Održana 6. Srdelijada

Vrli plavi svijet

Najnovije izdanje projekta Plavi morski svijet može se opisati kao tri u jedan:uz Srdelijadu su obilježeni Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje te Svjetski dan učitelja.

U sklopu projekta Plavi morski svijet s krovnom temom Mekušci – glavonošci održana je 5. listopada, na Svjetski dan učitelja, 6. Srdelijada, još jedan projekt OŠ Bijaći koji bi se, kako je krenulo, uskoro mogao zvati tradicionalnim, a obilježeni su i Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Nositelji aktivnosti su učiteljice biologije i kemije, no pridružili su im se i ostali učitelji te djelatnici škole. Bogato zamišljenom projektnom danu prethodile su brojne aktivnosti.

Priprema projektnog dana

Ani Baković, Marta Barišić i Ela Ninčević, učenice 8. b razreda i članice Biološko-ekološke grupe (pod vodstvom učiteljice Anđeline Lukas), izradile su prezentaciju Beskralježnjaci – mekušci, a Anđelina Lukas pripremila je retrospektivu prikazavši kako je proteklo prvih pet Srdelijada. Prezentacije su prikazane učenicima u svim razrednim odjelima u sklopu Sata razrednika.

U predvorju škole postavljena je izložba likovnih radova učenika razredne (svi prvaši, 2. a, 2. b, 3. d, 4. a, 4. b i 4. d) i  predmetne nastave koju su osmislile učiteljice: Mirjana Dražin, Marina Grgin, Negdi Fiamengo i Bruna Carev, a u suradnji s koordinatoricom Anđelinom Lukas.  Uložen je golem trud u estetsko uređenje prostora u kojem je predvorje poslužilo kao svojevrsna pozornica na kojoj je predstavljeno sve što su učenici sa svojim učiteljima radili. Među brojnim radovima pažnju je plijenila kaširana hobotnica koju je izradila učiteljica Mirjana Dražin. Prostor su krasile i razredne košare pune jesenskih plodova i krušnih proizvoda.

Dječja priredba

Uz zanimljivu scenografiju održana je priredba koju su vodili učenici 5. b razreda Marijeta Benutić i Stipe Bartulović, uhodan voditeljski par.

Na samom početku programa okupljenima se obratila ravnateljica škole Jadranka Šošić. Pozdravila je sve nazočne i ukratko predstavila aktivnosti projektnoga dana. Posebno je istaknula važnost senzibiliziranja djece za teme okoliša, osobito očuvanja mora i morskog svijeta. Svim učiteljima je čestitala Dan učitelja te izrazila nadu da će status učitelja u društvu dobiti mjesto koje mu pripada.

U programu su se recitacijama na temu kruha i podmorja predstavili učenici 1. d (Kristijan Botić, Ivano Sučić i Gabriela Tangar), 2. b (Ema Alerić, Karmen Baran, Jure Bikić, Meri Čupić, Mihaela Dujmov, Marko Ivanović, Denis Ivković, Ines Matković, Marko Penga, Ana Radić, Marko Šimić, Aurora Ana Šustić), 2. c (Ana Ergovac) i 8. d razreda  (Cvita Benutić). Kratki igrokaz u stihovima izveli su učenici 2. b (Patricia Čalić, Sebastijan Dželalija, Megi Stepić). Pripremale su ih učiteljice Mirjana Dražin, Marina Grgin, Marina Pažanin i Tomislava Rogošić.

Ništa bez gostiju

Nastupila je i pjesnikinja Zvjezdana Čagalj predstavivši izbor iz svoje poezije. Prije priredbe, održala je radionicu književnog stvaralaštva za učenike 5. i 6. razreda.

Don Damir Vuletić održao je kratki govor i molitvu te blagoslovio razredne košarice i sve okupljene.

Na samom kraju programa okupljenima se kratko obratila umirovljena učiteljica Vanja Aranza koja redovito pohodi manifestacije u organizaciji naše škole.

Projektni dan posjetili su i predstavnici grada Kaštela: pročelnica Antonia Kljaić, viši savjetnici Mate Barun i Grgica Benutić, predstavnice Splitsko-dalmatinske županije: Marija Jurić i Katarina Šustić, roditelji, prijatelji i suradnici škole, ravnatelji ustanova i brojni učenici.

Za vrijeme priredbe na platnu su se cijelo vrijeme prikazivale već spomenute PP prezentacije, kao i dokumentarni film My Octopus Teacher redatelja Pippe Ehrlich i Jamesa Reeda.

Umjetnik Draženko Pačalat slikao je vinorele koji su izazvali zanimanje posjetitelja, baš kao i izložene drvene skulpture Ivice Prge, samoukog umjetnika koji je ovom prigodom napravio posebnu instalaciju sastavljenu od lignje, sipe i hobotnice što je i bila tema projektnog dana.

Podrška znanstvenika

 Djeca su se uz umjetnike družila i sa znanstvenicima. Svojevrsni „štand“ imala je dr. sc. Melita Peharda Uljević, znanstvenica s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koja je održala radionicu Školjkaši za učenike 4. a razreda. Istu radionicu prethodno je s kolegama dr. sc. Hanom Uvanović i dr. sc. Krešimirom Markulinom održala i za učenike 3. c razreda.

Učenici 7. i 8. razreda sudjelovali su na radionici Mekušci koju je održala Sanja Vrgoč iz Prirodoslovnog muzeja – Split.

Neformalni dio programa protekao je u ugodnom druženju učenika, učitelja i gostiju, a uz prigodnu trpezu koju su pripremili školski kuhari Ankica Krešić i Mario Szarvaš te bijaćki učitelji. Bilo je slanih i slatkih jela uz neizostavne srdele koje su na gradelama pekli domari Nenad Pera i Nikica Stude uz pomoć prijatelja škole: Joška Bedrine, Dragana Mornara i Pave Krstulovića.

Trećaši u akciji

Spomenimo da je još jedna zanimljiva aktivnost realizirana u sklopu projekta. Učenici 3. c razreda s učiteljicom Ivanom Peran odazvali su se pozivu PŠK Srdela iz Kaštel Starog gdje je u lučici 30. rujna održan dječji lignjolov i brujetada. Djeca su uživala i naučila mnogo o lignjama Jadranskog mora.

To je još jedan dokaz o važnosti i kvaliteti ovoga projekta koji je djeci omogućio učenje uz znanstvenike i umjetnike te povezivanje s lokalnom zajednicom, a sve s ciljem razvijanja svijesti o važnosti čuvanja okoliša i morske flore i faune.

Bio je to još jedan iznimno uspješan dan, u kojemu su svi uživali planirajući već novu 7. Srdelijadu.

Marijeta Benutić, 5. b

Mobilnost u Hrvatskoj

                                                                Živuća baština

Naša škola je u tjednu od 28. ožujka do 1. travnja 2022. bila domaćin Erasmus+ projekta Europske škole za održivi razvoj (European Schools for Sustainable Development) u kojemu osim Hrvatske sudjeluju partnerske škole iz Litve, Turske, Rumunjske, Italije i Mađarske koja je koordinator projekta. Na svečanosti otvaranja projekta dobrodošlicu su osim ravnateljice prof. Jadranke Šošić i koordinatora Petra Perića, gostima zaželjeli i Antonia Kljaić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Kaštela i Petar Škovrlj, zamjenik pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije. Nazočila je i Nada Maršić, direktorica TZ Kaštela koja je sudionicima projekta darovala promidžbene materijale o Kaštelima, kao i članovi Školskog odbora i Vijeća roditelja OŠ Bijaći.

U gostima bilo je 10 učitelja i 21 učenik iz partnerskih zemalja. Učenici su bili smješteni  u obiteljima učenika OŠ Bijaći.

Središnja tema ove projektne mobilnosti u Kaštelima je Živuća baština (Living Heritage).

Sudionici projekta su kroz raznovrsni program posjetili Split, Trogir, Šibenik, Sokolarski centar u Dubravi, vjetropark Danilo, Klis, Etno Agro park Stella Croatica, Muzej grada Kaštela i povijesni lokalitet Bijaći, a sudjelovali su i na radionicama u školi i u Muzeju grada.

                                                                                            Ivona Kelava, 8.c

Tradicionalni pohod povijesnom lokalitetu

1170 godina Trpimirove darovnice

U sklopu projekta Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću dvije kaštelanske škole, OŠ Bijaći iz Kaštel Novog i OŠ kneza Trpimira iz Kaštel Gomilice , na povijesnom lokalitetu održale su manifestaciju povodom Dana svojih škola, ujedno i Dana grada Kaštela.

U ime škola domaćina nazočne je pozdravila ravnateljica OŠ Bijaći Jadranka Šošić prisjetivši se dosadašnjih aktivnosti u drevnim Bijaćima koji u hrvatskoj povijesti imaju značajno mjesto. Istakla je da na ovo sveto tlo hrvatskih vladara svake godine dovode drugu djecu kako bi i u njima potakli osjećaj domoljublja.

U ime grada nazočne je pozdravio g. Mate Barun te domaćinskim školama čestitao Dan škole. Osvrnuvši se na trenutnu situaciju u svijetu i krvavo iskustvo Hrvatske u Domovinskom ratu, rekao je da u molitvi tražimo nadu za prestanak svakog rata.

Kao i prethodnih godina, pod vodstvom svojih mentora šestaši obje škole odmjerili su snage u kvizu iz područja povijesti, zemljopisa, prirode, ekologije i kulturne baštine. Pobjednici kviza bili su: Mateo Filipović, Ante Ivković i Ana Ledenko, članovi ekipe Trpimirovići iz OŠ Bijaći.

Bogat program

U programu koji je vodila naša osmašica Ema Petra Jurić sudjelovali su učenici recitatori: Karmen Čajo, Ana Dabro, Roko Kuzmanić i Nina Perica iz OŠ Bijaći te Sofija Stipica iz OŠ kneza Trpimira. Promenadu je na solo klarinetu izvela Karmen Bedalov iz OŠ kneza Trpimira.

Zanimljivo predavanje BIJAĆI – dragulj u kruni „REGNUM CROATORUM“ održao je profesor Mate Božić, povjesničar i kolumnist.

Nazočnima se predstavila i kaštelanska književnica Nataša Jukić koja je nadahnuto pročitala svoj prozni tekst prožet motivom kamena kao sudbinom opstanka na ovom području.

Predstavnik povijesne postrojbe Praetoriani Croatorum Filip Ninčević prezentirao je srednjovjekovne vojne vještine te najavio nastavak suradnje sa školama domaćinima.

Unatoč korona virusu i epidemiološkim okolnostima koje su diktirale broj nazočnih, okupljeni sudionici, pridržavajući se svih epidemioloških mjera, u vedrom raspoloženju najavili su proslavu Dana škole i Dana grada Kaštela.

Lana Certa, 7.a

Mobilnost u Bugarskoj

Učenici Mia Botić, Ema Petra Jurić, Lucija Lovrić i Marin Primorac, te ravnateljica Jadranka Šošić i nastavnica Sanja Mikelić sudjelovali su od 21. do 25. veljače na 5. mobilnosti u Plevenu, u Bugarskoj u sklopu Erasmus+ projekta Kommunikation.

Domaćin nam je bila Škola stranih jezika Dimitar Dimov. Tijekom boravka smo  u internacionalnim grupama izrađivali plakate na ćirlici i učili o univerzalnom jeziku znanosti i kreativnom jezik umjetnosti. Najzanimljiviji dio prvoga dana je bio Predstavljanje talenata. Neki su nas zadivili pjevanjem, drugi crtanjem i sviranjem, a bilo je tu i neobičnih talenata kao obaranje ruke.  U obilasku Plevena najzanimljivija nam je bila  Plevensku panoramu i Skobelev park.

Četvrti dan smo proveli izvan Plevena. Posjetili smo jedinstveni etno kompleks Etara – muzej na otvorenome gdje nas je razveselio snijeg. Tu smo vidjeli kako su ljudi prije 100 godina živjeli na ovom području. Jeli smo topla peciva iz stare krušne peći, probali tradicionalne slatkiše i promatrali kako se izrađuju ukrasne posude od gline. Još jedna zanimljivost je bio Interaktivni industrijski muzej u Gabrovu. U muzeju je prikazan razvoj bugarske industrije od kraja 19. stoljeća pa sve do danas. Izložba je interaktivna, pa su učenici mogli dodirivati eksponate, voziti formulu, detonirati bombu…

Posjet Virtualnom muzeju vode

Zadnjeg dana, u petak jutro uputili smo se prema mjestu  Lovechu. Tu smo posjetili Virtualni muzej voda. Zanimljivo je da je sama zgrada muzeja prije bila turska kupelj. U prostoru muzeja je bila i dodjela certifikata o sudjelovanju za sve sudionike ove mobilnosti. Uputili smo se u Sofiju. Jedno poslijepodne u Sofiji je bilo premalo i zaključili smo da je glavni grad Bugarske obvezno moramo ponovno posjetiti. U svega nekoliko  sati što smo bili tamo vidjeli smo hram svetog Aleksandra Nevskog, crkvu Nikolaja Čudotvorca, šetali bulevarom Vitosha…

Svemu dođe kraj pa tako i našem boravku u Bugarskoj. Sutradan smo se zaputili kućama puni dojmova.

                                                                                          Mia Botić, 8.d  (šk. god. 2021./2022.)

Komunikacija je važna!

Predstavnici naše škole bili su od 06.12. do 11.12. u Varšavi na četvrtoj mobilnosti Erasmus+ projekta Kommunikation. Učenici osmih razreda Branimir Barać, Marta Crnković, Tonči Jukić i Mila Škopljanac,  ravnateljica Jadranka Šošić i nastavnica Sanja Mikelić sudjelovali su u zanimljivim radionicama, posjetima muzeja i druženjima s gostima.

Učenici i njihovi domaćini iz škole Ożarów Mazowiecki ovaj put su učili o komunikaciji s osobama s invaliditetom. Oduševio nas je Kopernikov muzej u kojem je svaki eksponat bio interaktivan. Radionica u Školi za slijepe i slabovidne Laski će nam dugo ostati u sjećanju jer smo se suočiti s svakodnevnim poteškoćama kroz koje prolaze slijepe i slabovidne osobe.

Zahvalni smo na još jednom iskustvu, koji nas je naučio koliko je  komunikacija važna!

PROMOCIJA KULTURNOGA NASLIJEĐA

Naša škola je sudionik međunarodnog projekta Zajedničko nasljeđe – od tradicije do budućnosti. Cilj je ove aktivnosti promovirati kulturno nasljeđe kroz niz aktivnosti zajedno s partnerima iz Bugarske, Grčke, Rumunjske i Turske.

Kroz redefiniranje kulture i kulturnog nasljeđa te interkulturni dijalog učenici naše škole na čelu s Ksenijom Žarković, učiteljicom Engleskog jezika, vršnjacima iz partnerskih zemalja otkrivaju nove dimenzije kulture i kulturnog nasljeđa i spoznaju raznolikosti naših kultura. Na taj način učenici razvijaju socijalne vještine i suradničke odnose i vježbaju engleski jezik u stvarnom komunikacijskom kontekstu. Učenici također razvijaju IT vještine. Namjera je ove aktivnosti podizanje svijesti o važnosti kulturnog nasljeđa, ali i dodatna motivacija za učenje engleskog jezika i razvijanje samopouzdanja i kreativnosti.

Gotovo sve aktivnosti ovog projekta su se prošle godine  prenijele u virtualni prostor zbog  pandemije COVIDA-19. Tako su se naši učenici susreli s vršnjacima iz Bugarske i Grčke putem online veze. Tom prilikom su predstavili našu zemlju, grad i kulturno nasljeđe našeg kraja. Također su izradili niz materijala koji govore o kulturnom nasljeđu naše zemlje i objavili ih na eTwinningu i razgledali materijale o kulturnom nasljeđu zemalja partnera dostupne na TwinSpaceu.

Nadamo se da će nam ove  godine biti omogućeno i fizičko sudjelovanje u projektu. Naša škola će tako biti domaćin zemljama partnerima u mjesecu svibnju. Tom prilikom će naši partneri dobiti bolji uvid u ljepote i bogatstvo našeg kulturnog nasljeđa.

ODRŽIVI RAZVOJ

Središnja tema našeg dijela projekta je Living heritage (Živuća baština). Učenici su tijekom proljeća 2021. započeli s raščišćavanjem puta od sv. Nofra do sv. Marte i osmišljavanjem poučne staze. Cilj je istaknuti prirodnu i kulturnu baštinu kao važne dijelove turističke ponude s kojima trebamo održivo postupati.  Projekt Bijaći – od sv. Marte do sv. Nofra je predstavljen na završnoj konferenciji Skrivena blaga mista moga unutar projekta Čuvari baštine u organizaciji Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije u lipnju 2021. Školski tim su predstavljale učenice Anđela Šilović i Lea Matijaš, učenici Ivo Žaja i Marko Radeljak te mentori Sanja Mikelić i Petar Perić. Bio je to primjer dobre prakse kako učenici znaju uočiti i pravilno vrednovati resurse turističkoga razvoja. U okviru projekta započeo je s radom školski EKO parlament i Učenički klub.

Na kraju nastavne godine 2020./2021.veliki broj učenika naše škole se odazvao pozivu sudjelovanjem u EKO foto aktivnosti na temu Kaštelanske prirodne ljepote. Učenici su svojim mobitelima fotografirali zanimljive trenutke prirodne ljepote našega grada. 

Učenik 8.d razreda Zoran Gizdić je osmislio logo projekta koji je dobio najveći broj glasova unutar svih škola partnera u projektu. Zoran je na prvoj sjednici EKO parlamenta dobio priznanje za svoj rad.

Učenici su u posjetu Turskoj također učili o održivom razvoju i o njegovih 17 ciljeva. Susreli su se s vršnjacima iz drugih partnerskih škola te su sudjelovali u raznolikom programu. Bilo je to prvo od niza planiranih projektnih mobilnosti. U ožujku bismo trebali biti domaćini učenicima i učiteljima iz partnerskih škola.

Demokracija se uči odmalena

U našoj školi „mladi zastupnici“ razgovaraju, raspravljaju i donose zaključke o važnim pitanjima povezanim s održivim razvojem.

   U sklopu Erasmus+ projekta European Schools for Sustainable Development (Europske škole za održivi razvoj)  jedna od projektnih aktivnosti je i utemeljenje te rad školskog EKO parlamenta. Iako je parlament utemeljen u veljači 2021., situacija s pandemijom te nastava na daljinu omeli su nas u češćem sastajanju. U međuvremenu su se učenici bolje upoznali sa 17 ciljeva održivoga razvoja te su im dane smjernice na koji način voditi raspravu te iznositi argumente. Učenici viših razreda koji su izrazili želju za sudjelovanjem u radu parlamenta, postali su zastupnici EKO parlamenta. Kao i svaki parlament i ovaj ima odabrano vodstvo i svoje strukture. Učenici/e koji su se željeli/e kandidirati  predstavili su svoj program nakon čega su  zastupnici  pristupili demokratskom i tajnom glasovanju. Za predsjednika je izabran Josip Bučević (6.c) koji je osvojio najviše glasova, a za zamjenika  Tonči Jukić (7.b).  Zapisničarka parlamenta je Antea Bašić (7.c). Svako zasjedanje popraćeno je zapisnikom.  U raspravama se postupa prema ranije usvojenom Statutu EKO parlamenta. Na statutu je  i grb, rad učenika  Zorana Gizdića (8.d). Sjednice se vode pod budnim okom učiteljice hrvatskog jezika Zorane Duplančić te koordinatora projekta učitelja geografije i povijesti Petra Perića.

EKO Parlament nastavio je s radom i u 2021./2022. školskoj godini. Na prvom zasjedanju u listopadu 2021. raspravljalo se o odvajanju otpada i recikliranju, a dio zastupnika je i posjetio reciklažno dvorište u Rudinama.

Posvećenost ne jenjava usprkos okolnostima

U sklopu projektnog dana Plavi morski svijet na temu Periska – zaštićeni endem Jadranskog mora održana je 15. listopada 2021. 5. Srdelijada, a obilježeni su i Dani kruha i zahvalnosti na plodove zemlje.

Sukladno propisanim epidemiološkim mjerama aktivnosti vezane uz projekt bile su skromnije, no posvećenost učenika i djelatnika je bila velika. Pod vodstvom učiteljica razredne nastave Mirjane Dražin, Marine Grgin, Benite Vladušić i Ane Sučić te učiteljica likovne kulture Negdi Fiamengo i Brune Carev, učenici su izrađivali radove na temu Periska. Pažnju uzvanika privukla je i izložba skulptura umjetnika Ivice Prge, posebno skulptura periske u prirodnoj veličini izrađena od maslinova drva. Prezentaciju na temu Periska izradile su učenice 8.a (Ema Petra Jurić, Viktoria Kodžoman, Antonia Krišto, Lucija Lovrić i Paulina Sirovica) i 8.d razreda (Zara Pensa, Mila Škopljanac, Marta Crnković, Paula Listeš i Karla Renić) koje su članice biološko-ekološke grupe pod vodstvom učiteljica biologije Anđeline Lukas i Diane Marin. U svim razrednim odjelima učenicima je prikazana prezentacija posvećena krovnoj temi, kao i tijekom same svečanosti u predvorju. Učenički rad s motivom periske koji je korišten na pozivnici izradila je Ana Djirlić, učenica 7.d razreda. Izložbeni prostor postavljen u predvorju škole ukrašen je razrednim košarama s jesenskim plodovima i krušnim proizvodima.

Svečani program

Svečanost je započela prigodnim govorom ravnateljice Jadranke Šošić u kojemu je istakla važnost projekta s ciljem senzibiliziranja djece za očuvanje bogatstva podmorja Jadranskog mora. Uputila je zahvale svima koju su sudjelovali u organizaciji svečanosti te onima koji su izradom domaćih jela pridonijeli ugodnom ozračju u znak zahvalnosti na plodovima mora i zemlje. Nakon toga, nastupio je učitelj glazbene kulture Ivan Cinotti. Učenici Toni Ergovac (3.a), Stipe Bartulović (4.b), te učenici iz 4.e razreda: Duje Čović, Natali Galinec, Nina Perišić i Matea Čagalj izveli su kratke recitacije. Projektnom nazočio je i don Damir Vuletić, župnik župe Kaštel Štafilić koji se prigodno obratio svima blagoslovivši nazočne te izložene košare uz kratku molitvu. U ime grada Kaštela nazočio je viši savjetnik  Mate Barun,prof. a u ime Splitsko-dalmatinske županije viši savjetnici Danijela Šiljić, dipl. iur. i Zdravko Lučić, dipl. ing.

Fešta o slanog i slatkog

Vrijedne ruke školskih djelatnika i kuharice pripremile su slana i slatka jela. Na trpezi su se našle i prigodne srdele s gradela koje su ispekli domar Nenad Pera uz pomoć prijatelja Škole Dragana Mornara i Mira Pere. Zanimanje nazočnih privukla je torta ukrašena periskom od krokanta koju je napravila učiteljica Ana Sučić. Nakon svečanosti je, u skladu s epidemiološkim mjerama, uslijedilo kratko druženje i blagovanje raznovrsnih ukusnih jela i slastica.

Putovanje u Tursku

Prije puta

   Kad smo saznali da se 3. listopada 2021. putem Erasmus+ projekta putuje u Tursku u grad Bodrum, poznato ljetovalište na  Egejskom moru, bez puno razmišljanja smo se prijavili. Bili smo presretni kada nam je razrednik Petar Perić potvrdio da putujemo mi i još dvoje učenika iz 8.b razreda: Vinka i Roko. Osim razrednika s nama će ići i nastavnica Sanja Mikelić i ravnateljica Jadranka Šošić. Putovnice su već bile spremne, samo nam je još bio potreban negativan antigenski test na COVID -19. U subotu poslijepodne smo se testirali i na sreću svi smo bili negativni. Napokon smo mogli početi pakirati kofere.

  Polazak

Naša pustolovina započela je u rano jutro. Roditelji su nas dovezli u zračnu luku, pozdravili smo se i krenuli prema check in-u. Najprije smo letjeli do Zagreba, a ubrzo smo imali let za Frankfurt na Majni. U Frankfurtu smo čekali nekoliko sati let za Bodrum. Frankfurtska zračna luka nas je oduševila svojom veličinom i brojem putnika. Vrijeme smo kratili na mobitelu i igranjem karata. Let od Frankfurta do Bodruma je trajao otprilike tri sata. Putem smo razmišljali tko će nas dočekati u Bodrumu i kakve će biti naše ,,nove“ obitelji kod kojih ćemo boraviti. Čekali su nas u bodrumskoj zračnoj luci. Naš prvi susret bio je jako ugodan, a naše ,,nove“ obitelji su bile jako srdačne. Sretni, puni dojmova, ali i pomalo umorni od puta krenuli smo prema domovima. Jedva čekamo sutra.

Aktivnosti počinju

Nakon što smo se naspavali i doručkovali, dolazimo na glavni gradski trg na kojem su mladići i djevojke u narodnim nošnjama plesali tradicionalni narodni ples. Na trgu su bili učenici i učitelji iz drugih država partnera Erasmus+ projekta: Mađarske, Rumunjske, Litve i Turske. Talijani su zbog pandemije propustili svoj odlazak u Bodrum. Poslije odlazimo u posjet guverneru okruga Bodrum i u posjet gradonačelniku i ravnatelju Nacionalne obrazovne agencije okruga. Nakon ručka u restoranu u blizini mora s prekrasnim pogledom posjetili smo Centar za recikliranje te se upoznali s načinima prikupljanja korisnog otpada. Zatim smo došli u školu naših turskih partnera. U školi smo uspješno održali prezentaciju o našoj domovini, gradu i školi te smo izložili poveznice sa svim državama partnerima u projektu. Nakon toga je održan koncert na temu klimatskih promjena te smo sudjelovali na radionici stvarajući zvukove iz prirode s pomoću naših ruku. Večer smo proveli družeći se s našim novim obiteljima.

Dan prepun događanja

Dan smo započeli posjetom vjetrenjačama Gumbet koje su napravljene od kamena i nalaze se na uzvisini nedaleko od grada. Poslije smo se vratili u grad do starih gradskih Myndos vrata. U prošlosti su služila kao ulaz u grad sa zapada. Nakon Myndos vrata posjetili smo jedno od sedam čuda antičkog svijeta, grobnicu kralja Mauzoleja u Halikarnasu, što je antički naziv Bodruma. Od mauzoleja je ostao temelj te su sačuvani brojni kipovi i stupovi.  Zatim smo posjetili Pomorski muzej. U muzeju su izloženi različiti modeli brodova, kolekcije spužvi i školjki kao i fotografije mornara kroz povijest Bodruma. Uočili smo povezanost naših pomorskih običaja i života ribara s turskima. Nakon ručka smo posjetili simbol grada – utvrdu Bodrum. Utvrda je pretvorena u muzej za podvodna otkrića drevnih olupina Egejskog mora. Obilazak je trajao oko dva sata i zaista je ostavio veliki utisak. U Muzeju smo mogli vidjeti amfore, drevne predmete od stakla, bronce, gline i željeza. Dobro smo se zabavili s razrednikom i učiteljicom Sanjom te smo imali pravi foto sesion, a razrednik nam je bio i zanimljiv turistički vodič. Nakon utvrde Bodrum posjetili smo antičko kazalište. Kazalište u današnje vrijeme služi za održavanje kulturnih manifestacija. Iz kazališta se pruža predivan pogled na grad Bodrum i modro Egejsko more. Zatim odlazimo u školu gdje smo prisustvovali prezentaciji o obnovljivim izvorima energije. Uslijedilo je ugodno druženje s našim vršnjacima s kojima smo se sada već i upoznali te povezali. Nakon jedne STEM radionice te radionice Filozofija s temom okoliša završio je jedan odlično proveden dan. Jedva čekamo sutra!

U berbi maslina

U srijedu ujutro su nas roditelji  djece kod kojih smo boravili odveli u hotel. U hotel su došli ostali učitelji i učenici te smo od tamo krenuli autobusom do maslinika izvan grada. Kada smo stigli, domaćini su nam objasnili proces prerade maslina pa  smo potom krenuli u berbu. Pobrali smo brzo dva stabla što je bilo lako s obzirom koliko nas je bilo.  Zatim smo se upustili u kušanje odabranih vrsta maslinovog ulja. Upoznali smo se i s domaćim proizvodima koje domaćini proizvode na svom obiteljskom imanju a kupili smo i nešto suvenira. Nakon toga smo autobusom krenuli prema plaži na kojoj se smjestio restoran gdje smo i ručali. Zatim smo imali nekoliko sati slobodnoga vremena za kupanje. More je bilo malo hladno, ali smo se svi svejedno kupali. Kad ćemo se opet kupati u Egejskom moru? Nakon kupanja autobusom smo išli do škole i tamo smo radili pokus vezan uz vjetroturbine, a okušali smo se i u proizvodnji recikliranog papira. Odlično iskustvo. Ne bacajmo papir. Reciklirajmo ga! Radili smo i sustav navodnjavanja sobnih biljaka s Arduinom. Oko 20 sati pokupili su nas „turski roditelji“ te smo krenuli sada već „našim“ kućama.

Dalyan

Četvrtak! Naš dan je započeo u 5 i 30 ujutro. Opet smo se našli pored istog hotela, sjeli u autobus i krenuli. Put je trajao 3 sata i 30 minuta, a kako smo bili pospani jer smo se rano probudili većinu puta smo spavali. Duga vožnja nas je odvela u grad Dalyan. Izašli smo iz autobusa, malo prošetali po izgledom turističkom gradiću i ukrcali smo se na brod. I tada je započela pustolovina. Dok smo plovili istoimenom rijekom mogli smo vidjeti u stijenama uklesane grobnice kraljeva. Brodom smo stigli do antičkog grada Kaunosa čiji je današnji Dalyan nasljednik.  Tamo smo imali što vidjeti poput monumentalnih bedema, teatra i bazilike. Svuda okolo stajali su arheološki nalazi. Izuzetno bogata povijest.  A tek pogled! Propješačili smo cijeli grad koji leži na brežuljku te smo se spustili u podnožje i opet ukrcali u brod. Otplovili smo prema moru do pješčane plaže. Tamo smo imali pauzu za kupanje. More je kao i u srijedu bilo osvježavajuće, ali smo se svejedno kupali. Nakon toga smo krenuli prema brodu na kojem nas je dočekao ručak i to ono što najviše volimo. Različita vrsta mesa s gradela uz mnogo salata i povrća kao priloga. A tek mirisi! Ručali smo s tekom, malo se odmorili na brodu i krenuli prema Dalyanu. Povratak je trajao oko sat, a nije nam bilo dosadno jer smo malo s učiteljima zaplesali na turske note. Kada smo stigli, imali smo malo slobodnoga vremena da si kupimo nešto. Zatim smo posjetili Iztuzu gdje se u zaljevu nalazi bolnica za njegu i uzgajalište kornjača Caretta Carettas. Zaista je zanimljiv život ovih kornjača, a i lijepo je što ima ljudi koji se bore za zaštitu ovih iznimnih životinja. Tamo smo mogli kupiti neke suvenire i dati prilog za utočište. U predvečerje smo se uputili do restorana na obali rijeke. Tu smo se imali vremena odmoriti čekajući jelo. Povratak u autobusu bio je jako zabavan jer smo se sprijateljili s učenicima drugih država. Naš radni dan je završio u ponoć. Zijev!

Dodjela priznanja

U petak ujutro smo se odmah našli u školi, a zatim je slijedila dodjela potvrda o sudjelovanje . Nakon dodjele potvrda teškog srca smo se trebali pozdraviti s Rumunjima s kojima smo se najviše družili, a koji su imali raniji let. Pozdravili smo se i s drugim učenicima. Ručali smo a onda smo se morali opet otići testirati. Razrednik nas je dobro zabavljao a napravio je i foto session  uzimanja naših briseva. I njemu i nama je laknulo kada smo poslijepodne saznali da smo negativni.  U međuvremenu smo provodili slobodno poslijepodne u šetnji gradom i naravno, trošenju džeparca. Kada smo stigli kući spakirali smo se i otišli spavati jer sutra nas čeka naporan i pomalo tužan dan. Povratak.

Povratak

Subota. Zadnji dan našeg boravka u Turskoj. Okupili smo se kraj škole ispred koje je bio autobus. Pozdravili smo se s „našim“ obiteljima, sjeli u autobus i krenuli prema zračnoj luci. Prvo smo imali let iz Bodruma za München u kojem smo se zadržali malo duže. Nismo se dali omesti te smo se zabavljali kartajući i družeći se. Nakon toga prošetali smo zračnom lukom u potrazi za hranom jer smo bili jako gladni. Našli smo pekaru pa smo si kupili sendviče i zasjeli uz jelo i piće s našim učiteljima. Zatim smo se ukrcali i poletjeli zrakoplovom za Split. Tek smo tada shvatili koliko nam je bilo dobro u Turskoj dok smo se kroz razgovor prisjećali. Bili smo pomalo tužni ali to ne znači i kraj. Nadamo se vidjeti s našim prijateljima u ožujku u Kaštelima.