Digitalni školski list OŠ Bijaći
1. ožujak određen je kao Svjetski dan osoba s Down sindromom kako bi označio jedinstvenost Down sindroma u trisomiji 21. kromosoma. Simbol Dana su šarene čarape jer ih osobe s ovim sindromom ne mogu upariti. Nošenjem šarenih čarapa pokazuje se podrška njihovoj borbi kako bi se što bolje integrirali u naše društvo. I mi smo ih podržali!
Ante Ivković, 8.d
U tjednu od 27. veljače do 3. ožujka 2023. razredni odjeli posvetili su barem jedan nastavni sati obradi tematike vezane za Grad Kaštela kako bi na taj način obilježili Dan grada i Dan škole. Grade, volimo te!
Ante Čagalj, 8.d
U petak 17. veljače održao se školski maskenbal. Kaštelanska krnjevalska udruga Poklade nagradila je najoriginalnije maske svakog prijavljenog razreda. Učenici naše škole sudjelovali su i u šarenoj povorki malih maškara koja je prodefilirala na 42. Dječjem krnjevalu. Ove godine kraljica malih maškara bila je učenica naše škole Mia Pajdek.
Petar Primorac, 8.d
Nakon što su prošle godine u 81 školi učenici osmih razreda sudjelovali u eksperimentalnoj provedbi nacionalnih ispita, ove će ih školske godine pisati svi osmaši u Hrvatskoj. Provodit će se od 13. do 31. ožujka 2023. iz Hrvatskog jezika, Engleskog jezika, Matematike, Biologije, Geografije, Fizike, Kemije i Povijesti. Riječ je o standardiziranim vanjskim ispitima koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, odakle objašnjavaju da je navedena Odluka proizišla iz potrebe da se dobije realna slika učeničkih postignuća. Također, dodaju da su nacionalni ispiti vrijedna povratna informacija učiteljima, ali i samim učenicima i njihovim roditeljima.
Anđela Maleš, 8.c
2021./2022.
U ožujku pomažemo…
Tijekom ožujka održana je akcija prikupljanja prehrambenih i higijenskih potrepština za potrebe 300 obitelji slabijeg imovinskog statusa u organizaciji Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije.
U suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Kaštela provedena je akcija prikupljanja materijalne pomoći, prehrambenih i higijenskih proizvoda za izbjeglice iz ukrajinskih područja pogođenih ratom.
I njima je Uskrs!
Udruga sv. Jeronim u suradnji s gradom i odgojno-obrazovnim ustanovama još je jednom provela tradicionalnu akciju I njima je Uskrs. Cilj ove humanitarne akcije prikupljanje je higijenskih i prehrambenih proizvoda za osobe u Prihvatilištu u Kaštel Gomilici te za socijalno ugrožene obitelji s područja grada Kaštela.
Marijini obroci
I ove godine podržali smo međunarodni projekt Marijini obroci koji pomaže najsiromašnijim zemljama svijeta osiguravajući djeci svakodnevni topli obrok. Prikupljeno je 2.752,00 kn.
2022./2023.
Međunarodni dan bijelog štapa
Međunarodni dan slijepih i Dan bijelog štapa obilježava se s ciljem podizanja svijesti građana o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, ali i obavezama zajednice prema njima. Tim povodom naši su učenici prikupili 3.024,00 kn koje su donirane Županijskoj udruzi slijepih Split u svrhu nabavke tiflopomagala i knjiga na Brailleovome pismu .
Djeca Kaštela za djecu Kistanja i djecu Kaštela čije su obitelji u socijalnoj potrebi
Naši učenici još su jednom pokazali veliko srce te prikupili brojne potrepštine za najugroženije obitelji u sklopu tradicionalne akciju Djeca Kaštela za djecu Kistanja i Kaštela čije su obitelji u socijalnoj potrebi.
Za 1000 radosti Hrvatskog Caritasa
Hrvatski Caritas je i ove godine proveo humanitarnu akciju za pomoć najsiromašnijim obiteljima u Hrvatskoj – Za 1000 radosti. Učenici su se rado pridružili ovoj akciji te su kupnjom jedne ili više DOBRe-kartICE, odnosno dobrice, u vrijednosti od 5 kuna pomogli najpotrebitijim obiteljima.
Ivana Čajo, 7.a
Sto godina Smoje
(1923. – 2023.)
„Malo je hrvatskih pisaca znalo postići prisniji kontakt s čitateljem od Smoje… Smoje je jedan od najboljih hrvatskih književnika novinara uopće…“
(Slobodan Prosperov Novak)
Miljenko Smoje poznati je hrvatski novinar i pisac rođen u Splitu 14. veljače 1923. Stoga je u Splitu godina 2023., u kojoj bi Smoje – da je živ – napunio sto godina, bila sva u znaku njega i njegovih vječnih likova.
Radio je kao novinar, književnik i televizijski scenarist. Pisao je putopise, scenarije, reportaže, satire o običnom čovjeku i suvremenom životu. Poznate su njegove knjige: Hajdučka legenda, Kronika o našem malom mistu, Dalmatinska pisma, Velo misto, Dnevnik jednog penzionera, Libar Miljenka Smoje, Pasje novelete. Po njegovim su tekstovima snimljene čuvene televizijske serije – Naše malo misto i Velo misto.
Tekstove je objavljivao u Slobodnoj Dalmaciji, zagrebačkom Vjesniku i splitskom Feral Tribuneu. Surađivao je i s Radio Splitom.
Uz brojne izložbe, predstave i koncerte organizirane njemu u čast, dobio je ujesen 2023. i spomenik na Matejuški, maloj lučići iz koje su se stoljećima brodicama otiskivali splitski ribari, stanovnici Velog varoša odakle je i sam Smoje. Spomenik je rad akademskih kipara Aleksandra i Ante Guberine. Baš kako je Smoje za života provocirao svojim perom, tako je i pojava njegova spomenika izazvala kontroverze. Oni koji poznaju njegov život i djelo kažu da bi se Smoje svemu tome dobro nasmijao.
Miljenko Smoje umro je u Splitu 25. listopada 1995.
Radionica u školi
I mi smo se u školi sjetili ovog velikog i duhovitog autora. Učiteljice Ivanica Debak Banović i Lucija Carev održale su radionicu na kojoj su učenici viših razreda, koji pohađaju izbornu nastavu talijanskog jezika, povezali hrvatski i talijanski jezik. Nakon uvodnog upoznavanja s piscem i njegovim radom, prionuli su na odabrane ulomke iz Kronike o našem Malom mistu pisane na čakavštini. Najprije su se dobro nasmijali uz likove o kojima su slušali od svojih roditelja, a potom analizirali Smojin jezik i stil. Slijedilo je objašnjenje riječi (posuđenica) i na kraju pisanje činkvine potaknuto uočenim talijanizmima.
*Čuveni Smojini likovi koji su gotovo poznatiji od njega samoga: Roko i Cicibela, Luigi i Bepina, Roko Prč i Anđa Vlajina, Meštar, Ferata, Pegula, Violeta, Mare Mulica…
Đardin čitanja u Rušincu
Lanjski se Đardin čitanja u organizaciji Matice hrvatske Kaštela sastojao od više aktivnosti, a jedna od njih bila je posvećena Smoji. U mediteranskom vrtu kaštela Rušinac u Kaštel Lukšiću organizirano je čitanje Smojinih tekstova. Našu su školu predstavljala dva učenika kojima je čakavica obiteljski idiom, Stipe Bartulović (5.b) i Stipe Šimera (7.c), a pripremala ih je učiteljica Lucija Carev. Svojim su čitalačkim vještinama i akcentom te izborom teksta osvojili publiku; čitali su ulomke iz Smojine knjige Hajdučka legenda.
Ana Prnjak, 7.c
Sa željom da se tematika astronomije približi svim učenicima naše škole 13. veljače organiziran je tematski Dan astronomije kojim je koordinirao učitelj Petar Perić uz veliku pomoć učenika polaznika grupe Nebo i zemlja te u suradnji s tvrtkom Odiseja koja nam je stigla u goste sa svojim mobilnim planetarijem.
Lana Certa, 8.a
Tko smo, što smo?
Supkultura ili potkultura je skup normi, sustava vrijednosti i obrazaca ponašanja koje razlikuju grupu ljudi od kulture šire zajednice kojoj pripadaju. U drugoj polovici 1960-ih godina nastaju mnogi društveni pokreti, a zajedno s njima mnoge supkulture čije je zajedničko ime kontrakultura. Govoreći o supkulturi, najčešće se govori o supkulturi mladih Članovi tih grupa međusobno se razlikuju po stavovima i ciljevima, izgledu, vanjskim obilježjima i interesima. Nekad je glazba bila ta koja je definirala pripadnost pojedinoj subkulturi. Danas je to način odijevanja.
Anđela Maleš, 8.c
Naziv subkulture: Punk
Vrijeme nastanka: sredina sedamdesetih godina 20. st.
Mjesto nastanka: SAD i Velika Britanija
Glavna obilježja i zanimljivosti:
Poznati predstavnici: Sex Pistols, The Ramones, The Clash, Pankrti, Paraf i Termiti
Naziv subkulture: Hippy pokret
Vrijeme nastanka: 1966.
Mjesto nastanka: San Francisco, SAD
Glavna obilježja i zanimljivosti:
Glazba uz koju se veže: rock glazba
Poznati predstavnici subkulture: Janis Joplin, Bob Dylan, Jimmy Hendriks, The Doors…