Portret legendi rock glazbe – THE BEATLES

The Beatles je rock i pop sastav koji je nastao 1960. godine u Liverpoolu. Smatra se jednim od najuspješnijih i najpopularnijih sastava u povijesti rock glazbe. 1957. godine John Lennon formirao je grupu Skiffle koja je neprestajno mijenjala ime sve do 1960. godine kada su tadašnji članovi John Lennon, Paul MC Cartiney, George Harrison, Ringo Starr, Pete Best i Stuart Sutcliffe osmislili ime The Beatles. Beatlesi su svoj prvi nastup održali u hamburškom Star klubu. Krajem 1961. i početkom 1964. godine Epstein Beatlesima osigurava ugovor za snimanje ploča s izdavačkom kućom EMI. 1964. godine Beatlesi su krenuli na svoju prvu turneju u kojoj su osvojili Ameriku, Europu i cijeli svijet. Richard Laster je tijekom poznate beatlemanije  snimio o njima čak dva filma. Njihova najpoznatija pjesma Yesterday jedna je od najizvođenijih i najpopularnijih pjesama svih vremena. 1965. godine dolazi do izlaska Rubber Soula iz sastava te to bilježi veliki pomak s ljubavnih tema na utjecaj Boba Dylana i  psihodelije. 1970. godine izlazi oproštajni album Beatlesa “Let it be”. Nakon raspada sastava svaki od četvorice članova krenuo je s vlastitom karijerom. Najuspješniji je bio John Lennon koji nastavio širiti poruke mira i ljubavi u vrijeme stalnih ratnih opasnosti o čemu govori i njegova poznata pjesma Imagine.

Viktorija Bilić Kovačević, 8.c

SVE VEĆI BROJ HRVATA NAPUŠTA SVOJU DOMOVINU!

GUBIMO LI IDENTITET?

Porazni statistički podaci govore kako sve veći broj Hrvata napušta svoju domovinu u potrazi za boljim životom.  Je li riječ o bijegu ili nužnom zlu potrebnom za opstanak?

U Hrvatsku se prošle godine iz inozemstva doselilo 13 985 osoba, u inozemstvo je iselilo njih 36 436, odnosno 22 451 osoba više. Porazni su to podaci Državnog zavoda za statistiku o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva objavljeni u srpnju 2017. godine. Najviše se iseljavaju mladi u dobi od 20 do 39 godina. Najveći broj doseljenika je iz Bosne i Hercegovine (31,1 %), a najviše je odseljenih iz Hrvatske otišlo u Njemačku (56,1 %). Slijede je Irska te skandinavske zemlje.

Stanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Što se tiče naše županije, prema navedenom istraživanju 2016. god., iselilo se oko 2200 ljudi.

I Osnovna škola Bijaći, nažalost, bilježi sve veći broj djece koja sa svojom obitelji odlaze u potragu za boljim životom. Iz naše škole prošle školske godine otišlo je desetero učenika, a u 1. polugodištu ove već njih sedmero.

Vrijeme je za drastične promjene!.

Rastužuje činjenica kako se život naših kolega mijenja iz temelja samo zbog činjenice da njihovi roditelji nemaju priliku u domovini svojoj obitelji osigurati osnovnu egzistenciju. Osim nedostatka posla razlozima odlaska navode se: nepovoljna društvena klima, loš obrazovni sustav bez budućnosti jer uzrokuje nekonkuretnost na tržištu rada te opsežna papirologija i administracija za one koji se, eventualno, odluče pokrenuti vlastiti posao. Nadajmo se kako neće proći još puno vremena dok nadležni shvate da je krajnje vrijeme za drastične promjene jer brojnim iseljavanjem polako gubimo svoj identitet kao narod.

                                                                                                                     Lucija Topić 6.b

Održana Večer matematike

U četvrtak, 14. prosinca 2017. u našoj je školi održana Večer matematike. Sudjelovalo je 140 učenika od 2. do 8. razreda i 30 roditelja. Tijekom dva školska sata učenici su u pratnji svojih roditelja i učitelja rješavali zanimljive matematičke i logičke zadatke koje im je, na principu igara, pripremila učiteljica matematike Jelena Vuković i ostatak aktiva matematike.

Na kraju zanimljivog druženja, učenici i roditelji bili su jako zadovoljni kvalitetno provedenim vremenom i zaključili da matematika ustvari nije bauk, već je jako zanimljiva.

Lucija Pera, 6.b

PODRŠKA DAROVITOSTI – Prva Davidova izložba

David Bartol Bartulović pohađa 5. b razred, a prošle je godine prigodom obilježavanja Dana darovitosti njegova učiteljica Terezija Zokić u predvorju škole postavila prvu Davidovu izložbu.

Portret malog likovnjaka

Davidovi su roditelji vrlo rano zapazili njegov interes za likovnim izražavanjem, izrazito naprednim u odnosu na djecu njegove dobi. U razdoblju prije polaska u školu uživa u podršci roditelja, njihovu poticaju te stvaralačkom radu i izražavanju.

Polaskom u školu Davidova učiteljica je zatečena njegovim prvim crtežom. Jedan sat tjedno nastave likovne kulture i jedan sat izvannastavnih aktivnosti rada u sklopu Likovne grupe učiteljica smatra nedostatnim za razvoj Davidova potencijala te, u dogovoru s njim i pristankom  njegovih roditelja, radi s učenikom i u slobodno vrijeme.

David s lakoćom vlada crtaćom tehnikom koju najčešće i najradije koristi u svom radu. Motive uglavnom crpi iz područja znanstvene fantastike. Mašta, kreativnost, originalnost su odlike njegovih uradaka i u ostalim područjima likovnog izražavanja.

Učiteljica prati i šalje uratke na likovne natječaje županijske, državne i međunarodne razine.

David i njegovi radovi

Uspjesi, nagrade, priznanja

  • Likovno-literarni natječaj Moja prva knjiga 2015., slikovnica DAVID MERKUR, autor teksta i ilustracija – 2. nagrada (državna razina)
  • International Art Contest SAVE THE FROGS!, 2015. – Honorary Mentions
  • Likovni natječaj Sferica 2015., ZEMLJA ČUDESA – 1. nagrada (državna razina)
  • International Pisasso Art Contest 2015., BROD NA DNU MORA – ART-WORKS of STAR ARTISTS
  • Likovni natječaj OBOJI SVIJET 2015., grupni rad – 1. nagrada (državna razina)
  • Literarno-likovno-filmski natječaj GKK Kaštelanske štorije 2017., KAŠTEL NOVI –
  1. nagrada (državna razina)
  • Likovno-literarni natječaj Moja prva knjiga 2017., slikovnica DAVIDOVA GITARA, autor teksta i ilustracije, poticajna nagrada

 

  • U veljači 2017. g. u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu predstavljena je slikovnica ŽIVOTNA ŠKOLA koju je napisala Davidova mama, a koju je David ilustrirao.

 

  • Tekst slikovnice DAVID MERKUR završava znakovitom rečenicom:

Priča o Davidu još nije gotova. Nastavit će se. Ima još puno toga što će se Davidu dogoditi… 

 

Annabell Plazonić, 7.b

Davidova prva izložba

Poklonima se svi raduju

11. prosinca 2017. godine predstavnici učenika sedmih razreda sa svojim razrednicima Dijanom Šunjerga, Boženom Smodlaka, Zdravko Carevom i Tomislavom Rogošić posjetili su Dječji dom „Miljenko i Dobrila“ u Kaštel Lukšiću. Cilj posjeta bio je u predbožićno vrijeme razveseliti štićenike doma prigodnim darovima u čemu su i uspjeli. Djeca su se jako razveselila dobivenim poklonima te zajedničkom druženju koje će se, nadamo se, nastaviti.

Valentina Čajić, 7.d

LAV

Redatelj: Garth Davis

Vrsta: drama, biografski film

Uloge: Dev Patel, Nicole Kidman, Sunny Pawar, Roony Mara i dr.

SADRŽAJ

Lav je film o petogodišnjaku iz Indije  koji se izgubi na ulicama Calcutte, tisućama kilometara od doma. Preživi mnogo toga dok ga ne posvoji par iz Australije. Dvadeset i pet godina kasnije počinje se prisjećati prošlosti i počinje potragu za svojom obitelji uz pomoć Google Eartha. Nakon naizgled bezuspješnog pokušavanja, ipak uspije pronaći majku i sestru. Film se temelji na istinitoj priči i knjiziSarooa Brierleya, A long way from home. Film je izvrstan za sve generacije i nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Potiče nas da budemo predani i nikad ne odustajemo od svoga cilja. Na kraju se pojavljuju stvarni likovi po čijim je životima film snimljen.

 

Ana Matijašević, 8. d

Kino predstava – ČUDO

IZVORNO IME: Wonder

REDATELJ: Stephen Chbosky  |  ŽANR: drama

ULOGE: Julia Roberts, Owen Wilson, Jacob Tremblay

TRAJANJE FILMA: 113 minuta  |  GODINA: 2017  |  DRŽAVA: SAD  |

 

SADRŽAJ

Čudo je topla i dirljiva drama koja je još jednom podsjetila djecu kako su odrastanje i školovanje osjetljiva razdoblja u životu te da su upravo oni ti koji mogu to olakšati jedni drugima. Glavni lik August je desetogodišnji dječak koji mora živjeti s teškim genetskim poremećajem zbog kojeg od rođenja ima unakaženo lice i glavu. Nakon 28 operacija zbog kojih nikad nije mogao normalno pohađati školu, s deset godina ga roditelji ipak upisuju u peti razred osnovne škole. Auggie u školu kreće s puno straha i nevjerice i boji se kako će svakodnevno biti izložen pogledima, zgražanju i komentarima svojih školskih prijatelja. Na kraju ipak pronalazi srodne duše i dokazuje kako odrasli često podcjenjuju dječje razumijevanje i empatiju. Zanimljivo je da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja o filmu iznijelo pozitivno stručno mišljenje te ga preporučilo svim školama.

 

 

Magdalena Šimera, 6.b

Zamrznut u prošlosti… I moj put vodi u Rim

Glavni grad Italije i regije Lacij najveća je i najnapučenija općina u zemlji koja broji preko 2,7 milijuna stanovnika

Moja obitelj dugo je već planirala putovanje u Vječni grad o čijim ljepotama govore brojne stranice. S obzirom da obožavam putovanja, moram priznati da je i mene zanimalo što to taj veličanstveni grad skriva da je zaslužio toliku pažnju svih.

Pun autobus obitelji

Pomalo je neobično, morate priznati, da cijela obitelj, ispuni jedan autobus i ode na zajedničko putovanje. Rim smo odabrali zato što je lijep grad, pun kulturnih znamenitosti, ali i središte katoličkog svijeta. Samo putovanje do Rima bilo je uzbudljivo jer je obilovalo sjećanjima na obiteljsku prošlost, probudilo mnoge uspomene, a nije nedostajalo ni šaljivih epizoda moje brojne i nadasve specifične obitelji.

Centralni događaj putovanja

Centralni događaj našeg putovanja zbio se 5. prosinca. Tada smo, naime, nazočili audijenciji kod Pape. Ljepote Vatikana, njegova mističnost i uzvišenost nikoga od nas nisu ostavili ravnodušnim. Bazilika sv. Petra, renesansna građevina sagrađena na mjestu ranokršćanske bazilike, svjedoči o povijesnom bogatstvu i značaju Rima kao središta kršćanskog svijeta. Impresivno zdanje u tišini čuva ogromno bogatstvo koje iziskuje strahopoštovanje. Posebnu pažnju zaokupio nam je grob Pape Ivana Pavla Drugog, nama Hrvatima posebno dragog. Logičan nastavak ovog dana predstavljao je odlazak u Hrvatsku crkvu sv. Jeronima u kojoj smo zatekli brojne naše državljane i svećenike, podrijetlom Hrvate, koji se tamo primaju još od 1901.god.

Da ne bi sve ostalo samo na Crkvama kojih Rimu ne manjka, sljedeći dan posvetili smo ostalim znamenitostima Rima. Među njima posebno mjesto, svakako, zaslužuje Kolosej. Ne znam zašto sam ga zamišljala manjim kad mi je već otprije bio poznat podatak da je gladijatorske borbe u njemu moglo pratiti 50 000 gledatelja. Pa to je 11 000 ljudi više nego su Kaštela imala prema posljednjem popisu stanovnika. Ipak je to, za moj ukus, malo preogromno.

Zagreb se ugledao u Rim?

Fontane očito nisu popularne samo u moderno doba. U Rimu postoje čak 224 fontane od kojih je svakako najpoznatija Fontana di Trevi u koju turisti dnevno ubace i do 3000 eura, a sve kako bi udovoljili legendi o budućem povratku u Rim. Naravno, i mi smo dali svoj skromni doprinos ne želeći riskirati mogućnost povratka. Što je sigurno, sigurno je. Slijedeći puteve fontana stigli smo i do poznatog baroknog Trga Navona na kojem se nalaze još tri fontane. Središnje mjesto zauzima Fonatana četiri rijeke: Ganges, Dunav, Nil i Rio de la Plata (Srebrna rijeka). Pogledavši sve te fontane, moram reći da se uvelike promijenila moja dosadašnja percepcija pojma fontana. Pitam se, zapravo, imamo li mi u Hrvatskoj uopće fontane?

Vučica – simbol Rima

Na jednom od najslavnijih i najviših rimskih brežuljaka uspeli smo se kako bismo ugledali Kapitolinsku vučicu, svjetski poznat simbol Rima. Mršava životinja predstavljena je kako brižno, majčinski hrani blizance Romula i Rema, navodne osnivače Rima. Značajan dio arhitekture u ovom području projektirao je svestrani Michelangelo čija su nas remek-djela pratila na svakom koraku.

Španjolski Francuz

Da bih dobila odgovor na pitanje zašto brojni Talijani, posebno mladi, sjede na skalama, uputila sam se na Španjolski trg. Ime duguje španjolskom veleposlanstvu pri Svetoj stolici koje se tamo nalazi, a područje oko veleposlanstva, dakle i dio Trga, u 17. stoljeću čak se smatralo španjolskim teritorijem. No, nisu samo Španjolci zaslužni za prekrasan izgled ovog dijela Rima. Unatoč njihovu imenu, Španjolske stube naručio je francuski diplomat Étienne Gueffier tražeći način da poveže Španjolski trg s crkvom na brijegu iznad njih koja je bila francusko vlasništvo. Tako je nastalo 137 skala koje su posebno impresivne u proljeće kada su prepune cvijeća. Možda naša fotografija nije ispala cvjetno šarena, ali smo je zato uspjeli realizirati u relativno kratkom roku. To je jedna od rijetkih prednosti zimskog putovanja.

Ima nas svakakvih

Što se tiče ljudi u Rimu, stekla sam dojam kako postoje dvije vrste. Većinom su to pristojni, kulturni, uglađeni ljudi koji su se tamo, vjerojatno, našli iz istog razloga kao i ja. No, svakako, valja spomenuti i onu drugu vrstu, onu koja mi je pomalo išla na živce. Riječ je o onima koji nešto prodaju, a ima ih na svakom koraku. Razumijem da im je teško u životu i da nemaju novca, ali pratiti nekoga kilometrima samo da bi im prodali jedan selfie štap?!

Povratak mi je zagarantiran!

Iako smo se odrekli svih mogućih pauza, čak smo i ručak jeli „ s nogu“, dva dana nisu ni približno dostatna za razgledavanje cjelokupnog rimskog bogatstva i naslijeđa. Grad je, među ostalim, i sjedište nekih međunarodnih institucija, kao što su UN-ove institucije: Organizacija za prehranu i poljoprivredu, Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede i Svjetski program za hranu koje će morati pričekati moj zagarantirani povratak u Prijestolnicu svijeta.

 

Ivana Pavlinović, 7.a

RAZGOVOR S DAVIDOM – VOLIM CRTATI

S Davidom su povodom njegove prve izložbe razgovarale Annabell Plazonić i Gabriela Maria Bojčić, učenice 7.b razreda. Sasvim očekivano, draže mu je crtati nego govoriti…

Kad si počeo crtati i kad je primijećen tvoj talent?

Crtati sam počeo kad sam imao tri godine. Većina je ljudi moj dar za crtanje uočila kad sam bio u drugom razredu jer sam tada počeo sudjelovati na natječajima.

Imaš li uzore?

Uzor mi je tata, a inspiracija za crtanje Leonardo da Vinci.

Što te potaknulo na crtanje?

Htio sam naučiti nešto što me zanimalo. Najviše volim crtati znanstvenu fantastiku. Za SFericu sam nacrtao grad na neobičnom, izmišljenom planetu. Inače, draže mi je crtati crno-bijelo nego u boji.

Kakve su bile reakcije na osvajanje nagrade? Kako si ti to doživio?

Roditelji su dobro reagirali. Pohvalili su me i bilo je slavlje. Svi su bili ponosni, i oni, i prijatelji, i učiteljica. A i ja sam bio ponosan na sebe.

Kako se slažeš s učiteljicom?

Lijepo se slažemo. Prijavljuje me na natječaje i vrlo je ponosna na sve uspjehe. Osvojio sam nekoliko nagrada.

Što je sa slobodnim vremenom? Kako ga provodiš?

Volim crtati, naravno. Također, s bratom igram nogomet te se igram sa psom.

David i njegovi radovi