ČAkavska radionica koja je prvi put održana pretprošle godine u OŠ Bijaći i pokazala se kao izvrstan projekt, održana je i lani, 13.travnja 2017. s ponešto drugačijim sadržajem, ali s istim ciljem, a to je očuvanje nematerijalne baštine kaštelanskoga područja, poglavito kaštelanskoga govora. Radionicu su osmislile Zorana Duplančić, profesorica hrvatskoga jezika i Zvjezdana Čagalj, odgojiteljica – savjetnica.
Tri meštrovice i jedan meštar
Gosti radionice bili su izvorni govornici kaštelanske čakavice, gospođe Vesna Kuzmanić i Jasna Kovačev te bračni par Dada i Ivan Zokić koji su kroz igru i priču djecu učili čakavske riječi. Gospođa Vesna Kuzmanić pričala im je priču, gospođa Dada Zokić učila ih je peći fritule, gospođa Jasna Kovačev održala je zanimljivu radionicu izrade zečića od čarapa, a barba Ivan Zokić ih je učio igrati balote i razne dječje igre. Djeca su marljivo zapisivala i pamtila stare i većinom zaboravljene riječi, a pritom su se i dobro zabavila.
Prva mjesta u svim kategorijama Recitatorskog izričaja
Predškolci (skupni nastup)
mjesto podijelili su: DV Mandalina, Split (odgojna skupina Tratinčice), mentorica Verica Buškurić i DV Radost, Split (PO Šareni svijet), mentorica Zvjezdana Čagalj
Osnovna škola
OŠ Mertojak, Split, mentorica Ines Dužević, skupni nastup (razredna nastava)
Ana Milan, 2. r., OŠ Bijaći, K. Novi, mentorica: Ivana Lukas Bartulović, pojedinačni nastup, (razredna nastava)
Roko Kraljević, 8. r., OŠ Bijaći, K. Novi, mentorica Katarina Cvitković, pojedinačni nastup, (predmetna nastava)
Prva mjesta u svim kategorijama Literarni radovi
DIDE
Moj dide
TEŽAK!
Osandeset i sedan lit truda
Loze, poja.
Mijun kapi znoja
Izbrazdana lica,
Grubi ruk.
Poštenog života,
S bonbonon u žepu
I pismon u srcu.
Moj dide,
TEŽAK!
Sonja Kuzmanić, 8. c OŠ Bijaći, Kaštel Novi – 1. mjesto (predmetna nastava)
Mentorica: Katarina Cvitković
ISPOD ŠKURIH
Ispod škurih none sele
po čakuladu i čakuladu
uz kapju kafe.
Ispod škure maška je legla
i spi i spi uz bokun vitra.
Ispod škure dica se igrala
sa molin kozlićen.
Ispod škure nona umrla.
Ispod škurih,
Ispod škurih tih, dogodi se cili svit.
Paul Tonšić, 6. a OŠ ,,Supetar“ – posebna nagrada ravnateljice
Mentorica: Tea Della Croce
S DIDON NA MORU
Najmilije mi je godišnje doba lito. Volin ga iz više razloga – nema škole, iman više slobodnog vrimena, teplo more mi je dnevni boravak.
Najviše volin bit s didon u Dalmaciji. Ujutro se on i ja malo ranije ustanemo, u tišini marendamo i spremimo se na more, za didovu barku. U kući je svi tako zovemo, a dida je zove moj kaić. barka je mala, drvena, na vesla, bile boje, a rub joj je svitloplavi.
Uz bevandu i marendicu, obavezno uzmemo ješku za mrkače i obotnice. To je obično ručni rad moga dida. On uzme neku moju staru, odbačenu igračku u boji koja je malo teža i na nju stavi udicu. tako opremljeni, spustimo se na more. Misto moga dida je malo, tako da se svi poznaju. Kada prolazimo, samo se čuje: ,,Ej, Ante.“ ,,Evala, ovo je moja unuka“, odgovara dida. ,,A ča je narasla, lipa mala“, nastavlja ovaj. Ali ako ga neko slučajno pita: ,,Di ćeš, Ante?“, tada se moj dida namusi i kaže: ,,A više nigdi!“ Nikako ne voli kada ide na more da ga neko zaustavi i pita di ide. On misli da onda neće ništa ulovit. Ujutro volin biti na moru jer je mirno i bistro. More je prozirno, a za lipoga dana vidi se do najudaljenijeg škoja, čuju se crvčci, udarci vesla po moru, škripa kaića i konopa s kojin su vezana vesla. Oma uz kruge su tri mala škojića koja su jako blizu pa se tamo more doći i plivajući. Na škojiću se moru doživit sve čari lita. Miriše na more, sol, kadulju, bor.
Često se pripustin toj tišini. Sidin na kamenu s nogama u moru i slušan valove koji prolaze kroz škrape, udaraju o obalu o ponovo se vraćaju. U tom trenu mi se čini da je vrime stalo.
Debora Iskra, 7. a OŠ ,,Srdoči“, Rijeka – 1. mjesto (predmetna nastava)
Mentorica: Antonija Šverko
ZLATNI PRSTEN
Moja nona ima
jedan prsten zlatni
ki danas poveda
o veloj jubavi.
Taj prsten zlatni
nonić je none dal
kad je prvi put
va njeju kuću prišal.
Pasala su leta
i nona je već stara…
Onaj prsten zlatni
mene j’ darovala.
Noemi Kapeloto, 3. b OŠ ,,Srdoči“, Rijeka – 1. mjesto (razredna nastava)
Mentorica: Gordana Vukić
Prva mjesta u svim kategorijama Likovni radovi
Moja baka superjunak, Marin Primorac, OŠ BijaćiMoja baka, Nika Buzdovačić, DV MarjanMoja nona, Lucija Skitarelić, Škola za primijenjenu umjetnost u RijeciNono i mriže, Nika Karabaić, OŠ Lučko, ZagrebSuze sv. Lovre, Maja Girotto, OŠ – SE San Nicolo, Rijeka
Potaknuti pozitivnim dojmovima koji su popratili I. natječaj ČA u versin, riči i pinelu, organiziran u povodu jubilarne 25. ČAkavske večeri OŠ Bijaći, u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje i OŠ Bijaći, organiziran je prošle godine u povodu održavanja 26. ČAkavske večeri II. literarni, likovni i recitatorski natječaj na koji su se ponovno odazvali dječji vrtići te osnovne i srednje škole iz cijele Hrvatske.
Nakon što su prosudbena povjerenstva odabrala najbolje u svim trima kategorijama, održana je 12. travnja 2017. završna svečanost u OŠ Bijaći. Ravnateljica Jadranka Šošić i predstavnik grada Kaštela Mate Barun čestitali su svim sudionicima te uručili nagrađenim predškolcima, učenicima i mentorima zahvalnice i prigodne poklone. Tijekom svečanosti nagrađeni su recitatori i glumci okupljenima pokazali svoje umijeće koje je prepoznalo stručno povjerenstvo, a u muzejskom prostoru škole, gdje je priređena dodjela priznanja, postavljena je bila izložba nagrađenih likovnih i literarnih radova koja je izazvala zanimanje svih sudionika.
Stručna povjerenstva
U kategoriji literarnog izričaja stručno povjerenstvo činili su dr. sc. Srećko Listeš, viši savjetnik za hrvatski jezik te profesorice hrvatskoga jezika Klara Mitar i Marina Čapalija.
Likovni izričaj procjenjivali su likovni pedagog Josip Pejša te profesori likovne kulture Zoran Perdić Lukačević i Maja Bušić.
Recitatorski izričaj prosuđivalo je povjerenstvo u sastavu: pjesnici Dunja Kalilić, Zvjezdana Čagalj i Tomislav Najev te profesorica hrvatskoga jezika Klara Mitar.
Gabriela Maria Bojčić, 7.b
Čuvari baštine iz OŠ MertojakNaše predstavnice iz 3.dNastup vrtićkih predstavnikaPredškolsci listaju KapljiceStručno povjerenstvo za likovne radove
Članovi izvannastavne grupe Nebo i zemlja posjetili su s učiteljem Petrom Mineral expo – međunarodni sajam poludragog i dragog kamenja koji se održao u Splitu 9. i 10. travnja 2017. godine. Učenici su se mogli upoznati s osnovama mineralogije i paleontologije gdje su sudjelovali brojni izlagači iz zemlje i inozemstva. Sajam ima odgojno-obrazovni i prodajni aspekt.
Povodom obilježavanja dana Cate Dujišin Ribar u organizaciji osnovne škole Majstora Radovana u Trogiru održan je natječaj za literarne i likovne radove. U natjecanju je sudjelovala i naša škola s likovnim radovima pod vodstvom mentorice Negdi Fiamengo, profesorice likovne kulture. Na kasnije održanoj izložbi, 5. travnja 2017.g., zapaženi su bili radovi triju učenica. Među njima se istakla učenica Ema Jelača koja je osvojila prvu nagradu i priznanje za svoj rad. Učenice Helena Kelava i Lucija Topić također su dobile zahvalnice za sudjelovanje.
Lucija Topić, 6.b
Nagrađena Ema Jelača i njezina mentorica Negdi Fiamengo
Ured UNICEF-a u Hrvatskoj pokrenuo je 2003. godine kampanju pod nazivom Za sigurno i poticajno okruženje u školama poznatiju pod nazivom Stop nasilju među djecom.
Škola bez nasilja
U jesen 2003. uslijedio je poziv školama da se prijave i uključe u Program kako bi dobile stručnu pomoć i stekle naslov Škola bez nasilja. Naša škola je 22. prosinca 2004. godine, zajedno s još 15 škola u Hrvatskoj, među prvima stekla taj prestižni naslov djelujući pod motom Nenasilje je oružje jakih. S vremenom se škola priključila UNICEF -ovoj Mreži škola bez nasilja i postala potpisnica Deklaracije o zaustavljanju vršnjačkog nasilja.
Vršnjaci pomagači
U svibnju i lipnju 2005. godine osposobljena je prva skupina vršnjaka pomagača koja pod nazivom Prijatelji od tada u školi djeluje. Ideja vršnjačke pomoći zasniva se na činjenici da vršnjaci mogu pomoći u uspostavljanju dobrih odnosa među djecom kroz zajedničke aktivnosti, a temelji se na njihovoj urođenoj sposobnosti da podjele i iskažu osjećaje i budu od koristi drugima S obzirom da se djeca i mladi rado oslanjaju na vršnjačku podršku, svake dvije godine provodi se osposobljavanje učenika petih i šestih razreda kako bi ovu ulogu, uz stručno vodstvo psihologinje, savjesno obavljali. Uvježbavanje vršnjaka pomagača se odnosi na stjecanje vještina slušanja, komuniciranja, socijalnih vještina, a posebno zagovaranja za promjene. Svoje spoznaje proširivali su i obogaćivali sudjelovanjem i na regionalnim susretima Mreže škola bez nasilja.
Kako pomoći?
Sve aktivnosti vezane uz rad vršnjaka pomagača usmjerene su razumijevanju i pomaganju drugima kako bi stekli potrebno samopuzdanje i gradili kvalitetne odnose s drugima. Osim pružanja podrške učenicima u učenju i uključivanju u društvo vršnjaka, oni su prava dragocijenost u dojavi i sprječavanju „najavljenih“ tuča i mogućih sukoba među „zaraćenim stranama“. Tijekom godina, osposobljavani su za provođenje medijacije, tj. posreduju u mirenju traženjem optimalnih rješenja u vršnjačkim sukobima i razmiricama. Aktivni su sudionici u oživotvorenju „zaboravljenih igara“ kako bi školsko dvorište postalo mjesto zabave i igre, a ne arena u kojoj nasilnici demonstriraju moć nad svojim žrtvama. Zahvaljujući tome, stopa nasilja se u odnosu na 2004. godinu smanjila. Prema istraživanju provedenom u našoj školi 2008. godine (za potrebe obnove statusa Škola bez nasilja), 21% učenika sudjelovao je u nasilništvu s tim da je 5% njih to radilo često i razvilo zlostavljački obrazac ponašanja što je niže od hrvatskog prosjeka. Takav trend se, vjerujemo, nastavio i po prestanku djelovanja UNICEF-a u Hrvatskoj jer smo stečene strategije rada usvojili i uspješno inkorporirali u postojeće programe rada na prevenciji i suzbijanju vršnjačkog nasilja.
Rajka Šore, psihologinja
Izjave djece
Sudjelujem u grupi vršnjaka pomagača već 3 godine. Za mene je to jedno jako lijepo iskustvo i dosta dobroga sam naučila kao vršnjak pomagač. Kada sam se tek učlanila, sjećam se da sam bila jako sramežljiva i tiha. Znala sam sve odgovore na pitanja koja bi psihologinja postavila, no bojala bih se odgovoriti. Sjećam se da smo u šestom razredu učili znakovni jezik. Psihologinja nam je organizirala i malu priredbu za djelatnike naše škole u zbornici. Kako sam ja bila prehlađena, a ostali sramežljivi, priredba je otkazana. Prošle smo godine imali dosta posla, naročito zbog malih nesuglasica. Srećom prošle smo medijaciju i sve probleme uspješno riješile. Ove, pak, godine imamo dosta posla oko obilježavanja svakakvih događaja i izrade prigodnih plakata. Uz to, imamo i učenike kojima pomažemo bolje usvojiti gradivo. Sigurna sam da ćemo sve to uspješno obaviti. Naime, kao vršnjak pomagač naučila sam važnost pomaganja i sreće drugih. Nadam se kako će mene jednom zamijeniti netko još bolji i skloniji pomaganju.
Mara Klarić 8.c
U sedmom razredu sudjelovala dam u radu grupe vršnjaka pomagača. Učili smo znakovni jezik i naučile pjesmicu Kratkovidni klinac. Psihologinja, koja je vodila grupu, potakla nas je na razmišljanje o ljudima kojima je potrebna pomoć. U školi smo preko velikog odmora okupljali djecu kako bi ih zabavili i igrali neke igre. To je bilo stvarno lijepo iskustvo za mene i nadam se da će se i druga djeca uključiti u rad ove vrijedne skupine.
Dora Vušković, 8.c
Prošle godine bila sam dio grupe vršnjaka pomagača koju je vodila školska psihologinja. Bilo nas je deset u skupini i učili smo znakovni jezik te razne igre za mlađu djecu. Bilo mi je lijepo biti dio te skupine. Naučili smo kako pomoći drugima i što je najvažnije da ne procjenjujemo ljude po izgledu i prihvaćamo svakoga bez obzira na razlike.
Nikolina Buntić, 8.d
U vršnjake pomagače sam se uključila u petom razredu. Započelo je tako što smo održali radionice na proljetnim praznicima. Na radionicama smo se svi međusobno upoznavali i izrađivali smo razne plakate. Sljedeću godinu u 6. razredu počeli smo učiti znakovni jezik. Naučili smo i “otpjevati” pjesmu na znakovnom jeziku. U 7. razredu učili smo provoditi medijacije. U našem društvu našla se jedna djevojčica koja je imala problema sa svojim društvom i to je bio naš prvi medijacijski slučaj. Saslušale smo priču obje strane te nakon toga dale svoja mišljenja i riješile slučaj. Sada u 8. razredu imamo zadatak osmisliti i napraviti plakat ili prezentaciju za dane koje škola obilježava. Prvi zadatak ove godine bio nam je dan kravate. Naša je ideja bila pozvati sve učenike i nastavnike da na taj dan u školu dođu s kravatama. Nadam se da ćemo ovu godinu imati još takvih zadataka i da ćemo iza sebe ostaviti nešto nezaboravno.
Ovogodišnja državna smotra LiDraNo 2017. za učenike osnovnih škola održala se u Primoštenu od 20.do 22. ožujka. Našu školu tradicionalno je predstavljao tiskani list Kapljice koji su predstavile urednica Gloria Topić, učenica 8.a razreda te voditeljica Ivanica Debak, učiteljica hrvatskog jezika. Domaćin smotre i ove godine bila je OŠ Brodarica na čelu s ravnateljem Emilom Božikovim…
Službeni početak programa
Svečano otvaranje smotre obilježili su prigodni govori domaćina te predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje na čelu s ravnateljicom Jadrankom Žarković-Pečenković. Potom su uslijedili scenski nastupi koji uvijek iznova oduševe zainteresiranu publiku. Okrugli stolovi literarnih, samostalnih novinarskih radova te školskih listova održali su se u utorak.
Okrugli stol školskih listova
Na smotru je Državno povjerenstvo u sastavu: Anita Šojat, učiteljica – članica središnjeg odbora, dr.sc. Srećko Listeš, predstavnik AZOO i Marko Baus, dizajner, pozvalo najboljih 11 tiskanih i 4 digitalna školska lista. Posebno nas raduje činjenica da nam se u predstavljanju naše županije ove godine pridružio i Brđanko, list OŠ Brda. Trideset četvrti broj Kapljica zadovoljio je tražene kriterije i dobio brojne pohvale, posebice za uloženi trud u njegovanju kulturne baštine i lokalnog idioma. Naravno, dobili smo i pokoju smjernicu za nastavak budućeg rada kako bismo i dogodine konkurirali sve većem broju školskih listova.
Draga nam poznanica
I ove godine Sandra Maričić, novinarka Hrvatskog radija, intervjuirala je našu urednicu za emisiju Stigla je pošta. Riječ je o emisiji koju uz novinare Hrvatskoga radija stvaraju i mali novinari – učenici osnovnih i srednjih škola koji se javljaju u emisiju vijestima i prilozima iz svojih škola.
Naljepši dio LiDraNa
Na svečanom zatvaranju uživali smo u ponajboljim radovima svih kategorija. Rastanak nam je svima teško pao. Ono što nam uvijek ostane u posebnom sjećanju su nova poznanstva i prijateljstva koja se rode na ovakvim susretima i zbog čega s nestrpljenjem iščekujemo LiDraNo 2018. kad se nadamo ponovno vidjeti neka draga lica.
Gloria Topić, 8.a
Izloženi školski listoviGloria i učiteljica Ivanica
U školi je prošle godine raznoliko obilježen Dan darovitih učenika (21. ožujka), a svim su aktivnostima koordinirale pedagoginja i psihologinja škole, Inga Nakićen i Rajka Šore.
Djeca djeci
Za učenike četvrtih i petih razreda organizirane su radionice te je postavljen prigodni pano. Radionice za poticanje logičko-matematičke inteligencije kroz igre Sudoku vodila je učenica osmog razreda Helena Kelava, dok su radionice vezane uz usvajanje tehnike savijanja papira (origami) vodili učenici sedmog razreda Roko Kunčić i Rafaela Jezidžić.
Učiteljima užitak i izazov
Učenici razredne nastave skloni likovnom izražavanju, imali su priliku svoj talent izraziti kroz likovne radionice pod vodstvom učiteljica likovne kulture Negdi Fiamengo i Marijane Tokić.
Učiteljica Terezija Zokić postavila je i izložbu likovnih radova izrazito talentiranog učenika 4.b razreda Davida Bartola Bartulovića.
Aktiv hrvatskog jezika organizirao je radionice kreativnog pisanja za učenike s razvijenim verbalno-lingvističkim sposobnostima, dok su se učenici skloni stranim jezicima kroz igru učili gramatiku engleskog jezika.
I ove je godine u našoj školi održano međunarodno natjecanje „Klokan bez granica“ na kojem je sudjelovalo 77 učenika naše škole. Njih 11 je među 10 % najbolje plasiranih u Republici Hrvatskoj.
Rezultati natjecanja
Najbolji u kategoriji PČELICE bio je učenik 2.d Ante Krišto s osvojenih 55.00 bodova.
Među 10 % najboljih u kategoriji LEPTIRIĆI bio je učenik 3.b razreda Adriano Marinčić koji je s 51.25 bodova osvojio 10 mjesto.
U kategoriji ECOLIER najuspješnija je bila učenica 5.d Barbara Ćudina koja je ostvarila 99.50 bodova.
Konačno, u kategoriji BENJAMIN naša škola ima jednog, ali jako vrijednog učenika 7.b razreda. Ante Ivančić je s maksimalnih 120 bodova zasjeo na prvo mjesto!!
Odgovorni smo za svoje postupke, za svoje odabire. Oni nas čine onime što jesmo. Svaki je od njih pridonio tome u kakvu ćemo se osobu razviti i upravo zato ne bismo trebali olako shvaćati njihov zadatak.
U znanstvenoj zajednici kruži teorija koja nam govori o postajanju beskonačnog broja paralelnih svemira. Svi događaji i bezbroj drukčijih sitnica mogu postojati u svom vlastitom svemiru. Zamislite svijet koji je na prvi pogled potpuno isti kao naš, no u njemu nikad nije došlo do ratova koji su se ovdje odvili. Možda bi ovaj planet bio razvijeniji zbog manjka destrukcije ili bi se ljudi ujedinili te bismo svi pričali jednim jezikom. Vrlo popularna tema za razgovor koja je svoje mjesto pronašla u brojnim filmovima i videoigrama jest leptirov učinak, ideja o tome da je naša budućnost kao beskonačna cesta koja se sa svakom našom odlukom dijeli na nove putove. Čak i trivijalna stvar, poput odabira pahuljica za doručak, utječe na našu budućnost. Čovjek se uistinu zapita koliko bi se stvari promijenilo da je u nekom davnom trenutku odabrao nešto drugo. Sigurno i ne razmišljate o tome kakvu sve moć imaju izbori. Jedan trenutak u životu je sve što je potrebno da u potpunosti zakoračite unutar novog puta.
Vojnici u ratu jedni su onih koji naizgled ne mogu odabrati svoj put, no realnost je daleko od toga. Njihov je izbor uvijek popraćen određenom količinom svježe krvi. Ako poštede život neprijateljskog vojnika, možda on neće poštedjeti njih ili njihove suborce. Ako stvar kao što su paralelni svemiri doista postoji, onda ćemo među bezbrojem pronaći mjesto gdje su se ljudi bez izbora pobunili i sami sebi stvorili put. Zbijeni u kut, borili su se te pronašli ključ svoje slobode!
Većina, vjerojatno i svi povijesni događaji, uključujući ratove zbog kojih je ovaj planet pretrpio strahote, mogao se zaustaviti različitim nizom odluka. Ljudi koji su živjeli prije nas potrošili su svoj dar odabira i ostavili nas u ovakvom stanju, ali naša budućnost još nije ispisana! Budućnost još stignemo mijenjati i na taj način ispraviti sve greške koje su se dogodile prije našeg vremena. Život je samo jedan i ne smijemo ga potratiti. Ako vam se čini da nemate izbora, u krivu ste… Kao za sve drugo, za izbor se trebate boriti. Prošlost je možda zapisana, ali nakon svega, mi smo ipak krojači svoje vlastite sudbine.
