece koja su cijepljena samo prvim cjepivom. Cjepivo protiv hripavca postoji više desetaka godina i njegova učinkovitost je provjerena. Da je procijepljenost bolja, bolest bi bila blaža i prošla bi nezamijećeno.
Apel roditeljima: Cijepite svoju djecu!
U 21. st. zbog slabe procijepljenosti mogu se javiti i druge zarazne bolesti, poput dječje paralize i tetanusa. Učinkovita i sigurna prevencija hripavca je redovito cijepljenje odgovarajućim cjepivima kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog liječnika. Roditelji trebaju redovito cijepiti svoju djecu te slušati preporuku liječnika, epidemiologa i pedijatara.
Elena Ćudina, 7.a
Članovi grupe Nebo i zemlja te drugi zainteresirani učenici pod vodstvom učitelja Petra Perića pridružili su se obilježavanju Svjetskog tjedna svemira, međunarodne proslave znanosti i tehnologije te njihovog doprinosa poboljšanju ljudskog napretka.
Petar Primorac, 8.d
29. rujna obilježava se Međunarodni dan osviještenosti o otpadu od hrane. Učenici prvih razreda proučili su slikovnicu Kako su Dora i Mario spasili hranu koju su dobili od Ministarstva poljoprivrede. Nacrtali su i izradili prigodne radove na ovu temu.
Ivana Čajo, 8.a
Učenici naše škole, većinom članovi Literarno-novinarskih grupa, posjetili su Mediteranski festival knjige u Splitu 28. rujna 2023. Učenike su vodile nastavnice Hrvatskoga jezika Ivanica Debak Banović, Zorana Duplančić i Marina Veić koje su ujedno i voditeljice Literarno-novinarskih grupa. Dio učenika sudjelovao je na radionici Disciplina mašte koju je vodio poznati pisac i novinar Renato Baretić. Tema radionice bile su tehnike pisanja, a autor je na zanimljiv i jednostavan način pokazao kako se na primjeru jedne rečenice može odraditi vježbanje proze. Posjet ovom festivalu pokazao se kao pun pogodak te predlažemo i ostalima da se uključe sljedeće godine i svakako upišu na neku od radionica.
Petra Karanušić, 6.c
Tjedan održivog razvoja obilježen je od 20. do 26. rujna različitim aktivnostima čija je svrha nastaviti u kontinuitetu raditi na promociji održivosti kroz različite zelene aktivnosti, rasprave i mini projekte tijekom cijele godine. Rješavali smo tematski kviz, posjetili smo Centar za posjetitelje Skrivena Dalmacija, osmišljavali smo superjunake koji spašavaju okoliš, crtali smo stripove o otpadu hrane… Malim koracima za bolju zajedničku budućnost!
Ante Čagalj, 8.d
Europski dan jezika obilježava se 26. rujna još od 2001. godine na inicijativu Vijeća Europe, a u suradnji s Europskom komisijom. U našoj školi obilježen je svečano i edukativno kako bi se naglasila važnost jezične raznolikosti te promovirala ljubav prema jezicima. Ovaj dan je posebno značajan jer slavi bogatstvo i raznolikost jezika širom Europe naglašavajući da jezici predstavljaju ključ za razumijevanje različitih kultura i međunarodnu suradnju.
Ante Ivković, 8.d
Da se naše ČA ne zaboravi
U našoj školi se brojnim izvannastavnim aktivnostima više od trideset godina radi na očuvanju čakavice kao najstarijeg hrvatskoga narječja što je rezultiralo brendiranim projektom ČAkavska večer. Želeći da čakavica dođe do svakog našeg učenika, prošle školske godine uvedeno je učenje čakavskog narječja na temelju izvornog kaštelanskoga govora u redovnu nastavu Hrvatskog jezika. Aktivi Hrvatskoga jezika i razredne nastave razradili su tematske sadržaje koji su se provlačili od 1. do 8. razreda, po dva nastavna sata godišnje. U razrednoj nastavi odrađena su ukupno 32 sata (20 sati jezika i komunikacije te 12 književnosti i stvaralaštva), kao i 16 sati jezika i komunikacije te 16 sati književnosti i stvaralaštva u predmetnoj nastavi. Po završetku nastavne godine učiteljica Hrvatskog jezika Ivanica Debak Banović osmislila je i provela evaluacijsku anketu među učiteljima o odrađenom iz koje su dobiveni vrijedni rezultati. Svi učitelji su se složili da su učenici pozitivno reagirali na uvedeno. Skoro 90 % ispitanih učitelja smatra da su ishodi u cijelosti ostvareni. Bili su zadovoljni predloženim nastavnim temama te su odlučili da će nastaviti s provedbom projekta s blagom izmjenom u razrednoj nastavi gdje se broj sati povećao s dva na tri sata po razredu. Naposlijetku izrađen je i Godišnji kurikul za šk.god. 2023./2024.
Ivana Čajo, 8.a
