Digitalni školski list OŠ Bijaći
U povodu 10. susreta Dica i ČAkavica poznati fotograf Šime Strikoman snimio je svoju 777. milenijsku fotografiju u slikovitom ambijentu pred utvrdom Kaštilac u Kaštel Gomilici, jednoj od najpoznatijih kaštelanskih građevina koja je sagrađena u 16. stoljeću. Učenici i učitelji OŠ kneza Trpimira, odjeveni u bijele majice, svojim su tijelima formirali riječ ČA.
Marta Šegedin, 5. b
U namjeri usvajanja navika od najranije dobi Ministarstvo poljoprivrede je za učenike prvih razreda pripremilo slikovnicu Kako su Dora i Mario spasili hranu. Glavni lik slikovnice je malena Pia koja je djecu podučila lekcijama o hrani. Učenici su nacrtali i prigodne radove.
Ivana Čajo, 7.a
Učenici 6.d, 7.c i 7.b razreda te učiteljica Ksenija Žarković obilježili su Europski dan jezika 26.9. Temelji se na inicijativi Vijeća Europe s ciljem promicanja višejezičnosti budući da je jezična raznolikost alat za postizanje boljeg međukulturnog razumijevanja i ključni čimbenik bogate kulturne baštine našeg kontinenta.
Lorena Letaj, 7.a
Odakle potreba za likovnim stvaranjem jedne pjesnikinje? U svojoj kratkoj autobiografiji sama je napisala da se slikarstva laća kada joj riječ presahne i mašta luta prazninom. Nastalu prazninu ispunjavala je bojom i linijom, pretvarajući pejzaže iz svoje lirike u likovni govor. Vesna Parun počela je intenzivnije slikati iza majčine smrti početkom 70-ih godina 20. stoljeća kad je stvorila i niz zanimljivih dječjih art knjiga. Izlagati je počela sredinom 80-ih pa sve do kraja 90-ih godina 20.stoljeća. Mahom su to pejzaži i pogledi na dalmatinska mjesta. Svi ovi radovi svjedoče o njenoj likovnoj nadarenosti, sposobnosti dobrog komponiranja, hrabrog slaganja boja te jakoj ekspresiji.
Nina Bralić, 7.d
Na 8. Literarno-likovno-filmskom natječaju Kaštelanske štorije u povodu Dana grada naši su učenici ostvarili zapažene rezultate. Dodjela nagrada i priznanja s izložbom nagrađenih i pohvaljenih likovnih radova održana je 2. ožujka 2022. u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću.
Likovni izričaj
Skupnu nagradu u kategoriji likovnih radova osvojili su učenici 3.d (mentorica Tončica Biliškov) i 4. a razreda (mentorica Benita Vladušić), dok je pohvaljen grupni rad učenika 1.b razreda (mentorica Terezija Zokić), radovi učenika 3. d razreda Patrika Bobaša i Jure Certe (mentorica Tončica Biliškov) te učenica 4.d razreda Tore Bajamić i Nore Gracin (mentorica Marina Grgin).
Literarni izričaj
Nagradu za literarni rad dobila je učenica Nina Šerić iz 7. a razreda (mentorica Ljiljana Šerić). U kategoriji literarnog izričaja pohvaljen je rad učenika 4.b razreda Stipe Bartulovića (mentorica Katarina Radman) te radovi učenika 5.b razreda Ive Đirlić, Mari Pera i Šime Radunića (mentorica Marina Veić).
Iva Buntić, 5. b
Prvi nastavni dan u školskoj dvorani organizirana je priredba za prvaše. Sve prisutne pozdravila je ravnateljica, a potom su učenici četvrtih razreda uz pomoć učitelja Ivana Cinottija i Maria Žuvele napravili pravu zabavu što je izazvalo osmijeh na licima najmlađih 92 učenika naše škole.
Gabriela Mišković, 7.d
30. siječnja 1963. – 10. kolovoza 2022.
Neke tekstove naprosto ne znaš kako napisati jer se bojiš da nećeš biti dorastao. Ovo je, svakako, jedan od njih…
U svitanje dana 10. kolovoza, nakon višegodišnje borbe s teškom bolešću, napustila nas je naša kolegica Snježana Pera. Otišla je kako je i živjela, mirno, štedeći bilo koga dodatne boli. U OŠ Bijaći radila je od 2005. na radnom mjestu učiteljice engleskog i njemačkog jezika. Požrtvovnu, poštenu i empatičnu kakva je bila lako su prepoznavala neiskvarena dječja srca često imajući potrebu zagrliti svoju Teacher. Generacije koje su imale privilegiju nazivati je razrednicom u njoj su dobile svog najboljeg ambasadora, uvijek na strani djece i za djecu. U svakome je tražila ono najbolje želeći da makar jedna vrlina pojedinca nadvlada sve njegove mane.
Očito si, draga moja prijateljice, bila predobra za ovaj, ljudskom rukom, iskvaren svijet…
Posebni ljudi su u našim srcima i kad nisu pored nas!
Ivanica Debak Banović, prof.
Ovaj profinjeni plesni oblik prošao je zanimljiv razvojni put, a danas se smatra elitnim. Karakteriziraju ga ljepota i snaga.
Balet je plesna forma koju danas možemo gledati u kazalištima. Pretpostavlja se da je čovjek plesao od samih početaka svojeg postojanja, no profesionalni ples razvio se u Rimu.
Kratka povijest baleta
U srednjem su vijeku putujući zabavljači uveseljavali plemstvo, a kasnije je ono preuzelo pučke zabave. Balet se u klasičnom smislu prvi put javlja u Francuskoj u 17. st. gdje su ga uglavnom izvodili muškarci, a sami su temelji baleta u ranom 16. stoljeću u Italiji pod nazivom balletti. U 18. st. dolazi do odvajanja plesa za zabavu od profesionalnog plesa, a muškarci i dalje dominiraju. U 19. st. nastupa završna faza konačnog oblika forme klasičnog baleta. Sistematično vježbanje dovelo je do napretka tehničke vještine. U tom periodu žene počinju plesati na vrhovima prstiju. „Špice“ tada još nisu postojale.
Čarobna balerina
Početkom 20. st. pojavljuje se Ana Pavlova, rođena u Sankt Peterburgu, u Rusiji, možda i najpoznatija balerina u povijesti. U vrijeme kada se od balerina očekivalo snažno, mišićavo tijelo, ona je bila krhka i nježna. Zbog toga je nailazila na prepreke, ali nije odustajala i na kraju je njezina krhkost postala njezin zaštitni znak. Bila je vrlo poduzetna i prva balerina koja je nastupajući proputovala svijet. Poznata je po plesu Umirući labud i po tome što je promijenila baletne papučice tzv. špice. U njezinu je čast čak napravljena torta pod nazivom Pavlova.
Balet u Hrvatskoj
Balet je u Hrvatsku stigao početkom 18. stoljeća kad u Zagreb dolazi plesač Karel Carolus Freudenreich. Njegov je unuk Josip bio omiljeni zagrebački koreograf i prvi autor hrvatskih pantomima.
U poznata baletna imena u Hrvatskoj spada Ana Roje, balerina, pedagoginja i koreografkinja. Rođena je u Splitu 1909., a umrla u Šibeniku 1991. godine. Usavršavala se u Londonu. Bila je pedagoginja baletnim trupama Ballets Russes of Paris i Monte Carlo. Od 1941. godine vodila je sa suprugom splitski, a zatim zagrebački balet, gdje je bila primabalerina. Godine 1953. osnovala je međunarodnu baletnu školu u Kaštel Kambelovcu. Danas se cijelo to kambelovsko područje (kvart) naziva Baletna škola. Ana Roje dobila je mnoge nagrade, među kojima i nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.
24. zabavno sportska manifestacija Adio, školo! održala se 20. lipnja. Iščekivani kraj nastavne godine proslavljen je zabavom i nastupom zbora Bijaćki slavuji.Potom je uslijedio natjecateljski dio u sportskim igrama i igrama spretnosti u kojima su sudjelovali učenici nižih razreda.
Sutradan učenici osmog razreda oprostili su se od svojih razrednika i predmetnih nastavnika zahvaljujući im na strpljenju, razumijevanju i bogatom znanju koje su im pružili.
Lana Certa, 7.a
Završetak projekta Komunikacija
Sudionici Erasmus+ projekta Komunikacija (Kommunikation) bili su naši gosti od 5. do 10 lipnja 2022. U projektu sudjeluju partnerske škole iz Portugala, Poljske, Bugarske, Španjolske i Njemačke, koja je koordinator projekta. Ovo je bila završna, šesta mobilnost u ovome projektu, a uključeni su bili 10 učitelja i 20 učenika gostujućih škola. Domaćini učenicima bili su naši osmaši: Branimir Barać, Tonči Jukić, Marin Primorac, Mila Škopljanac, Mia Botić, Ema Petra Jurić, Lucija Lovrić i Marta Crnković sa svojim obiteljima.
Projektne aktivnosti započele su u ponedjeljak 5. lipnja na svečanosti otvaranja gdje je ravnateljica prof. Jadranka Šošić istakla da smo tijekom tri godine druženja doživjeli mnogo lijepih trenutaka. Goste su pozdravili i koordinatorica prof. Sanja Mikelić, kao i g. Ante Radovčić, savjetnik pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije. U ime grada srdačnu dobrodošlicu partnerima zaželjela je Antonija Crnjak. Svečano otvaranje su uveličale Kaštelanske mažoretkinje, kao i članice Bijaćkih meštrovica Mirjana Dražin, Marina Grgin i Natalia Burazin te prof. glazbene kulture Ivan Cinotti koji je izveo pjesmu Srdela blues. Aktivnosti su nastavljene prezentacijama o državama, tradicionalnim nošnjama i izložbom Mladi i odjeća. Isti dan učiteljica Mirjana Dražin i prof. Diana Šunjerga održale su radionicu Mornar (izrada suvenira) i radionicu Odjeća (ne) čini čovjeka.
Tijekom petodnevnog boravka naši gosti su posjetili Split, Trogir, Šibenik i Nacionalni park Krka, a posebno ih se dojmio Muzej alke u Sinju.
Antea Kojundžić, 7.c
