Poklonima se svi raduju

11. prosinca 2017. godine predstavnici učenika sedmih razreda sa svojim razrednicima Dijanom Šunjerga, Boženom Smodlaka, Zdravko Carevom i Tomislavom Rogošić posjetili su Dječji dom „Miljenko i Dobrila“ u Kaštel Lukšiću. Cilj posjeta bio je u predbožićno vrijeme razveseliti štićenike doma prigodnim darovima u čemu su i uspjeli. Djeca su se jako razveselila dobivenim poklonima te zajedničkom druženju koje će se, nadamo se, nastaviti.

Valentina Čajić, 7.d

LAV

Redatelj: Garth Davis

Vrsta: drama, biografski film

Uloge: Dev Patel, Nicole Kidman, Sunny Pawar, Roony Mara i dr.

SADRŽAJ

Lav je film o petogodišnjaku iz Indije  koji se izgubi na ulicama Calcutte, tisućama kilometara od doma. Preživi mnogo toga dok ga ne posvoji par iz Australije. Dvadeset i pet godina kasnije počinje se prisjećati prošlosti i počinje potragu za svojom obitelji uz pomoć Google Eartha. Nakon naizgled bezuspješnog pokušavanja, ipak uspije pronaći majku i sestru. Film se temelji na istinitoj priči i knjiziSarooa Brierleya, A long way from home. Film je izvrstan za sve generacije i nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Potiče nas da budemo predani i nikad ne odustajemo od svoga cilja. Na kraju se pojavljuju stvarni likovi po čijim je životima film snimljen.

 

Ana Matijašević, 8. d

Kino predstava – ČUDO

IZVORNO IME: Wonder

REDATELJ: Stephen Chbosky  |  ŽANR: drama

ULOGE: Julia Roberts, Owen Wilson, Jacob Tremblay

TRAJANJE FILMA: 113 minuta  |  GODINA: 2017  |  DRŽAVA: SAD  |

 

SADRŽAJ

Čudo je topla i dirljiva drama koja je još jednom podsjetila djecu kako su odrastanje i školovanje osjetljiva razdoblja u životu te da su upravo oni ti koji mogu to olakšati jedni drugima. Glavni lik August je desetogodišnji dječak koji mora živjeti s teškim genetskim poremećajem zbog kojeg od rođenja ima unakaženo lice i glavu. Nakon 28 operacija zbog kojih nikad nije mogao normalno pohađati školu, s deset godina ga roditelji ipak upisuju u peti razred osnovne škole. Auggie u školu kreće s puno straha i nevjerice i boji se kako će svakodnevno biti izložen pogledima, zgražanju i komentarima svojih školskih prijatelja. Na kraju ipak pronalazi srodne duše i dokazuje kako odrasli često podcjenjuju dječje razumijevanje i empatiju. Zanimljivo je da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja o filmu iznijelo pozitivno stručno mišljenje te ga preporučilo svim školama.

 

 

Magdalena Šimera, 6.b

Zamrznut u prošlosti… I moj put vodi u Rim

Glavni grad Italije i regije Lacij najveća je i najnapučenija općina u zemlji koja broji preko 2,7 milijuna stanovnika

Moja obitelj dugo je već planirala putovanje u Vječni grad o čijim ljepotama govore brojne stranice. S obzirom da obožavam putovanja, moram priznati da je i mene zanimalo što to taj veličanstveni grad skriva da je zaslužio toliku pažnju svih.

Pun autobus obitelji

Pomalo je neobično, morate priznati, da cijela obitelj, ispuni jedan autobus i ode na zajedničko putovanje. Rim smo odabrali zato što je lijep grad, pun kulturnih znamenitosti, ali i središte katoličkog svijeta. Samo putovanje do Rima bilo je uzbudljivo jer je obilovalo sjećanjima na obiteljsku prošlost, probudilo mnoge uspomene, a nije nedostajalo ni šaljivih epizoda moje brojne i nadasve specifične obitelji.

Centralni događaj putovanja

Centralni događaj našeg putovanja zbio se 5. prosinca. Tada smo, naime, nazočili audijenciji kod Pape. Ljepote Vatikana, njegova mističnost i uzvišenost nikoga od nas nisu ostavili ravnodušnim. Bazilika sv. Petra, renesansna građevina sagrađena na mjestu ranokršćanske bazilike, svjedoči o povijesnom bogatstvu i značaju Rima kao središta kršćanskog svijeta. Impresivno zdanje u tišini čuva ogromno bogatstvo koje iziskuje strahopoštovanje. Posebnu pažnju zaokupio nam je grob Pape Ivana Pavla Drugog, nama Hrvatima posebno dragog. Logičan nastavak ovog dana predstavljao je odlazak u Hrvatsku crkvu sv. Jeronima u kojoj smo zatekli brojne naše državljane i svećenike, podrijetlom Hrvate, koji se tamo primaju još od 1901.god.

Da ne bi sve ostalo samo na Crkvama kojih Rimu ne manjka, sljedeći dan posvetili smo ostalim znamenitostima Rima. Među njima posebno mjesto, svakako, zaslužuje Kolosej. Ne znam zašto sam ga zamišljala manjim kad mi je već otprije bio poznat podatak da je gladijatorske borbe u njemu moglo pratiti 50 000 gledatelja. Pa to je 11 000 ljudi više nego su Kaštela imala prema posljednjem popisu stanovnika. Ipak je to, za moj ukus, malo preogromno.

Zagreb se ugledao u Rim?

Fontane očito nisu popularne samo u moderno doba. U Rimu postoje čak 224 fontane od kojih je svakako najpoznatija Fontana di Trevi u koju turisti dnevno ubace i do 3000 eura, a sve kako bi udovoljili legendi o budućem povratku u Rim. Naravno, i mi smo dali svoj skromni doprinos ne želeći riskirati mogućnost povratka. Što je sigurno, sigurno je. Slijedeći puteve fontana stigli smo i do poznatog baroknog Trga Navona na kojem se nalaze još tri fontane. Središnje mjesto zauzima Fonatana četiri rijeke: Ganges, Dunav, Nil i Rio de la Plata (Srebrna rijeka). Pogledavši sve te fontane, moram reći da se uvelike promijenila moja dosadašnja percepcija pojma fontana. Pitam se, zapravo, imamo li mi u Hrvatskoj uopće fontane?

Vučica – simbol Rima

Na jednom od najslavnijih i najviših rimskih brežuljaka uspeli smo se kako bismo ugledali Kapitolinsku vučicu, svjetski poznat simbol Rima. Mršava životinja predstavljena je kako brižno, majčinski hrani blizance Romula i Rema, navodne osnivače Rima. Značajan dio arhitekture u ovom području projektirao je svestrani Michelangelo čija su nas remek-djela pratila na svakom koraku.

Španjolski Francuz

Da bih dobila odgovor na pitanje zašto brojni Talijani, posebno mladi, sjede na skalama, uputila sam se na Španjolski trg. Ime duguje španjolskom veleposlanstvu pri Svetoj stolici koje se tamo nalazi, a područje oko veleposlanstva, dakle i dio Trga, u 17. stoljeću čak se smatralo španjolskim teritorijem. No, nisu samo Španjolci zaslužni za prekrasan izgled ovog dijela Rima. Unatoč njihovu imenu, Španjolske stube naručio je francuski diplomat Étienne Gueffier tražeći način da poveže Španjolski trg s crkvom na brijegu iznad njih koja je bila francusko vlasništvo. Tako je nastalo 137 skala koje su posebno impresivne u proljeće kada su prepune cvijeća. Možda naša fotografija nije ispala cvjetno šarena, ali smo je zato uspjeli realizirati u relativno kratkom roku. To je jedna od rijetkih prednosti zimskog putovanja.

Ima nas svakakvih

Što se tiče ljudi u Rimu, stekla sam dojam kako postoje dvije vrste. Većinom su to pristojni, kulturni, uglađeni ljudi koji su se tamo, vjerojatno, našli iz istog razloga kao i ja. No, svakako, valja spomenuti i onu drugu vrstu, onu koja mi je pomalo išla na živce. Riječ je o onima koji nešto prodaju, a ima ih na svakom koraku. Razumijem da im je teško u životu i da nemaju novca, ali pratiti nekoga kilometrima samo da bi im prodali jedan selfie štap?!

Povratak mi je zagarantiran!

Iako smo se odrekli svih mogućih pauza, čak smo i ručak jeli „ s nogu“, dva dana nisu ni približno dostatna za razgledavanje cjelokupnog rimskog bogatstva i naslijeđa. Grad je, među ostalim, i sjedište nekih međunarodnih institucija, kao što su UN-ove institucije: Organizacija za prehranu i poljoprivredu, Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede i Svjetski program za hranu koje će morati pričekati moj zagarantirani povratak u Prijestolnicu svijeta.

 

Ivana Pavlinović, 7.a

RAZGOVOR S DAVIDOM – VOLIM CRTATI

S Davidom su povodom njegove prve izložbe razgovarale Annabell Plazonić i Gabriela Maria Bojčić, učenice 7.b razreda. Sasvim očekivano, draže mu je crtati nego govoriti…

Kad si počeo crtati i kad je primijećen tvoj talent?

Crtati sam počeo kad sam imao tri godine. Većina je ljudi moj dar za crtanje uočila kad sam bio u drugom razredu jer sam tada počeo sudjelovati na natječajima.

Imaš li uzore?

Uzor mi je tata, a inspiracija za crtanje Leonardo da Vinci.

Što te potaknulo na crtanje?

Htio sam naučiti nešto što me zanimalo. Najviše volim crtati znanstvenu fantastiku. Za SFericu sam nacrtao grad na neobičnom, izmišljenom planetu. Inače, draže mi je crtati crno-bijelo nego u boji.

Kakve su bile reakcije na osvajanje nagrade? Kako si ti to doživio?

Roditelji su dobro reagirali. Pohvalili su me i bilo je slavlje. Svi su bili ponosni, i oni, i prijatelji, i učiteljica. A i ja sam bio ponosan na sebe.

Kako se slažeš s učiteljicom?

Lijepo se slažemo. Prijavljuje me na natječaje i vrlo je ponosna na sve uspjehe. Osvojio sam nekoliko nagrada.

Što je sa slobodnim vremenom? Kako ga provodiš?

Volim crtati, naravno. Također, s bratom igram nogomet te se igram sa psom.

David i njegovi radovi

 

 

 

Radionica u Dječjem domu

I ove godine u predbožićno vrijeme učenici 6.a razreda s razrednicom Zoranom Duplančić i pomoćnicom u nastavi Marinom Jurić posjetili su Dječji dom Miljenko i Dobrila u Kaštel Lukšiću gdje su na prigodnoj radionici izrađivali božićne čestitke družeći se sa štićenicima Doma. U ugodnoj atmosferi učenici su stekli nova poznanstva i naučili zanimljivu likovnu tehniku te još jednom potvrdili da je ovakav oblik izvanučioničke nastave SRO više nego dobar.

Anja Grbeša, 6.a

Je li Finska obećana zemlja?

FINSKO ŠKOLSTVO Hvaljeni model obrazovanja

Piše: Gabriela Maria Bojčić, 7.b

Hrvati odlaze i u skandinavske zemlje. U nas se redovito hvali finski obrazovni sustav, a budući da mi je mama Finkinja, odlučila sam to istražiti iz prve ruke. Razgovarala sam s članovima svoje obitelji te ispitala svoje rođake osnovnoškolce, rođakinju studenticu te ujnu učiteljicu. Pri tom sam uočila sličnosti i razlike, prednosti i nedostatke hrvatskog i finskog školstva.

Ulaganje u obrazovanje

Najuočljivija je razlika u materijalnim uvjetima koji su, očekivano, znatno bolji u Finskoj. Ondje djeca dobivaju besplatne udžbenike i sav pribor, besplatne obroke i prijevoz, čega u Hrvatskoj nema. Nastavu svi pohađaju u jednoj, jutarnjoj smjeni. No, ima i sličnosti, kao što je broj sati materinskog jezika koji, promjenom nastavnog plana, od 2016. godine u Finskoj iznosi 3 do 5 sati tjedno. U rasporedima i predmetima ima razlika što se može vidjeti u tablicama dolje.

Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak
1. TZK Engleski jezik Likovna k. Matematika Finski jezik
2. TZK Priroda Likovna k. Finski jezik Priroda
3. Matematika Priroda Matematika Finski jezik Finski jezik
4. Vjeronauk Finski jezik Matematika Engleski jezik Ručni rad
5. Vjeronauk Švedski jezik Ručni rad
6. Glazbena k. Švedski jezik
  1. razred* u Finskoj
Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak
1. Hrvatski jezik TZK Hrvatski jezik TZK Engleski jezik
2. Matematika Engleski jezik Matematika Hrvatski jezik Hrvatski jezik
3. Priroda i društvo Hrvatski jezik Glazbena k. Priroda i društvo Matematika
4. TZK Matematika Vjeronauk

(izborni)

SRO Likovna k.
5. Dopunska n. Dodatna n. Vjeronauk

(izborni)

INA (Lik. grupa)
6. INA (Engleski j.)
  1. razred u Hrvatskoj (OŠ Bijaći)

*U Finskoj se u školu kreće sa šest godina te osnovna škola traje devet godina. Gore navedeni raspored za treći razred zapravo je finski četvrti razred. Isto je i sa završnim razredom osnovne škole – navedeni osmi razred zapravo je deveti.

Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak
1. Matematika Engleski jezik ** Matematika Kemija
2. Geografija Švedski jezik Matematika Matematika Kemija
3. ** TZK (izborni) Finski jezik Zdravstveni o. TZK (redovni)
4. ** TZK (izborni) Vjeronauk Švedski jezik TZK (redovni)
5. Engleski jezik Finski jezik Domaćinstvo Geografija Likovna k.
6. Finski jezik Finski jezik Domaćinstvo Engleski jezik Likovna k.
  1. razred* u Finskoj

**Predmet o državi (slično predmetu Politika i gospodarstvo u Hrvatskoj)

Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak
1. Glazbena k. Kemija Hrvatski jezik Kemija Fizika
2. Hrvatski jezik Engleski jezik Matematika Povijest Hrvatski jezik
3. Fizika Hrvatski jezik Biologija Lik / Teh*** Engleski jezik
4. Matematika Matematika Geografija Lik / Teh*** Geografija
5. Biologija TZK Engleski jezik Matematika SRO
6. Povijest Vjeronauk

(izborni)

Vjeronauk

(izborni)

TZK
  1. razred u Hrvatskoj (OŠ Bijaći)

*** Učenici jedan tjedan imaju Likovnu kulturu, a drugi Tehničku kulturu. (U rasporedu nisu navedeni izborni predmeti – Informatika, Talijanski i Njemački jezik; dopunska i dodatna nastava te izvannastavne aktivnosti.)

Organizacija školstva

Jedna od većih razlika u rasporedima sati učenika dviju država jest ta da je u Hrvatskoj raspored stalan tijekom cijele školske godine, a u Finskoj se mijenja na polugodištu: smjenjuju se geografija – biologija, kemija – fizika. Zanimljiv je i omjer sati materinskog jezika i stranih jezika u Finskoj, kao i postojanje praktične nastave (ručni rad i domaćinstvo).

Za razliku od Hrvatske, gdje se učenike s posebnim potrebama nastoji integrirati u zajedničke razredne odjele s ostalima, u Finskoj oni pohađaju svoj, poseban razred.

Što se tehnologije tiče, u osnovnoj školi koju pohađaju moji rođaci, a broji oko 80 učenika, djeca na raspolaganju imaju 8 kompjutora, 5 laptopa i 20 tableta koje koriste nekoliko sati tjedno. No, situacija nije svugdje ista, u nekim školama sva djeca imaju svoj tablet.

FINSKA

Službeni naziv: Republika Finska.

Površina: 338 144 km2

 Broj stanovnika: 5,4 milijuna

Glavni grad: Helsinki

Klima: hladne zime, umjereno topla ljeta

Valuta:euro

Službeni jezik: finski i švedski

Zanimljivosti: Ima 187,888 jezera (većih od 500 m²) te 179,584 otoka.

Oko 72% Finske je pod šumama

Školovanje je besplatno i obvezno od 7 do 16 godina

 

Korina Kosor, 6.b

ŠVEDSKA

Tea Ivanda, učenica šestog razreda naše škole, u kolovozu prošle godine odselila se u Švedsku.

1.Koji su razlozi tvoje selidbe?

Odselila sam se zato što mi je tata ovdje pronašao posao

 2.Kako si se osjećala kada si saznala da se seliš?

Osjećala sam se tužno jer se nisam htjela odseliti, ali što je vrijeme više prolazilo, ta ideja mi se činila sve boljom.

3.Jesi li htjela otići i ostaviti svoj život ovdje?

Ne zato što su mi tu bili obitelj i prijatelji.

4.Kakav je bio tvoj dojam prvoga dana u stranoj zemlji?

Prvih dana nisam baš puno izlazila vani. Osjećala sam se drugačije. Iako se pokušavaš priviknuti, nikada se ne osjećaš kao kod kuće. Svakako, bilo mi je jako čudno.

5.U čemu se razlikuje tvoj život sada od onoga prije?

Razlikuje se u tome što sada govorim više jezika, lakše je i bolje mi je ovdje. Uz to, stekla sam nova prijateljstva.

6.Što ti najviše nedostaje iz Hrvatske?

Najviše mi nedostaju prijatelji i rodbina.

7.Usporedi školovanje tu, s ovim ovdje.U kojoj školi ti je bolje i zašto?

Ovdje je puno jednostavnije i lakše. Imaš manje obaveza i ne zamaraš se puno školom. Nema ni ocjena. No, svakako uvijek možeš biti bolji. U Hrvatskoj je sve puno teže.

8.Kakvi ti se čine naši vršnjaci tu? Razlikuju li se od nas ovdje?

Ovdje nitko nikoga ne vrijeđa, sa svima si prijatelj. U Hrvatskoj je sve drugačije, skoro se svi rugaju jedni drugima.

9.Planiraš li se vratiti ovdje ili ostati tu? Objasni!

Ja bih se rado vratila i najvjerojatnije ću se za par godina i vratiti .Ljepše mi je živjeti u Hrvatskoj, ali za sada mi je bolji život ovdje

10.Što savjetuješ svojim vršnjacima koji su u sličnoj situaciji kao ti?

Morate imati u glavi da vi ne možete utjecati na odluku vaših roditelja, jednostavno morate ići. Kad dođete u neku stranu zemlju, vidjet ćete da je tamo puno bolje. Uz to naučit ćete novi jezik . Savjetujem vam da poslušate svoje roditelje.

 

Ivana Pavlinović, 7.a

ŠVEDSKA

Službeni naziv:Kraljevina Švedska

Površina: 450 295 km2

Broj stanovnika:oko 9 540 065milijuna

Glavni grad:Stockholm

Klima: umjerena

Valuta: švedska kruna

Službeni jezik:švedski

Zanimljivosti o državi: -prosječan Šveđanin konzumira čak 7,32 kg kave(prosjek EU je                   4,83kila po glavi)

-većinom očevi čuvaju djecu

-postoji zakon koji omogućuje svim ljudima da se slobodno kreću čak  i na privatnim posjedima

SPINRAZA ZA SVE !

Naše srce je uz ANI!

Učenici naše škole sa svojim razrednicama i razrednicima pridružili su se humanitarnoj akciji na nacionalnoj razini – Spinraza za sve. Naše srce je uz sve oboljele od spinalne mišićne atrofije a posebno uz Ani, učenicu drugog razreda kaštelanske jezične gimnazije. Nekadašnje učenice naše škole, koje s Ani pohađaju razred, kontaktirali su svog bivšeg predmetnog učitelja s molbom da i naša škola sudjeluje u navedenoj akciji.

Podrška svih uključenih

Provođenje akcije naišlo je na odobravanje svih uključenih. Naime, na tržištu se pojavio lijek spinraza koji oboljelima omogućava lakše nošenje s bolešću. Cilj akcije je upoznati širu javnost o ovoj bolesti te fotografijama s porukom podrške oboljelima pružiti potporu u nastojanjima da lijek postane dostupan u Hrvatskoj i financiran od nadležnog Ministarstva.

mr. sc. Petar Perić