Balet

Ovaj profinjeni plesni oblik prošao je zanimljiv razvojni put, a danas se smatra elitnim. Karakteriziraju ga ljepota i snaga.

Balet je plesna forma koju danas možemo gledati u kazalištima. Pretpostavlja se da je čovjek plesao od samih početaka svojeg postojanja, no profesionalni ples razvio se u Rimu.

Kratka povijest baleta

U srednjem su vijeku putujući zabavljači uveseljavali plemstvo, a kasnije je ono preuzelo pučke zabave. Balet se u klasičnom smislu prvi put javlja u Francuskoj u 17. st. gdje su ga uglavnom izvodili muškarci, a sami su temelji baleta u ranom 16. stoljeću u Italiji pod nazivom balletti. U 18. st. dolazi do odvajanja plesa za zabavu od profesionalnog plesa, a muškarci i dalje dominiraju. U 19. st. nastupa završna faza konačnog oblika forme klasičnog baleta. Sistematično vježbanje dovelo je do napretka tehničke vještine. U tom periodu žene počinju plesati na vrhovima prstiju. „Špice“ tada još nisu postojale.

Čarobna balerina

Početkom 20. st. pojavljuje se Ana Pavlova, rođena u Sankt Peterburgu, u Rusiji, možda i najpoznatija balerina u povijesti. U vrijeme kada se od balerina očekivalo snažno, mišićavo tijelo, ona je bila krhka i nježna. Zbog toga je nailazila na prepreke, ali nije odustajala i na kraju je njezina krhkost postala njezin zaštitni znak. Bila je vrlo poduzetna i prva balerina koja je nastupajući proputovala svijet. Poznata je po plesu Umirući labud i  po tome što je promijenila baletne papučice tzv. špice. U njezinu je čast čak napravljena torta pod nazivom Pavlova.

Balet u Hrvatskoj

Balet je u Hrvatsku stigao početkom 18. stoljeća kad u Zagreb dolazi plesač Karel Carolus Freudenreich. Njegov je unuk Josip bio omiljeni zagrebački koreograf i prvi autor hrvatskih pantomima.

U poznata baletna imena u Hrvatskoj spada Ana Roje, balerina, pedagoginja i koreografkinja. Rođena je u Splitu 1909., a umrla u Šibeniku 1991. godine. Usavršavala se u Londonu. Bila je pedagoginja baletnim trupama Ballets Russes of Paris i Monte Carlo. Od 1941. godine vodila je sa suprugom splitski, a zatim zagrebački balet, gdje je bila primabalerina. Godine 1953. osnovala je međunarodnu baletnu školu u Kaštel Kambelovcu. Danas se cijelo to kambelovsko područje (kvart) naziva Baletna škola. Ana Roje dobila je mnoge nagrade, među kojima i nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. 

Svaki rastanak je težak

24. zabavno sportska manifestacija Adio, školo! održala se 20. lipnja.  Iščekivani kraj nastavne godine proslavljen je zabavom i nastupom zbora Bijaćki slavuji.Potom je uslijedio natjecateljski dio u sportskim igrama i igrama spretnosti u kojima su sudjelovali učenici nižih razreda.

Sutradan učenici osmog razreda oprostili su se od svojih razrednika i predmetnih nastavnika zahvaljujući im na strpljenju, razumijevanju i bogatom znanju koje su im pružili.

Lana Certa, 7.a

Mobilnost u Hrvatskoj

                                       Završetak projekta Komunikacija

  Sudionici Erasmus+ projekta Komunikacija (Kommunikation) bili su naši gosti od 5. do 10 lipnja 2022. U projektu sudjeluju partnerske škole iz Portugala, Poljske, Bugarske, Španjolske i Njemačke, koja je koordinator projekta. Ovo je bila završna, šesta mobilnost u ovome projektu, a uključeni su bili 10 učitelja i 20 učenika gostujućih škola. Domaćini učenicima bili su naši osmaši: Branimir Barać, Tonči Jukić, Marin Primorac, Mila Škopljanac, Mia Botić, Ema Petra Jurić, Lucija Lovrić i Marta Crnković sa svojim obiteljima.

         Projektne aktivnosti  započele su u ponedjeljak 5. lipnja  na svečanosti otvaranja gdje je ravnateljica prof. Jadranka Šošić istakla da smo tijekom tri godine druženja doživjeli mnogo lijepih trenutaka.  Goste su pozdravili i koordinatorica prof. Sanja Mikelić, kao i g. Ante Radovčić, savjetnik pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije. U ime grada srdačnu dobrodošlicu partnerima zaželjela je Antonija Crnjak. Svečano otvaranje su uveličale Kaštelanske mažoretkinje, kao i  članice Bijaćkih meštrovica Mirjana Dražin, Marina Grgin i Natalia Burazin te prof. glazbene kulture Ivan Cinotti koji je izveo pjesmu Srdela blues. Aktivnosti su nastavljene prezentacijama o državama, tradicionalnim nošnjama i izložbom Mladi i odjeća. Isti dan učiteljica Mirjana Dražin i prof. Diana Šunjerga održale su radionicu Mornar (izrada suvenira) i radionicu Odjeća (ne) čini čovjeka.

Tijekom petodnevnog boravka naši gosti su posjetili Split, Trogir, Šibenik i Nacionalni park Krka, a posebno ih se dojmio Muzej alke u Sinju.

                                                                                             Antea Kojundžić, 7.c

Dica ČAkavci opet na pozornici

Dica ČAkavci opet na pozornici

Mobilna manifestacija osmišljena u našoj školi napokon se nakon dvije godine održala u organizaciji Osnovne škole kneza Trpimira iz Kaštel Gomilice okupivši velik broj djece i njihovih mentora.

Nakon dvije godine odgađanja zbog pandemije koronavirusa, umjesto 15. svibnja 2020., jubilarni 10. susret Dica i ČAkavica održao se 20. svibnja 2022. u kino dvorani Sv. Juraj u Kaštel Sućurcu. Domaćin susreta bila je Osnovna škola kneza Trpimira iz Kaštel Gomilice. Nastupila su djeca iz vrtića i škola iz nekoliko gradova i mjesta Splitsko-dalmatinske županije: Kaštel Novog, Kaštel Lukšića, Kaštel Gomilice, Kaštel Sućurca, Hvara, Jelse, Brača, Dugopolja, Marine, Segeta Donjeg te djeca iz DV Marjan Split i splitskih škola Manuš, Trstenik i Spinut. Nastupilo je i Kaštelansko dječje kazalište Škatula. Program su vodile Ana Živković, učiteljica hrvatskoga jezika u gomiličkoj školi, i učenica Lucija Berket.

Već se kuju planovi

Idejna začetnica manifestacije, ravnateljica naše škole prof. Jadranka Šošić pozdravila je sve nazočne sudionike i goste X. susreta. Zahvalila je domaćinima Osnovnoj školi kneza Trpimira, ravnatelju Zoranu Blaževiću, koordinatorici Marini Nikolić i svim kolegicama i kolegama na izvrsnoj organizaciji. U skladu s idejom da se manifestacija svake godine održi u drugom gradu ili mjestu, sljedeće 2023. godine domaćin će biti Osnovna škola Bol u Bolu na otoku Braču, zatim 2024. škola u Dugopolju i 2025. OŠ kralja Zvonimira u Segetu Donjem.

ČA se čuje

Djeca i učenici koje su pripremili njihovi mentori izveli su zanimljive recitacije i kratke igrokaze na mjesnom govoru područja iz kojeg dolaze.

Našu školu uspješno su predstavili: Maja Klarić (3.a) s recitacijom Sticala se mala (mentorica Ivana Lukas Bartulović), Stipe Bartulović (4.b) s recitacijom ČA ‘ko oće (mentorica Katarina Radman) i Natali Galinec (4.e) s recitacijom Lumbrela (mentorica Mirjana Dražin).

Gost večeri bio je zaljubljenik u čakavsku ‘rič’, nadahnuti čakavski pjesnik Nađan Dumanić koji je redoviti gost ove manifestacije i ČAkavskih večeri Osnovne škole Bijaći. Za 10. susret Dica i ČAkavica napisao je nekoliko novih pjesama: Nek’ živi ČABogastvo dičje dušeRič našaNovi prijatej.

I 10. susret Dica i ČAkavica okupio je veliki broj djece, učenika i mentora pokazavši veliki interes svih sudionika što nam je najbolji putokaz za nastavak mnogobrojnih aktivnosti u nastojanju da očuvamo ‘lipu’ čakavsku ‘rič’.

Vanja Sumić, 6. d

ČAkavica kuca na vrata svakog učenika naše škole

U Osnovnoj školi Bijaći timski se kroz izvannastavne aktivnosti više od trideset godina radi na očuvanju čakavice kao najstarijeg hrvatskoga narječja. ČAkavske večeri, najstariji školski projekt u Republici Hrvatskoj, neprestano se razvija i proširuje novim aktivnostima, sve kako bi se njegovanje čakavice kao nematerijalne jezične baštine doista provodilo te dotaklo svakog djeteta u školi.

Uvođenjem novog kurikuluma u hrvatske škole, koji dopušta izvjesne slobode u poučavanju i postizanju ciljanih ishoda, napokon su sazrele okolnosti da se učenje izvornog kaštelanskoga govora uvede u redovnu nastavu i to u predmet Hrvatski jezik. Aktiv hrvatskoga jezika i Aktiv razredne nastave razradili su sadržaje koji se provlače od prvog do osmog razreda, za početak po dva nastavna sata godišnje. Naglasak je na jezičnim osnovama, a samim time i na zajedničkim obilježjima govora ovog područja. Uz to su neizostavni i književni sadržaji, upoznavanje s opusom suvremenih kaštelanskih pjesnika te učenje jezika korištenjem predložaka napisanih na izvornoj kaštelanskoj čakavici.

Lucija Carev, prof.

Mobilnost u Hrvatskoj

                                            Baština za budućnost                                                     

Sudionici Erasmus + projekta Zajednička baština od tradicije do budućnosti (Common Heritage from Tradition to Future) u kojemu sudjeluju partnerske škole iz Grčke, Turske, Rumunjske i Bugarske  bili su naši gosti od 9. do 14. svibnja 2022.

Učenici i učitelji iz zemalja sudionica tijekom svog boravka u Kaštelima  obišli su  Split, Trogir, Šibenik, Sokolarski centar u Dubravi, Salonu, Klis, Muzej grada Kaštela, a u našoj su školi sudjelovali u nizu zanimljivih projektnih radionica.

Na svečanosti otvaranja projekta dobrodošlicu je svima zaželjela ravnateljica prof. Jadranka Šošić koja je istakla da joj je posebno drago što na Dan Europe koji se obilježava 9. svibnja otvaramo ovaj zanimljivi projekt i ugošćujemo prijatelje iz partnerskih škola iz različitih krajeva Europe.

Koordinatorica prof. Ksenija Žarković je, također, izrazila srdačnu dobrodošlicu gostima, kao i g. Petar Škovrlj, zamjenik pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije. TZ Kaštela je sudionicima projekta darovala promidžbene materijale o Kaštelima.

                                                                              Karmela Lukas Rušnov, 7.c             

Državno natjecanje iz Geografije

29. državno Natjecanje iz Geografije održano je od 12. do 14. travnja 2022. godine na otoku Krku, a domaćin je bila Osnovna škola Malinska.

U kategoriji sedmih razreda sudjelovao je učenik 7. b Toni Grubišić. Pokazao je zavidnu razinu geografskih znanja i vještina te je zauzeo izvrsno 6. mjesto.

Marta Barišić, 8. b

Osmaši u Vukovaru

Nakon dvije godine, u travnju naši osmaši sudjelovali su u izvanučioničkoj nastavi – posjet Vukovaru i Memorijalnom centru Domovinskog rata Vukovar. Vrlo kratak posjet i dug put ostavili su snažne dojmove i ojačan ponos na herojsku žrtvu.

                                                     Lorena Letaj, 7.a

VUKOVAR

Učenici naše škole prisjetili su se žrtava Vukovara i Škabrnje paljenjem svijeća, postavljanjem prigodnih panoa, izradom maketa vodotornja kao simbola hrvatskog prkosa te vukovarskog križa na Dunavu. Posebno dojmljiv bio je model vodotornja Mateja Bačića iz 4.a.

Učenici 2.b izradili su zamrznuto cvijeće čime je nadahnut i naslov ovog članka. Na izvannastavnoj aktivnosti Mali inormatičari izradili su svoj virtualni vukovarski vodotoranj,

Žrtve Vukovara i Škabrnje te drugih palih za našu slobodu i našu Domovinu nisu uzaludne dok ih se god budemo sjećali.

Nina Bralić, 7.d

Državna smotra LiDraNo 2022.

Više od petsto sudionika pozvano je na državnu smotru LiDraNo koja se, nakon dvije godine virtualnog druženja, održala u Vodicama od 25. do 27. travnja 2022. Našu školu predstavljali su  Stipe Bartulović  iz  4.b razreda s učiteljicom Katarinom Radman u kategoriji samostalnih scenskih nastupa te učenica 8. d razreda Zara Pensa i njezina mentorica Ivanica Debak Banović u kategoriji školskih listova.

Stipe je briljirao u svom nastupu pobravši simpatije cjelokupnog Povjerenstva, posebno glumice Barbare Rocco, te je pozvan da sudjeluje u svečanom zatvaranju. Novinarski predstavnici još su jednom dobili priznanje kvalitete i izvrsnosti tiskanog lista Kapljice. Važno je to čuti jer nije lako neprekidno biti među petnaest tiskanih i digitalnih listova na državnoj razini, tim više što se očekuje stalni napredak.

Iva Đirlić, 6. b