Izumiru li supkulture?

Tko smo, što smo?

Supkultura ili potkultura je skup normi, sustava vrijednosti i obrazaca ponašanja koje razlikuju grupu ljudi od kulture šire zajednice kojoj pripadaju. U drugoj polovici 1960-ih godina nastaju mnogi društveni pokreti, a zajedno s njima mnoge supkulture čije je zajedničko ime kontrakultura. Govoreći o supkulturi, najčešće se govori o supkulturi mladih Članovi tih grupa međusobno se razlikuju po stavovima i ciljevima, izgledu, vanjskim obilježjima i interesima. Nekad je glazba bila ta koja je definirala pripadnost pojedinoj subkulturi. Danas je to način odijevanja.

                                                                                                   Anđela Maleš, 8.c

Punk

Naziv subkulture: Punk

Vrijeme nastanka: sredina sedamdesetih godina 20. st.

Mjesto nastanka: SAD i Velika Britanija

Glavna obilježja i zanimljivosti:

  • pokret u rock glazbi
  • kratke, brze pjesme s oštrim melodijama i stilovima pjevanja, ogoljelim zvukom i političkim stihovima
  • bunt protiv društvenih normi
  • ekstravagantne frizure, poderana odjeća obojana sprejem, majice s natpisima, zakovice i koža

Poznati predstavnici: Sex Pistols, The Ramones, The Clash, Pankrti, Paraf i Termiti

Hippy

Naziv subkulture: Hippy pokret

Vrijeme nastanka: 1966.

Mjesto nastanka: San Francisco, SAD

Glavna obilježja i zanimljivosti:

  • odbacuju materijalistički sustav vrijednosti
  • žele mirnim putem kroz bratstvo svih ljudi srušiti granice koje dijele ljude: nacionalne, vjerske, rasne, spolne, klasne i ideološke
  • zalažu se za mir u svijetu i ljubav među ljudima
  • odjeća: nose šarenu lepršavu  odjeću s cvjetnim uzorcima

Glazba uz koju se veže: rock glazba  

Poznati predstavnici subkulture: Janis Joplin, Bob Dylan, Jimmy Hendriks, The Doors…

Roboti su budućnost

Od ove školske godine učenicima naše škole dostupna je i INA Robotika pod vodstvom učiteljice Ene Hakalović. Osnovna je namjena osposobljavanje učenika u radu s robotima mBot Ranger koji kroz igru u učenicima bude interes za robotiku i programiranje te pružaju široko znanje iz područja robotike, automatike i elektronike. Na taj način učenici razvijaju računalno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema i vještinu programiranja. Naši školski roboti imena su dobili po poznatim likovima iz video igrica: Špiro (Spyro), Mario (Super Mario) i Kreš (Crash Bandicoot). Studije predviđaju da će više od 30% poslova biti automatizirano do 2027., stoga je važno da i mi idemo ukorak s vremenom!

Petar Primorac, 7.d

Hippy pokret

Naziv subkulture: Hippy pokret

Vrijeme nastanka: 1966.

Mjesto nastanka: San Francisco, SAD

Glavna obilježja i zanimljivosti:

  • odbacuju materijalistički sustav vrijednosti
  • žele mirnim putem kroz bratstvo svih ljudi srušiti granice koje dijele ljude: nacionalne, vjerske, rasne, spolne, klasne i ideološke
  • zalažu se za mir u svijetu i ljubav među ljudima
  • odjeća: nose šarenu lepršavu  odjeću s cvjetnim uzorcima

Glazba uz koju se veže: rock glazba  

Poznati predstavnici subkulture: Janis Joplin, Bob Dylan, Jimmy Hendriks, The Doors…

Scene

Naziv subkulture: SCENE

Vrijeme nastanka: 2000-ih

Mjesto nastanka:  SAD

Glavna obilježja: 

  • stil odijevanja (uske traperice, odjeća svijetlih boja)
  • ravna kosa s dugim šiškama preko ćela, svijetla boja kose
  • crna šminka oko očiju

Glazba za koju se veže:

Poznati predstavnici subkulture:

Gabrijela Mišković, 7.d

Indie

Naziv subkulture: INDIE

Vrijeme nastanka: 1980-ih

Mjesto nastanka:  Engleska

Glavna obilježja: 

  • pojam indie dolazi od eng. independent – nezavisno.
  • 2020-ih proširila se putem TikToka
  • jarke i žarke boje u odijevanju
  • široke hlače, uska kraća majica (crop-top) i široka košulja; dečki umjesto crop topova češće nošene široke majice
  • najpopularnija obuća  su Converse, Vans i Nike air force 1

Glazba za koju se veže: Wallows, Britney Spears, Dayglow…

Poznati predstavnici subkulture:

Lana Certa, 7.a

EMO

Naziv subkulture: EMO

Naziv Vrijeme nastanka: 1980.

Mjesto nastanka:  Washington 

Glavna obilježja i zanimljivosti:

  • rock glazba koja naglašava emocionalno izražavanje
  • emo moda (uske traperice, uske majice s nazivima sastava, remeni, ravna, crna kosa s dugim šiškama)
  • subkultura je stereotipno povezana s emocijama, osjetljivošću, mizantropijom, stidljivošću, introvertiranosti, tjeskobom, ali i depresijom, samoozljeđivanjem i samoubojstvom.

Glazba za koju se veže: rock 

Poznati predstavnici subkulture: XXXTentacion, Lil Peep. 

Patricia Nikollaj, 7.a

Onečišćenje zraka šteti zdravlju ljudi i okolišu

Onečišćenje zraka jedan je od velikih problema današnjice, uzrokuje štetu živim bićima

  Zrak koji udišemo nije čist. Uz tvornice, izvori onečišćenja su: otpad, fosilna goriva za proizvodnju električne energije, promet (motorna vozila), kućanstva, erupcije vulkana, prašina nanošena vjetrom…

    Ipak, prema Europskoj agenciji za okoliš, u proteklih nekoliko desetljeća emisije zagađenja smanjile su se. Očito su se poduzeli koraci smanjena onečišćenja, no to je i dalje nedovoljno za zdrav život ljudi. Veliki dio europskog stanovništva živi u područjima gdje je prekoračen standard kvalitete zraka. Prljave kiše sve su češće, a to je dokaz da je onečišćenje veliko. Prljave kiše štete biljkama i životinjama  koje piju vodu iz jezera, rijeka, potoka…Veliki broj gradova u svijetu prekriven je smogom. Smog nastaje izgaranjem fosilnih goriva i šteti živim bićima jer u sebi sadrži velike količine ozona. Simptomi izlaganju ozonu su bol u prsima, nadražaj dišnih puteva, glavobolja i astma. Također, požari svojim crnim dimom zagađuju atmosferu i okoliš. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavljuje da su najzagađeniji gradovi u Republici Hrvatskoj Zagreb, Sisak i Slavonski Brod. 

   Ljudi kao zajednica trebaju biti svjesni da ovaj problem ne mogu zanemariti. Vožnju motornih vozila treba zamijeniti vožnjom bicikla i šetnjom. Neobnovljive izvore treba zamijeniti obnovljivim. Potrebno je postaviti solarne panele, električnu energiju crpiti iz hidroelektrana i vjetroelektrana. Ljudi trebaju razdvajati otpad, saditi biljke i stabla. Uz malo truda, zrak se može pročistiti i život će biti kvalitetniji – navike se moraju mijenjati pa će svi voditi zdraviji i kvalitetniji život.

                                                                                                            Zvonimir Kovačević, 8. a

Problemi djevojčica koje se osjećaju nesigurno

Zapitajte se: Jesam li ja siguran/sigurna u sebe?

Koji su uzroci nesigurnosti kod djece i što se događa zbog te nesigurnosti?

  Vjerojatno primjećujete da djeca koja dođu u godine kada trebaju postati „tinejdžeri“ postanu nesigurna u sebe. To se najčešće javlja kod djevojčica. Uzrok tomu često znaju biti roditelji koji previše očekuju od svoje djece te ih potiču da rade nešto što ne žele, ali roditelji bi ih trebali razumjeti, biti im podrška te se barem nekada postaviti u njihove cipele.

  Postoje roditelji koji svojoj djeci govore da su pretila, ružna i odgajaju ih tako da oni sami unose nesigurnost u njih. Svoju djecu nipošto ne bi trebali uspoređivati s drugom djecom jer se oni tada osjećaju bezvrijedno pred svojim roditeljima, ali i u društvu. Dječaci također znaju biti uzrok nesigurnosti kod djevojčica jer im govore da su nesposobne, da nemaju prava ili da nešto ne mogu jer su djevojčice, ali više puta žene budu uspješnije od muškaraca. Zatim, mediji i igračke – u medijima žene prikazuju kao mršave, savršeno lijepe i predivnih crta lica, a sjetite se samo i igračke barbike koja je savršena i kao da ima život snova te djevojke misle da one trebaju biti poput manekenke ili barbike. Izloženost medijima najveći je uzrok nesigurnosti  jer tada svi primamo neku lošu sliku o sebi. Zamislite kako se djevojke osjećaju kada im netko kaže: Sjedi kao djevojčica, oblači se kao djevojčica, ponašaj se kao djevojčica, a najgore je kad kažu odijevaj ŽENSKE BOJE – ženske i muške boje ne postoje, boje su boje i ne dijelimo ih po spolu. Svi znate da u stranim državama (poput Amerike) postoji takozvani „dress code“ (pravila odijevanja),ali služe uglavnom za žene. Puno djevojaka odijeva odjeću nekoliko brojeva veću od njihove stvarne veličine jer se srame svog tijela. Naravno, i djevojčice jedna drugu omalovažavaju zbog izgleda i načina na koji se odijevaju. Roditelji neke djece nemaju dovoljno novaca da priušte najnoviju i najskuplju modu, zato djeca dobivaju pogrdne komentare i ružne poglede, ali žene bi uvijek trebale biti jedna uz drugu bez obzira koliko novaca imale i kako se odijevale jer taj izgled na kraju nije bitan nego ono što je unutra u srcu. Djevojke se srame svog lica te koriste svakojake proizvode i pretjeranu šminku da prekriju ono čega se srame. Zbog svih ovih primjera i omalovažavanja često završe u depresiji.                                                                                            

  Nesigurnost su samo glasovi u našoj glavi koji nas potiču da mislimo ružno o sebi. Ne dopustite im da vas obuzmu i da zavladaju vašim umom.

 Mihaela Lemo, 6. b