Nakon proljetne sadnje biljaka, uređenje vrta i sadnja su se nastavili. U prvim danima mjeseca lipnja vrijedne ruke školskih domara zasadile su nove, lijepe sadnice. Na zapadnoj strani zasađeno je šest oleandara u punom cvatu. Dva stabla bagrema dobila su svoje mjesto uz istočni parking, kao i nekoliko lijepih grmolikih sadnica Japanske kurike. Njih ukupno pet zasađeno je u cvjetnjaku na istočnom dijelu parkinga i u kamenjari na južnom travnjaku. Živopisne boje biljaka u punom rastu i cvatu dominiraju našim vrtom uljepšavajući tako prostor školskog okoliša te privlačeći poglede svih onih koji s namjerom ili u prolazu posjećuju našu školu.
U okviru međunarodnog projekta Zajednička baština (Common Heritage from Tradition to Future) započetog 2020. godine, a u kojem su sudjelovali predstavnici Grčke, Turske, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske u 2023. godini realizirane su dvije mobilnosti: Rumunjska i Turska.
Proljeće u Rumunjskoj
Rumunjski grad Cruset, okrug Gorj, u kojem se nalazi škola domaćina posjetili smo od 23. do 28. travnja 2023. Putovali smo mini busom i put je bio prilično dug i naporan. Kada smo stigli ispred škole, dočekalo nas je pravo iznenađenje. Djeca su bila odjevena u predivne narodne nošnje. Tamo smo se upoznali s predstavnicima zemalja sudionika te je svatko predstavio svoju zemlju. Mi smo, odjeveni u kaštelanske nošnje, govorili o hrvatskoj tradicionalnoj glazbi i plesu. Mnogo smo naučili o drugim zemljama i kulturama. Poslijepodne smo proveli družeći se s obiteljima domaćinima. Idući dan (utorak, 25. 4. 2020.) krenuli smo u razgledavanje grada Craiove. Posjetili smo nekoliko muzeja i svi su bili jako zanimljivi. U pratnji vodiča šetali smo prelijepim ulicama i parkovima. Slobodno vrijeme smo, naravno, odlučili provesti u trgovačkom centru.
Sutradan smo razgledali samostan u Horezu. Taj grad poznat je po keramici tako da smo sudjelovali u kreativnoj radionici izrađujući posudice. Zatim smo posjetili zanimljiv seoski muzej Valcea. Petog dana posjetili smo grad Targu Jiu. Constantin Brâncuși jedan je od najvažnijih rumunjskih kipara moderne umjetnosti. Njegovi brojni spomenici smješteni su u posebnom parku, a najpoznatiji su Beskrajni stup i Vrata poljupca. Navečer smo se oprostili s našim gostoljubivim domaćinima. Rano ujutro okupili smo se ispred škole. Dobili smo poklone kao mali znak pažnje te certifikate o sudjelovanju u projektu. Pozdravili smo se s prijateljima i krenuli kućama. Bili smo i tužni i radosni. U Kaštela smo stigli oko 4 ujutro. Naše obitelji su nas nestrpljivo iščekivale. Sudjelovanjem u ovom projektu stvorili smo nova prijateljstva i predivne uspomene.
Ravnateljica Jadranka Šošić nazočila je i svečanom susretu predsjednika Republike Albanije g. Bajrama Begaja i predsjednika RH Zorana Milanovića u organizaciji OŠ Krune Krstića – Zadar i Udruge Arbanasa Vicko Zmajević. Susret, u kojem su se isticale stoljetne veze dviju zemalja, održan je 28. travnja 2023. godine u prostorijama Samostana školskih sestara franjevki u Zadru.
Na državnoj smotri LiDraNo koja se održala u Vodicama od 24. do 26. travnja 2023. našu školu predstavljali su Stipe Bartulović iz 5.b razreda s mentoricom Lucijom Carev u kategoriji dramsko-scenskog stvaralaštva kazivanjem poezije Šum šumi književnika Milana Taritaša te učenica 7.a razreda Lana Certa i njezina mentorica Ivanica Debak Banović u dvije kategorije novinarskog izraza – kategoriji školskih listova predstavljajući naše Kapljice te u kategoriji samostalnih novinarskih radova intervjuom Tajne prvog škoja kojim je zaslužila pohvale za aktualnost, zanimljivost i originalnost.
Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja kako bi se jačala svijest o važnosti očuvanja prirodnog okoliša. I mi smo se pridružili obilježavanju nastojeći skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja.
Naša škola zablistala je u šarenom estetskom uskrsnom ugođaju zahvaljujući vrijednim rukama naših učiteljica i tehničkog osoblja. Šarene pisanice koje su ukrašavale našu školu uputile su nas na dolazak najvećeg kršćanskog blagdana koji simbolizira pobjedu života nad smrću.
Iako smo postali digitalno zrela škola, u Velikom tjednu, 5. travnja 2023., u našoj školi obilježen je 2. DAY OFF – DAN BEZ informacijsko-komunikacijske tehnologije. Krovna tema je bila Kad odrastem – bit ću dijete!
Učenici osmih razreda posjetili su postolara Elvisa Vukića te saznali o popravljanju i održavanju obuće. U goste nam je došla dr.sc. Tatjana Klepo s prezentacijom o maslini i njezinim blagodatima. Održala je i radionicu rezidbe, sušenja lista i pripreme čaja te degustacije ulja. Posjetili su nas i učenici Obrtničke škole koji su nam pokazali kako njegovati kožu i kosu.
Naravno, bilo je i pjesme i plesa. Dario Marović podučavao je učenike pokretima breakdancea i hip hopa, a učiteljica Ivana Peran održala je glazbenu radionicu s učenicima 3.c i 4.c razreda. Učenici su sudjelovali i u očuvanju tradicijskih i zaboravljenih igara uz Ivicu Prgu, stručno-razvojnu službu škole te učiteljice predmetne i razredne nastave. Učiteljice Ivana Lukas Bartulović i Katarina Radman sa svojim učenicima odradile su proljetnu ćakulu uz more. Učiteljica razredne nastave Ankica Jakeljić podučavala je razigranu matematiku putem sudokua, dok je Aktiv matematike podučavao putem društvene igre Financijski izazov. Međunarodni kviz kulture proveo je Aktiv stranih jezika, dok su predavanje i radionicu „Miljenko Smoje – obljetnica 100 godina od rođenja“ održale učiteljice Lucija Carev i Ivanica Debak Banović.
Održane su likovne i kulinarske radionice
Da su naši učenici pravi mali umjetnici, pokazale su nam brojne likovne radionice. Radionicu izrade stripa održala je Sonja Jurat, knjižničarka Gradske knjižnice Kaštela. Učiteljica Tončica Biliškov demonstrirala je izradu ukrasa za Uskrs, dok je učiteljica Ana Sučić izrađivala ribice od šiški. U goste su nam došle i umjetnice iz udruge Kaštela Art. Kreativne radionice održale su i učenice osmih razreda. Likovnu radionicu za učenike razredne nastave održale su Lucija Dražin i Marta Dobromylska. Učenice Barbara Balov, Josipa Bitanga, Melani Serajlić i Petra Rozga održale su radionicu izrade uskrsnih ukrasa putem tehnike origami. Učenici 2.a razreda, uz vodstvo učiteljice Anamarije Bašić, oslikavali su školski zid.
Među radionicama bila je i ČAkavska radionica Kaštelanski vinogradi koju je vodila Klara Mitar, a Draženko Pačalat učenicima je pokazao tehniku crtanja vinom. ČAkavski kviz: ČA pitalice: LOTO 7/32 vodio je učitelj Mario Radunić.
I u školskoj kuhinji je bilo veselo. Kuhar Mario Szarvaš podučavao je učenike pripremi tradicionalnih jela, a kuharica Ana Šošić s učenicima izrađivala je kolače i domaće fritule.
Probudili smo dijete u sebi
Da se i nastava informatike ne mora nužno provoditi putem IKT-a pokazali su nam učitelji informatike Zvonimirom Talijan i Ante Bagarić.
Odrađenim zanimljivim kreativnim, maštovitim i edukativnim radionicama dokazali smo da se možemo družiti, zabaviti i učiti bez informacijsko-komunikacijske tehnologije. DAY OFF nas vraća starim tradicionalnim vrijednostima kako bismo pobjegli od virtualnog svijeta i probudili dijete u sebi.
Tradicionalno okupljanje povodom Dana grada Kaštela i Dana OŠ Bijaći i OŠ kneza Trpimira održalo se 17. ožujka 2023. kod crkvice Sv. Marte gdje smo se prisjetili 4. ožujka 852. kada je izdana Trpimirova darovnica, povijesni dokument u kojem se prvi put spominje ime Hrvat.
Kao i prethodnih godina, prvo su šestaši kaštelanskih škola odmjerili snage u kvizu poznavanja povijesnih, geografskih i prirodnih obilježja zavičaja u kojem žive, a najuspješniji su bili Korina Katić, Klara Matas i Karlo Tomaš iz ekipe Putalj koja je predstavljala OŠ Ostrog iz Kaštel Lukšić. Tijekom kviza neki su učenici sudjelovali u likovnoj radionici pod vodstvom Zorana Perdića Lukačevića.
Bogat i zanimljiv program započeo je govorom ravnateljice Jadranke Šošić koja se prisjetila značajnih aktivnosti koje su se tijekom proteklih desetljeća realizirale u drevnim Bijaćima. Istakla je da se na tom svetom tlu uvijek posebno osjeća te da se nada da će svi nazočni, posebno djeca, glas o značaju ovoga lokaliteta pronositi stoljećima iza nas. Čestitala je 50-u obljetnicu članovima prijateljske škole te pozdravila nazočne sudionike i goste, predstavnike grada Kaštela na čelu s Matom Barunom, predstojnika splitske Podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vladu Matasa te predstavnike nakladničkih kuća.
U ime OŠ kneza Trpimira pozdrave je uputio tadašnji ravnatelj Zoran Vukić zahvalivši svima na uloženom trudu kako bismo ostavili snažnu poruku mladima da cijene našu, ne tako jednostavnu, prošlost i bogato naslijeđe.
Raznovrstan program
Program koji je vodila Marta Barišićiz OŠ Bijaći započeo je himnom prijateljske škole pod vodstvom Daria Cuculića, a u glazbenom dijelu predstavile su se i klape učiteljica – novoosnovana klapa Trpimirke te naše, dobro poznate, Bijaćke meštrovice.
Službu riječi održao jedon Božo Plazibat, župnik u Kaštel Novom. Molitvom je zazvao blagoslov na sve okupljene te izrazio zadovoljstvo što se nalazi na povijesnom lokalitetu te dodao kako su mu baš ovdje posebno zazvučale riječi hrvatske himne.
Trpimir – knez hrvatski, zanimljivo predavanje o povijesnom značaju lokaliteta na kojem se nalaze i o povijesnim okolnostima u vrijeme i prije vladavine kneza Trpimira, održao je Deni Tojčić, kustos u Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
U programu su sudjelovali učenici recitatori: Luka Modrić iz OŠ kneza Trpimira te iz OŠ Bijaći Maja Klarić, Stipe Šimera i Stipe Bartulović.
Okupljeni su imali i priliku vidjeti kako su izgledali vojnici povijesnih postrojbi. Tehnike borbe i oružje iz doba kneza Trpimira demonstrirali su im članovi postrojbi: Kliški uskoci, Praetoriani Croatorum i Red svetog Ivana Trogirskog.
Suradnja s Udrugom tjelesnih invalida Kaštela nastavila se i u školskoj godini 2022./2023. U predvorju škole organizirane su humanitarne prodaje, uskrsna i božićna, na kojima su sudjelovali učenici predmetne nastave te na taj način učili o poduzetništvu i građanskom odgoju. Obilježio se i Dan osoba s invaliditetom. Nataša Barišić upoznala je 5.a i 6.c razred s radom Udruge, a o životu osoba s invaliditetom više smo saznali od štićenika Udruge Miljenke Barišić, Ree Trebac i Josipe Rajčić.
Anketu osmislili i proveli Ante Čagalj i Ante Ivković, 8.d
U Hrvatskoj se nacionalni ispiti provode dvije godine. U prošloj školskoj godini bili su uključeni četvrtaši 81 škole. Ove godine ispiti će se provesti među svim učenicima četvrtih razreda od 4. do 8. ožujka 2024., a među osmašima od 11. do 27. ožujka. Učenici četvrtih razreda pisat će ispite iz Hrvatskog jezika, Matematike te Prirode i društva, dok će učenici osmih razreda uz Hrvatski jezik, Matematiku i prvi strani jezik pisati još Biologiju, Fiziku, Geografiju, Povijest i Kemiju. Nacionalnim se ispitima žele sagledati učenička postignuća i trajno stečena znanja koja su rezultat rada na redovnoj nastavi i posebnim oblicima nastave (dopunska i dodatna). Upitali smo naše osmaše što misle o nacionalnim ispitima te što očekuju od njih. Provedbom on line ankete na uzorku od 60 učenika i devet konkretnih pitanja dobili smo zanimljive rezultate.
Većina naših osmaša se ne slaže s provedbom nacionalnih ispita, a preko polovice njih (55 %), ne osjeća se spremno.
Grafikon 1
Pisanje ispita doživljavaju stresno, no s druge strane ne razmišljaju o ishodima rezultata, vjerojatno znajući da to neće bitno utjecati na njihov daljnji tijek školovanja.
Grafikon 3
Raduje činjenica da će 83,3 % njih ipak određenu pažnju posvetiti pripremi pred nacionalne ispite.
Grafikon 5
Rezultat koji posebno privlači pažnju odnosi se na pitanje „Smatrate li da su nacionalni ispiti objektivni pokazatelj nečijeg znanja?“ Tek 18,3 % njih smatra da jesu. Ukoliko ih učenici ne percipiraju mjerodavnim pokazateljima, logično je da im ne pridaju potrebnu pažnju te ih smatraju nepotrebnima. U prilog tome ide i činjenica da se svega 31,7 % učenika slaže da rezultati pružaju povratnu informaciju o trajnoj usvojenosti sadržaja.
Grafikon 7
Odgovori o mogućnosti utjecaja rezultata ispita na zaključnu ocjenu o čemu se špekuliralo sve do nedavno potvrđuju mišljenje većine javnosti. Učenici bi ispitima, u tom slučaju, zasigurno pridavali veću pažnju, ne bi ih olako shvaćali te bi tada ostvareni rezultati i bili mjerodavni.
Grafikon 8
Kad bi se ovakvi ispiti, možda, provodili nakon završetka nastavne godine, bili bi manje stresni, učenici bi se mogli posvetiti isključivo njima. Ono što se na kraju moramo zapitati jest jesu li ovakvim načinom provedbe ispita uistinu ostvareni postavljeni ciljevi. Moramo priznati da nedosljednost u informiranju javnosti o potencijalnom utjecaju rezultata na zaključnu ocjenu ne ide u prilog jasnoći i strukturiranosti ovakve provedbe. Ostaje nam vidjeti što će nam donijeti sljedeća godina…
