Kako si?
Briga za zdravlje temelji se na, naoko jednostavnom, upitu: Kako si? Ali, čuti odgovor, prepoznati stanje duha i uma, istinski se zauzeti za dobrobit drugoga traži puno više. Osobito kad je riječ o osobama s problemima mentalnog zdravlja. Problemi mentalnog zdravlja ne vode nužno u bolest (poremećaj) ako se na njih reagira i osobi pruži stručna pomoć i podrška.
Predrasude i strah od stigme glavni su razlozi zbog kojih osobe narušenog mentalnog zdravlja odgađaju traženje pomoći. Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako 50 % mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine te da se do 25. godine života dijagnosticira više od 70 % mentalnih poremećaja. Oko 10 % djece i mladih, u dobi od 5. do 16. godine, pati od ozbiljnijeg mentalnog poremećaja. Procjenjuje se da u 80% slučajeva izostaje rana intervencija.
U istraživanju Biti mentalno i emocionalno zdrav (Marušić, I., Šore, R., 2023.) provedenom među učenicima sedmih razreda osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije njih 81 % procjenjuje promišljanje o mentalnom zdravlju vrlo važnim. Smatraju da bi im teme vezane uz mentalno zdravlje omogućile rad i učenje o sebi samima što je temelj za usvajanje ostalih znanja. Osim škole i vršnjaka, ističu i velik utjecaj roditelja i obiteljskog ozračja na svoje mentalno zdravlje.
Slijedom poruka koje nam naša djeca i mladi odašilju, dužnost nam je preispitati osobna uvjerenja i stavove o mentalnom zdravlju i mentalnim poremećajima te pružiti podršku onima koji je trebaju. Zajedno. Svatko iz svoje uloge i u pravo vrijeme. Izlišno je razgovarati kad rana preraste u traumu. Nedavni traumatični događaji u našoj neposrednoj blizini alarm su koji ne smijemo ignorirati, nemamo pravo na to. Život je dragocjenost i dužni smo ga čuvati.
Rajka Šore, psihologinja