Projekti – Stranica 7 – Kapljice

18. svibnja 2021.21. veljače 2022.

Kommunikation

Projektne aktivnosti projekta nastavile su se i ove godine. U veljači i ožujku 2021. učenici su predstavili svoja omiljena internacionalna jela, radili su prezentacije o svojoj zemlji kao i prezentacije o mjestima pod zaštitom UNESCO-a. Istraživali su višejezičnost u Hrvatskoj, kao i utjecaj stranih kultura na našu. Učili su o emocijama i izradili prezentaciju na temu Emocije, kontrasti, razlike, ljubav…

Odakle dolaziš?

3. (virtualna) mobilnost od 26. travnja do 29. travnja održana je u Portugalu pod nazivom Odakle dolaziš?

Sudjelovali su učenici Leon Jerolim Šustić, Branimir Barać, Tonči Jukić, Mila Škopljanac, Karla Šarić, Gabrijela Grgić, Antonia Grbeša i Doris Mornar te nastavnice Sanja Mikelić, Tomislava Rogošić i ravnateljica Jadranka Šošić. Učenici su imali druženja preko Zoom-a s vršnjacima iz Portugala, Španjolske, Njemačke, Bugarske i Poljske. Tonči Jukić je svim sudionicima predstavio prezentaciju na temu UNESCO u Hrvatskoj, zajedno smo predstavili Kaštela. Učenici su se jedni druge učili jednostavne izraze na svoje jeziku: Kako se zoveš? Kako si? Odakle dolaziš? Plesali smo na hit pjesmu Jerusalem, i napravili video sa ostalim sudionicima. Naučili smo izrađivati eKnjigu u aplikaciji Bookcreator.

Znakovni jezik

U rujnu i listopadu učili smo znakovni jezika i izradili videa na znakovnom jeziku.

Upoznali smo se s Brailovim pismom i izradili plakate i prezentacije o našoj zemlji.

Dan Erasmusa

Za obilježavanje Dana Erasmusa od 14. do 16. listopada izradili smo Kahoot multilingvalni kviz i plakat o komunikaciji.

Poljska

4. mobilnost održana je od 6.12. do 11.12 u Poljskoj pod nazivom Osjeti što ja vidim. Vidi što ja kažem.

Učenici Marta Crnković, Mila Škopljanac, Branimir Barać i Tonči Jukić su u pratnji nastavnice Sanja Mikelić i ravnateljice Jadranke Šošić bili u Varšavi i sudjelovali u projektnim aktivnostima. Upoznali smo se s ispravnim načinom komunikacije s osobama s invaliditetom, posjetili Nevidljivu izložbu kao i Kopernikov muzej. Najzanimljivija je bila radionica u Školi za slijepe i slabovidne osobe u mjestu Laski.

Odakle dolaziš?

3. (virtualna) mobilnost od 26. travnja do 29. travnja održana je u Portugalu pod nazivom Odakle dolaziš?

Znakovni jezik

U rujnu i listopadu učili smo znakovni jezika i izradili videa na znakovnom jeziku.

Upoznali smo se s Brailovim pismom i izradili plakate i prezentacije o našoj zemlji.

Dan Erasmusa

Za obilježavanje Dana Erasmusa od 14. do 16. listopada izradili smo Kahoot multilingvalni kviz i plakat o komunikaciji.

Poljska

4. mobilnost održana je od 6.12. do 11.12 u Poljskoj pod nazivom Osjeti što ja vidim. Vidi što ja kažem.

19. studenoga 2018.5. ožujka 2019.

Enes Kišević: „Ljudsko oko je malo, al’ u njega stane nebo, stane more!

U povodu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u našoj je školi održan susret s poznatim pjesnikom i dramskim umjetnikom Enesom Kiševićem. Pjesnik je učenicima istaknuo važnost riječi kao i ljepotu pisanja te književnog stvaralaštva.

Kako se zvala Vaša prva pjesma?

Moja prva pjesma zvala se Kosac.

Jesu li Vam potrebni mir i tišina za pisanje?

Da, ali samo dok ne uđem potpuno u temu. Kad uđem u temu i kad znam točno što ću pisati, onda mi možeš i na glavi sjediti, a ja svejedno pišem.

Pišete li češće noću ili danju?

Kako kad. Nekad se budim jako rano pa pišem ujutro, od tri sata pa do osam, devet. Nekad radim cijele noći, ovisi.

Posvećujete li kome svoje pjesme?

Sad mi je izašla jedna knjiga koja se zove Iza naličja u kojoj imam sigurno jedno dvjestotinjak posveta. Ja sam poznavao mnoge ljude, većinom umjetnike, ali i obične ljude kao što sam ja i neke su posvete upućene upravo njima.

O čemu najviše volite pisati i koji su najčešći motivi u Vašim pjesmama?

Većinom su to priroda i čovjek. Ono što ruka prirode i ruka čovjeka zajedno stvore je nešto što ostaje za nas. Najviše me zanimaju ljudi i priroda. Jako volim filozofiju, psihologiju… Što sam stariji sve više vidim koliko toga ne znam pa pokušavam sam za sebe nešto otkriti. Evo, sad sam pisao sonetni vijenac posvećen Nikoli Tesli. Nikola Tesla govorio je desetak jezika. Znao je cijeloga Fausta napamet na njemačkom jeziku. To je ogromno djelo, gotovo kao dvije Biblije. To mu je pomoglo kasnije kad je bio inženjer u Budimpešti. On je šetao s jednim svojim prijateljem parkom i vidio zalazak sunca i prišao mu je Goethe, na njemačkom je govorio: Sunce već pada, već zamire dan, al’ ono drugdje novi život stvara. O, imat’ krila – moj je davni san, o, letjet’ za ljepotom toga žara. Da, divna sna! Al’ sunce zapada. Čovjek ima krila duhovna, al’ tjelesna mu bozi nisu dali. Tog trenutka se njemu u glavi rađa novo sunce. On otkriva kako funkcionira cijeli svemir. Otkriva okretno magnetno polje, piše dijagrame i objašnjava svome kolegi kako će raditi njegov motor izmjenične struje. To je najljepši dodir koji se dogodio u umjetnosti i znanosti, pod zvijezdama. Tako da sve u životu ima svoju svrhu.

Je li netko u Vašoj obitelji naslijedio dar za pisanje?

Sara, moja kćerka, ali i moja dva sina isto tako imaju dara za pisanje. Moja mama je jako lijepo pisala. Ona je pisala misli za sebe.

Vi ste od mame naslijedili dar?

Zapravo da. Kod nas su se doma čitale knjige. Nije bilo struje pa smo uz lampu čitali.

Imate li neko posebno mjesto gdje pišete?

Nemam zapravo neko posebno mjesto. U Zagrebu pišem u kuhinji jer nemam svoju radnu sobu. Ali, sada svi vole sjesti na to mjesto gdje ja sjedim. Kažu da im je dobra energija, hahaha. Inspiraciju dobijem uglavnom u prirodi. Jako volim šetati. Znam napraviti po pedeset kilometara dnevno sa svojim prijateljem. Cijelo vrijeme šećemo i razgovaramo. U toj šetnji mnoge stvari otkrivam u sebi, i u svijetu… Što Vas najviše inspirira?

Najviše me inspirira priroda. Ona je savršena, a mi sve radimo da je uništimo. Kaže se: samo ono što priroda i čovjek zajedno stvore, to je veliko, to ostaje. Mi ćemo nažalost sve uništiti. Prirode će biti. Ona će nas se jednog dana „otarasiti” jer priroda može bez nas živjeti, ali mi bez nje ne možemo.

Znamo da se bavite pjesništvom. Zašto ste se baš odlučili za pisanje pjesama? Možemo li se nadati Vašem dužem proznom djelu, npr. romanu?

Postoje neki soneti koji su iznad romana. Jedan sonet može više reći od jednog romana. Ljudsko oko je malo, al’ u njega stane nebo, stane more. Tako da uopće nije važna količina. Nije važno koliko toga pišeš, nego što si rekao. To je jako bitno. Ja mogu pisati prozu s lakoćom, ali sam svoj izraz pronašao u poeziji. Ima jedan veliki pjesnik, dobio je Nobelovu nagradu, Brodsky, on kaže: Kada pjesnik piše prozu, onda proza dobiva, a poezija gubi. Ima velike istine u tome. Naš Matoš kaže: Naš ukus samo rijedak dojam bira i mrzi sve što sliči frazi i pozi. Tek izabranom srcu zbori lira i nije pjesma koju viču mnozi. Naš stih je život koji dušu svira. Što može reći proza dajmo prozi, a pjesma treba magijom da dira i budi u nama ono gdje su bozi. To je jedan krasan sonet koji dokazuje da je poezija čudo. Svijet je počeo od poezije. Cijela Biblija je poezija. Talmud je poezija. Vede su poezija. Sve je to pisano većinom u stihu.

Mislite li da se u današnje vrijeme može živjeti isključivo od pisanja?

Nije mi važno živjeti od toga. Najvažnije mi je da se ja tome radujem, da to mene ispunjava, da to mene hrani. Ne treba mi novac. Ja živim za to, a ne od toga. Ja od toga ne očekujem nikakav novac. Pa najveća glupost su novci. Jadni smo mi, ovisimo o novcu. Užas jedan. Cijeli svijet je kupljen za novce. Cijeli svijet počiva na žrtvi i na novcu. A zašto je priroda tako lijepa? Jer ne počiva na žrtvi, već na ljepoti. To je velika razlika. Mi djeci ostavljamo u naslijeđe ratove, mržnju, ne ostavljamo im ljepotu, tako da se, nažalost, stalno ponavlja zlo u svijetu.

Lea Matijaš i Maša Jadrić, 6.d

Aktiv hrvatskog jezika s Enesom Kiševićem

Enes Kišević čita neke od svojih najljepših stihova

Književni susret s pjesnikom Enesom Kiševićem u OŠ Bijaći

Mnogobrojna publika na susretu s Enesom Kiševićem

Ravnateljica Jadranka Šošić s Enesom Kiševićem i Elizabeth Suzanom Kozinom

30. rujna 2018.5. ožujka 2019.

2. Srdelijada – Plavi (morski) svijet

OŠ Bijaći poznata je po brojnim manifestacijama i projektima. Jedan od novijih projekata naše škole, koji je prvi put održan 2017., jest Plavi svijet – Srdelijada. Ove smo godine uz Srdelijadu imali i još dva dodatna razloga za slavlje. Naime, taj smo dan proslavili i Dan učitelja te Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje.

I 2018. realizirali smo projektni dan Plavi svijet – 2. Srdelijada. U svim razredima na satu razrednog odjela ili na predmetnom satu, učenici su sa svojim učiteljima/razrednicima posvetili sat srdeli, stoljetnoj ribi hraniteljici. Ovom prigodom u školi su održana predavanja, Powerpoint prezentacije te niz radionica na ovu temu.

3 u 1…

Za razliku od prošle godine, a u povodu proslave Dana učitelja te nadolazećih Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, odlučili smo 5. listopada 2018. godine uz 2. Srdelijadu obilježiti i ove dvije manifestacije. Tom prigodom, održan je program kojim je, u suradnji s kolegicama Katarinom Radman (1.b), Lijanom Ivančić (1.c), Marinom Pažanin (2.c), Ivanom Peran (3.c), Tomislavom Rogošić (8.d), Mirelom Carev Ž. i knjižničarkom Marinom Kelavom, koordinirala učiteljica razredne nastave Ivana Lukas Bartulović (4.d). Učenici razredne i predmetne nastave izveli su zanimljive pjesme i recitacije, a nastupio je i učitelj glazbene kulture Ivan Cinotti koji je otpjevao nekoliko pjesama uz obaveznu „Srdela bluz“, koja je postala svojevrsna himna ovoga projekta jer govori o ribi/srdeli koja je prehranila tisuće generacija i kroz vjekove bila hraniteljica i u našem zavičaju. Nakon programa, u predvorju (koje su prigodno uredile učiteljice razredne nastave Terezija Zokić i Benita Vladušić, učiteljice likovne kulture Negdi Fiamengo i Bruna Carev uz asistenciju Anđeline Lukas, učiteljice biologije i voditeljice Sanje Mikelić te nezaobilaznu pomoć domara Ante Bogića), sve što su za ovu prigodu odradile vrijedne ruke djece, roditelja, djelatnika i prijatelja, blagoslovio je novski župnik don Darijo Čorić. Nakon blagoslova, kruh i krušne proizvode te plodove jeseni iz razrednih košarica, učenici su blagovali u društvu svojih učitelja, roditelja i gostiju. Istog se dana proslavio i Dan učitelja, a među gostima koji su učiteljima čestitali njihov dan, bila je i kaštelanska pročelnica Sandra Zokić.

Srdela na 100 načina

Učenici i djelatnici naše škole na 2. Srdelijadi roditeljima, gostima i sugrađanima pokazali su na koje se sve načine mogu pripremiti srdele te čemu sve ova kraljica mora može biti inspiracija. Na trpezi se našlo više desetaka kilograma srdela. Ribar Miro Pera, uz asistenciju Pave Krstulovića te domara Nenada Pere i Nikice Stude, koordinirao je pečenjem srdela na gradelama koje su se redale u nizu prelivene neizostavnim maslinovim uljem. Nazočni su uživali i u slanim srdelama, mariniranim srdelama, srdelama u kombinaciji s kiselom paprikom, paštetom od srdele…. Tu se našla i srdela u tijestu, a njen oblik poprimili su brojni kolači, torte i druge slastice te različite vrste kruha i peciva koje su pripremile vrijedne djelatnice OŠ Bijaći i prijateljice naše škole. Bila je to fešta srdele na 100 načina!

Srdela – umjetnička inspiracija

No, nije sve stalo na hrani, u znaku srdele bilo je još mnogo toga, baš poput posebnih zavjesa kreiranih za ovu temu, izloženih dječjih radova posvećenih moru i srdeli, pjesama nastalih iz pera kaštelanskog čakavskog pjesnika, Sućuranina Miroslava Luketina Sarajčeva, predavanja podvodnog ribolovca i ronioca Ivice Svilana ili pak originalnih vinorela – slika nastalih kistom i crnim vinom, gosta slikara Draženka Pačalata.

Tradicija se nastavlja…

Već sada mogu najaviti nastavak ovog projekta pod nazivom „Plavi (morski) svijet“, odnosno, 3. Srdelijadu. Priču o velikom bogatstvu mora nastavit ćemo i dalje, naravno, u čast srdeli koja je othranila brojne generacije, ali i zbog toga kako bi djecu naučili da more i sve ono bogatstvo u njemu, moraju paziti i čuvati – poručila je ravnateljica Jadranka Šošić. Inače, projekt Plavi (morski) svijet čiji je nositelj aktiv biologije i kemije, pokrenut je u školskoj godini 2015./2016. Glavni cilj projekta je povećati razinu ekološke svijesti kod učenika OŠ Bijaći i posvijestiti im značaj mora kao iznimnog resursa te im ukazati na važnost održivog razvoja i njegove prednosti. U tekućoj školskoj godini 2018./2019. glavna je tema projekta Plavi svijet – Plava riba Jadrana, slijedom čega će se pozornost usmjeriti prema vrstama i nutritivnim vrijednostima plave ribe Jadranskog mora.

Maša Jadrić 6.d

[envira-gallery id="947"]

1. rujna 2018.5. ožujka 2019.

Writing is fun

Suradnja bijaćkih šestaša i vršnjaka iz Poljske Sve je počelo kada sam objavila na eTwinning-u da tražimo prijatelje putem dopisivanja. Etwinning je internetska platforma za suradnju škola u Europi i šire. Kontaktirala nas je Agata Rutkowska, nastavnica engleskoj jezika iz Osnovne škole iz mjesta Chynow, 30-ak km udaljenog od Varšave u Poljskoj. Zaljubljenica i poznavateljica Hrvatske koju je nekoliko puta posjetila kao turist izrazila je želju da surađuje s našom školom. Tako od rujna 2017. učenici tadašnjeg 6.a i 6.c mjesečno izmjenjuju pisma s vršnjacima iz Poljske, a teme su razne, od opisa mjesta u kojem živimo, preko hrane tipične za naša područja, do omiljenih boja, životinja, bandova… Iako su pisma malena, u njih ponekad stane čak i poklon kao što je narukvica, školjka ili ukrasna olovka. Sve to redovito prolazi kontrolu, od gramatičke do poštanske i redovito stiže na našu adresu jednom mjesečno. Slijedom ove uspješne suradnje, kolegice nastavnice i ravnateljica Osnovne škole iz Chynowa su u travnju 2018. i posjetile našu školu. Tada su imale priliku, između ostalog, vidjeti i rezultate našeg natječaja ČA u riči, versin i pinelu…, u čijem je likovnom dijelu sudjelovala i njihova škola. Tom je prilikom potpisana i Povelja o suradnji dviju škola od strane naše ravnateljice i gđe Malgorzate Pawelczyk, ravnateljice Osnovne škole iz Chynowa. Zbog zanimanja učenika, dopisivanje je nastavljeno i ove školske godine. Sada se već dobro znamo i pišemo više i bolje o prijateljstvu, problemima tinejdžera, budućnosti, i sve to na engleskom jeziku. Na taj način produbljujemo teme iz nastavnog sadržaja, ali izražavamo i svoje mišljenje, učimo nove izraze i strukture na engleskom jeziku i sve to na zabavan način. Na ovaj način smo povećali broj prijatelja na Facebooku i Instagramu. Dnevno se razmjenjuju objave putem sAppa, a neki su se tijekom ljeta i sreli sa našim prijateljima iz Poljske, ovaj put kao turistima na našoj obali. Čini se da sam naslov projekta „Writing is fun“ vjerno opisuje ovu aktivnost naših sedmaša.

Ksenija Žarković, prof.

17. svibnja 2018.5. ožujka 2019.

„Prehrana zdrava – spiza je prava“

Učenici 2.a razreda realizirali su još jedan razredni projekt „Prehrana zdrava – spiza je prava“.

U utorak 15.5. preko sata prirode i društva učenici su s učiteljem degustirali zdravu prehranu. Na jelovniku su bila ponuđena dva jela i desert.

Učenici su probali jelo po jelo i davali ocjene. Jela su bila: Špinat s jajima, pura s mladim sirom i vrhnjem, a desert je bio kolač od trešanja sa šlagom. Kao što i priliči u Kaštelima pobijedio je kolač s trešnjama. Dok su neki nevoljko zbrajali željezna zrnca špinata i pokazivali kiselu „facu“, drugi su već stajali ponovo u redu za novu porciju. U galeriji slika obratite pažnju na posljednju fotku. Ona pokazuje prazne tanjure na kraju sata. I na kraju uz malo šale treba reći da su sva djeca sutradan došla zdrava u školu.

Zaključak: Mjesta za „štetne“ grickalice i slane štapiće na zakuskama našeg razreda više nema mjesta.

13. svibnja 2018.5. ožujka 2019.

Pohod povijesnom lokalitetu Bijaći

Pod vodstvom učitelja i učenika OŠ Bijaći i OŠ kneza Trpimira, u sklopu projekta Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću, i 2018. godine organiziran je posjet povijesnom lokalitetu Bijaći. U sklopu projekta Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću, učenici i učitelji dviju kaštelanskih škola – OŠ Bijaći iz Kaštel Novog i OŠ kneza Trpimira iz Kaštel Gomilice – tradicionalno su na povijesnom lokalitetu Bijaći održali manifestaciju planiranu za dan svojih škola, ujedno i Dan grada Kaštela, koja se zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta 2018. godine održala u svibnju umjesto u ožujku. Na ovom 20. okupljanju kraj crkvice Sv. Marte prisjetili smo se 4. ožujka 852., dana kada je izdana Trpimirova darovnica, povijesni dokument u kojem se prvi put spominje ime HRVAT. Uz ravnatelje škola domaćina Jadranke Šošić i Zorana Blaževića, u ime grada Kaštela naznočne je pozdravio prof. Mate Barun. Gosti su bili arheolog dr. sc. Tonći Burić koji je održao zanimljivo predavanje o lokalitetu Bijaći kroz povijest, pjesnik Miroslav Luketin Sarajčev koji je nazočnima čitao svoju poeziju i predstavnici povijesne postrojbe Kliški uskoci – Mile Barić i Filip Ninčević koji su učenicima prezentirali srednjovjekovne vojne vještine.

Osim učenika OŠ Bijaći i OŠ kneza Trpimira, sudjelovali su i učenici drugih kaštelanskih škola: OŠ prof. Filipa Lukasa iz Kaštel Starog i OŠ Ostrog iz Kaštel Lukšića te OŠ Majstora Radovana iz Trogira te brojni drugi gosti. Kao i prethodnih godina, šestaši su u prirodi odmjerili snage u kvizu iz područja povijesti, zemljopisa, prirode, ekologije i kulturne baštine, a u isto se vrijeme pred crkvicom Sv. Marte, odvijala likovna radionica.

Đeni Prgomet, 7.d

[envira-gallery id="988"]

28. travnja 2018.5. ožujka 2019.

Povelja o prijateljstvu i suradnji

Potpisali smo Povelju o prijateljstvu i suradnji s predstavnicima škola iz Republike Bugarske i Republike Poljske. Povelju je u ime OŠ Bijaći potpisala ravnateljica Jadranka Šošić, a u ime 3. Srednje škole „Marin Drinov“ iz Sofije, prve škole u Republici Bugarskoj u kojoj se počeo učiti hrvatski jezik kao izborni predmet, potpisala je Nina Ivanova Nikolova Vladimirova, zamjenica ravnatelja Olega Mihaylova. Za Zespół Szkolno-Przedszkolny w Chynowie iz Republike Poljske, Povelju je potpisala ravnateljica Małgorzata Pawelczyk.

U travnju 2018. našu su školu posjetili gosti iz Republike Bugarske i Republike Poljske. Povod dolaska gostiju je 27. ČAkavska večer ČA bi mi da jubavi ni… koja se održala 26. travnja u kinu Sv. Juraj u Kaštel Sućurcu. Učenici poljske i bugarske škole sudjelovali su, među ostalim školama iz inozemstva, u likovnoj kategoriji 3. literarnog, recitatorskog i likovnog natječaja ČA u versin, riči i pinelu…

Doček i prezentacije gostiju u školskom muzeju

Posjet je trajao tri dana, a započeo je dočekom i obilaskom škole 24. travnja 2018. U školskom muzeju, u nazočnosti predstavnika Škole, Školskog odbora i roditelja te Grgice Benutića, zamjenika kaštelanskog gradonačelnika, održan je prigodni program nakon čega je potpisana Povelja o prijateljstvu i suradnji među školama. Gosti su bili ugodno iznenađeni srdačnim dočekom, našom školom, ljubaznim domaćinima, zanimljivo osmišljenim programom te su u svojim pozdravnim govorima iskazali oduševljenje i zahvalnost domaćinima, kao i nadu u skori susret u Bugarskoj i Poljskoj kako bi se mogla nastaviti započeta suradnja. Gosti su nam pripremili prigodne prezentacije kako bismo se što bolje upoznali s njihovim zavičajem i aktivnostima njihovih škola. Nakon prezentacija, razmijenili smo prigodne darove.

Nina Ivanova Nikolova Vladimirova, zamjenica ravnatelja 3. Srednje škole Marin Drinov iz Sofije (rajon „Ilinden“) uz prezentaciju o svojoj školi, prenijela je pozdrave ravnatelja Olega Mihaylova i kolega izrazivši nadu da će rezultati prijavljenog projekta Tell me about myself and the others; Tell me about the future u Erasmus + (KA2) biti pozitivni te da će uskoro 3. Srednja škola Marin Drinov iz Sofije i Osnovna škola Bijaći iz Kaštel Novog započeti realizaciju planiranih aktivnosti.

SU Marin Drinov predstavljao je i Svetlin Botyov Nikolov, nastavnik Likovne kulture i mentor učenice Raye Todorove koja je dobila 1. nagradu i Antoasena Ivanova, koji je dobio 2. nagradu u međunarodnoj kategoriji likovnog izričaja 3. literarnog, recitatorskog i likovnog natječaja ČA u versin, riči i pinelu…

Hristina Jankova, predsjednica Kulturno-prosvjetne udruge Hrvata u Bugarskoj i članica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske – predstavnica za Bugarsku, koja je u suradnji s ravnateljima škola inicirala ovaj događaj, zahvalila je na srdačnoj dobrodošlici te vidno ganuta navela da nema dovoljno riječi da bi opisala osjećaje koji su izazvani srdačnim prijemom u OŠ Bijaći.

Uz zahvalu domaćinu, svoj grad prezentirala je i Veselka Petkova, zamjenica gradonačelnika u rajonu „Novi Iskar“, općina Sofija-grad, koja je nadležna za prosvjetu, kulturu, sport, socijalne djelatnosti i europsku integraciju u lokalnoj administraciji.

Ljudmila Ivanova, predsjednica kulturno-umjetničkog centra Otac Pajsije, književnica, bibliograf, novinar i društveni djelatnik najavila je suradnju i na kulturnom planu darujući domaćinu Ćirila i Metodija uz koje su vezani počeci slavenske pismenosti.

Venka Vasileva, magistrica zaštite kulturno-povijesne baštine i pokroviteljica raznih društvenih događanja u Bugarskoj, zahvalila je ravnateljici na prekrasnoj dobrodošlici i pozvala nazočne da posjete Bugarsku i obalu Crnog mora gdje se nalazi njezin hotelski kompleks „Sunčana perla“. Predstavnici poljske delegacije, također, nisu krili oduševljenje toplom dobrodošlicom što je u svom pozdravnom govoru naglasila Małgorzata Pawelczyk, ravnateljica Zespół Szkolno-Przedszkolny w Chynowie te navela da bi svoju školu i sve učitelje dovela u Hrvatsku i u OŠ Bijaći. Zamolila je domaćine da što prije dođu u uzvratni posjet u Poljsku gdje će im pripremiti raznovrstan program, kao i posjet Wadowicama, mjestu rođenja Karola Wojtyle, legendarnog pape Ivana Pavla II za kojega je ravnateljica Jadranka Šošić kazala da ga Hrvati, iako je on sin poljskog naroda, jednako vole.

Agata Rutkowska, nastavnica engleskog jezika i geografije koja je putem eTwinning projekta kontaktirala sa Ksenijom Žarković, bijaćkom učiteljicom engleskog jezika, navela je da nema dovoljno riječi kojima bi iskazala doživljaj ljepote viđenog i tople dobrodošlice domaćina u čemu ju je, osim ravnateljice, podržala i kolegica Małgorzata Janus, nastavnica matematike. Ravnateljica je zahvalila gostima na prigodnim darovima, lijepim riječima te kazala kako se nada da će započeto prijateljstvo dugo trajati i nastaviti se u godinama koje dolaze u razmjeni posjeta, međusobnoj suradnji na svim poljima i među budućim generacijama učenika i učitelja.

Upoznavanje s našim zavičajem

OŠ Bijaći je kao domaćin priredila gostima zanimljiv trodnevni program u kojemu je, osim upoznavanja sa znamenitostima grada Kaštela, bio predviđen obilazak Splita i Trogira. 25. travnja 2018. gosti iz Republike Bugarske i Republike Poljske, uz predstavnike OŠ Bijaći iz Kaštel Novog s ravnateljicom Jadrankom Šošić bili su na prijemu u kaštelanskoj gradskoj upravi gdje ih je ljubazno primio gradonačelnik Denis Ivanović sa zamjenicom Jadrankom Matok Bosančić koja im je zaželjela da se lijepo provedu u Kaštelima te da budu naši ambasadori u svojoj domovini. Nadamo se kako će se ova suradnja naših škola nastaviti i u budućnosti.

Lea Matijaš, 6.d

[envira-gallery id="973"]

23. listopada 2017.13. ožujka 2019.

Vrijednost iznad svih drugih vrijednosti – TRIDESET GODINA PRIJATELJSTVA KAŠTELA I LINDLARA

Grad Kaštela ima 8 gradova prijatelja s kojima već godinama njeguje dobre odnose.

Među njima je i Grad Lindlar koji se nalazi u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna – Vestfalija.

Vjerni prijatelji

Povodom 30. godišnjice prijateljstva, u Lindlaru je organizana prigodna svečanost kojoj su nazočili predstavnici kulturnog i društvenog života Lindlara, predstavnici Grada Kaštela na čelu s gradonačelnikom Denisom Ivanovićem, mješovita klapa Sedam Kaštela, predstavnici Turističke zajednice Kaštela, Muzeja grada Kaštela, članovi Odbora za međugradsku suradnju i ravnateljica OŠ Bijaći Jadranka Šošić kao predstavnica škola koje su sudjelovale u razmjeni učenika.

Njemački Kaštelanin

Gradonačelnik Denis Ivanović na svečanosti je poručio kako je teško nabrojati sve ostvarene projekte, no ističe kako je jedan svakako perjanica, a to je školska suradnja između naših škola. Upravo je ta suradnja zbližila mnoge naše obitelji. Puno je onih koji su dali veliki dio sebe da ova suradnja potraje, onih koji su je poticali i kad bi posustala. Posebne zahvale gradonačelnik je uputio gospodinu Robertu Wagneru, za koga kako kaže više nismo sigurni je li on iz Kaštela ili iz Lindlara. Gradonačelnik je naglasio da je odgajan u duhu prijateljstva s Lindlarom, a svjedok je njihove nesebične pomoći u ratno doba i u doba pristupanja u EU i u brojnim humanitarnim akcijama. U ime Grada Kaštela gradonačelnik je dao obećanje kako će ovo prijateljstvo, ne samo potrajati, nego i rasti.

Trajna povezanost

Povodom 30 godina prijateljstva između Kaštela i Lindlara na svečanom kulturno – umjetničkom programu, otvorena je izložba koja prikazuje najznačajnije projekte koji su u Kaštelima i Lindlaru realizirani za vrijeme trajanja prijateljstva između ovih gradova.

Predstavnicima Lindlara na poklon je uručen mramorni sat od bračkog kamena na kojima prišu sati od početka prijateljstva, a predstavnici Kaštela dobili su monografiju sa svim fotografijama od početka prijateljstva.

Mia i Ela Alerić 8. b

Kaštelanski-gradonačelnik-u-društvu-kolege-iz-Lindlara

Ravnateljica u društvu s Herbertom Reulom, ministrom unutarnjih poslova pokrajine Nordrhein-Westfalen

20. listopada 2017.13. ožujka 2019.

PREPOZNATLJIVI HRVATSKI SIMBOL – DAN KRAVATE U OSNOVNOJ ŠKOLI BIJAĆI

18. listopada obilježava se Dan kravate. Kravata je univerzalni i prepoznatljivi hrvatski simbol. Ona ne simbolizira samo Hrvatsku, već i temeljne ljudske vrijednosti, ali i eleganciju i zajedništvo.

Galantnost na djelu

Naši učenici su zajedno s učiteljicama i učiteljima obilježili Dan kravate noseći ih ponosno oko vrata tijekom nastave.

Ne samo što su ih nosili, nego su sudjelovali u učenju vezivanja kravate te su predvorje škole ukrasili brojnim plakatima u ime obilježavanja ovog jedinstvenog hrvatskog simbola. Sa sigurnošću možemo reći kako je većina naših učenika naučila vezati kravatu.

Učenici su kroz izradu plakata i prezentacija doznali puno vrijednih informacija o nastanku kravate još od 17. stoljeća kada su je nosili u obliku marame hrvatski vojnici sudjelujući u Tridesetogodišnjem ratu.

Danas je ona simbol muške elegancije, a važno je znati njena domovina je Hrvatska.

Viktoria Vujeva i Ivan Vujeva 8. b

TO MOGU SAMO PRVAŠI!

1.B O KRAVATI

Što je kravata?

Po čemu je i kako dobila naziv?

Zašto muškarci nose kravatu i u kojim prigodama?

Zašto žene ne nose kravatu ili to rijetko čine?

Evo odgovora na ta pitanja!

KRAVATA JE PREDMET SLIČAN MAŠNI. NOSE JE PREDSJEDNICI DRŽAVA. NOSE IH KADA ŽELE I KADA NE ŽELE. (MARIN BIUK)

KRAVATU NOSI MUŠKARAC. ZATO ŠTO MU TAMAN STOJI. (DUJE CENTNER)

MUŠKARCI NOSE KRAVATU ZATO ŠTO IM LIJEPO STOJE NA TIJELU. (GABRIELA ČALIĆ)

KRAVATA JE DIO ODJEĆE I OBUĆE. MUŠKARCI IH NOSE JER ŽELE DA SU UREDNI. ŽENE IH NE NOSE JER JE TO MUŠKI UKRAS. (GARIEL GRUBIŠIĆ)

MUŠKARCI NOSE KRAVATU ZATO ŠTO JE ZA MUŠKE. NOSE JE KADA IDU RADIT. MISLE DA SU LIJEPI. (PAULA NIKOLLAJ)

RIJEČ KRAVATA ME PODSJEĆA NA RIJEČ KRUG. ZATO ŠTO IMAJU DVA ISTA SLOVA NA POČETKU: K, R. (MARKO RUŽIĆ)

KRAVATA SE NOSI U CRKVU KADA SE NEKO ŽENI PA SE ŽELI SLIKAT. (MARIO LOZO)

TATA I MAMA NOSE KRAVATU KADA JE DAN KRAVATE. (MARI PERA)

KRAVATA JE NEŠTO ŠTO SE OBJESI NA VRAT. UKRAS JE ZA MUŠKARCE. ŽENE IH NE NOSE JER SU LIJEPE SAME PO SEBI. (ROKO ROMIĆ)

14. listopada 2017.13. ožujka 2019.

Hvala ti, more!! – 3. godina projekta Plavi svijet

U OŠ Bijaći u školskoj godini 2015./2016. pokrenut je projekt pod nazivom Plavi svijet.

Nositelji projekta jesu aktivi biologije i kemije, razredne nastave i likovna grupa.

Glavni cilj projekta je upoznati morski svijet te sve njegove blagodati i povećati razinu ekološke svijesti kod učenika OŠ Bijaći. Time bi se učenicima ukazala važnost održivog razvoja i njegove prednosti.

Puževi i školjkaši Jadrana

Krovna tema u školskoj godini 2016./2017. bili su puževi i školjkaši Jadrana. Tada je prikupljena impresivna zbirka školjaka i puževa Jadranskog mora koja je prezentirana i trajno izložena u predvorju škole. Zbirku su izradili učenici članovi EKO – grupe i profesorice A. Lukas, D. Ćubić i D. Marin.

Jadranska flora

Glavna tema projekta ove školske godine 2017./2018. je Jadranska flora slijedom čega će se aktivnosti usmjeriti k biljnoj raznolikosti našeg podmorja.

Na tu je temu u OŠ Bijaći 13. listopada održan i projektni dan u povodu Svjetskog dana hrane koji se obilježava 16. listopada.

Projektni dan 13. listopada

U pratnji A. Lukas, prof. i I. Beretin Mornar učenici, članovi EKO – grupe posjetili su malu ribarsku luku u Kaštel Štafiliću i Divuljama gdje su im g. I. Mornar i grupa ribara organizirali posjet ribarskom brodu. Usput su im i otkrili tajne dobrog ribarenja.

U svim razredima sa svojim učiteljima/razrednicima učenici su imali sat posvećen krovnoj temi. Socijalni pedagog A. Županović je s učenicima izrađivao ribarske čvorove, a neke je od njih naučio i tehnike vezivanja osnovnih čvorova koji se koriste u ribolovu.

Uz aktiv učiteljica biologije i kemije navedenim aktivnostima je koordinirala i voditeljica smjene S. Mikelić.

Svi smo se uključili

Održan je i prigodni program koje su pripremile učiteljice razredne nastave Lj. Peran, M. Pažanin, K. Radman, I. Peran i I. Lukas Bartulović. U programu su sudjelovali učenici OŠ Bijaći te zbor Bijaćki slavuji pod vodstvom I. Cinottija.

Program je završio power point izlaganjem učiteljice biologije i kemije D. Marin na temu Srdela hraniteljica…

Prigodno tematsko uređenje škole osmislile su T. Zokić i B. Vladušić dok su se za ljepotu panoa pobrinuli učenici, članovi likovne grupe i učiteljice N. Fiamengo i M. Tokić.

Miris gradela

Učenici su toga dana naučili i kako peći ribu. Oko 80 kg ribe donirao nam je g. J. Pera, a uz učenike su je pekli domar N. Pera, g. J. Bedrina i M. Ledenko.

Radnice škole srdele su pripremile na različite načine – pohane, u sauri, paštetu, višku i komišku pogaču.

Pizze je donirala konoba Intrada iz K. Novog, a slane srdele i inćune u domaćem maslinovom ulju g. Ž. Dražin.

Predstavljanju projekta i prigodnom programu nazočili su djelatnici OŠ Bijaći, predstavnici roditelja i učenika, zamjenici kaštelanskog gradonačelnika gđa J. Matok Bosančić i g. G. Benutić, g. S. Listeš, predstavnik Agencije za odgoj i obrazovanje i g. M. Šerić, predstavnik Ureda državne Uprave Splitsko-dalmatinske županije, don L. Vuco te predstavnici kaštelanskih odgojno-obrazovnih ustanova i tvrtki.

Ravnateljica J. Šošić zahvalila je svima na odazivu te izrazila zadovoljstvo uspješnim projektnim danom.

Nina Božić Zalčević i Viktoria Vujeva 8. b