Digitalni školski list OŠ Bijaći
U školskoj godini 2016./17. uključili smo se u međunarodni projekt pod nazivom „Marijini obroci“. Organizacija Marijini obroci nude obroke koji mijenjaju život najsiromašnijoj djeci svakoga školskog dana te danas u svijetu hrane više od milijun djece. Svi razredi škole svojim su prilogom sudjelovali u tom hvalevrijednom projektu.
Marijana Grbeša, 8.c
Naš zavičaj može se pohvaliti dugogodišnjom tradicijom školstva. Kako je to izgledalo od samih početaka do danas?
U Kaštelima prve poduke u opismenjavanju pojavljuju se za vrijeme prve austrijske uprave (1797.-1805.). Bile su to vrlo rijetke i privatne poduke, a učitelji su većinom bili seoski župnici koji su poučavali u župnim stanovima.
Prve općinske javne pučke škole osnivaju se dolaskom francuske vlasti u Dalmaciju, 1806. godine. Tako je i u Kaštel Novom škola započela s radom 1806. godine, a djelovala je u župnoj kući. Polaznike je podučavao župnik Mate Šantić (1781.-1858.). Ta prva javna muška škola bila je mala i neugledna, a djelovala je povremeno. Uz čitanje, pisanje, računanje, učio se i vjerski katekizam te talijanski jezik.
Prva stalna općinska pučka škola u Kaštel Novom, koja do danas nije prestala s radom, otvorena je 1847. godine. Bila je smještena u kući obitelji Ivanac na Brcu, središnjem gradskom trgu. Škola je tada brojila 102 učenika, a pohađala su je djeca iz Kaštel Novog, Starog i Štafilića. Ravnatelj je bio Mate Pirak, župnik u Kaštel Starom. Dječacima je nastavu držao učitelj Ante Damjanović, a djevojčice je podučavala učiteljica Dujma Lozić, udata Vuletin.
Sedamdesetih godina 19.stoljeća u Kaštelima je bilo pet muških škola i to u: Sućurcu, Gomilici, Kambelovcu, Lukšiću i Novom, a samo jedna škola za djevojčice i to u Kaštel Novom. Školske godine 1869./70. muška i ženska škola u Kaštel Novom prednjače brojem djece u Dalmaciji, 53 učenika i 72 učenice.
Početkom dvadesetog stoljeća školstvo Kaštela doživljava niz velikih promjena, a među važnijim događajima je odluka Općinskog vijeća 8. travnja 1908. godine o gradnji nove školske zgrade u slavu 60. obljetnice dolaska na prijestolje cara Franje Josipa. Novosagrađena školska zgrada u Kaštel Novom svečano je otvorena 2. listopada 1911. godine. Tako je Kaštel Novi dobio prelijepu, impresivnu te, u dnevnom tisku okarakteriziranu, modernu zgradu.
U vrijeme Prvog svjetskog rata škola je radila neredovito. Djeca su često izostajala s nastave, a povremeno i učitelji. 1920. godine škola je podijeljena na Mušku i Žensku pučku školu. Na zapadnoj strani zgrade bila je smještena Muška pučka škola, a na istočnoj Ženska pučka škola. Kako su upravitelji bili žena i muškarac, u zgradi su osim učionica bile predviđene dvije prostorije za ravnatelje. Jedinstvena uprava za obje škole s muškim upraviteljem imenovana je 1938. godine.
Dolaskom talijanskih, fašističkih snaga u Kaštela škola ponovno ne radi redovito. U školskoj godini 1941./1942. Talijani dovode i svoje učitelje te se u školi provodi talijanizacija. Prije početka nastave djeca su se morala postrojiti u školskom dvorištu odakle bi ih učitelji „vojničkim metodama“ uvodili u razrede.
Nakon oslobođenja Kaštela obnavlja se nastava s domaćim učiteljima na hrvatskom jeziku, a nastava je počela 5. prosinca 1944. godine.
U listopadu 1991. godine škola mijenja ime Ante Beretin u Bijaći, te je nakon provedene formalno pravne procedure svečanost preimenovanja održana u ožujku 1992. godine povodom Dana grada.
Nakon 103 godine, u travnju 2014. godine, napustili smo velebnu školsku zgradu smještenu uz more. Dala je veliki doprinos školovanju niza generacija, proživjela je i nadživjela brojne povijesne bure 20. -og stoljeća, razne političke sustave, dva svjetska kao i Domovinski rat te nas ponosno uvela u 21. stoljeće. Učenici i djelatnici OŠ Bijaći skupa sa ravnateljicom Jadrankom Šošić, prof., nastavljaju s vrijednim radom i zalaganjem u novoj, reprezentativnoj, modernoj školskoj zgradi, na adresi Vodovodna ulica 2., dostojnoj nastavka 170 godina kontinuiranog školstva u Donjim Kaštelima.
Marijana Eterović Faraunić, prof.
Koliko puta vam se dogodilo da ste jednostavno morali nešto imati zato što to imaju „svi ostali“ ne pitajući se koja mu je svrha? Jeste li i vi jedni od onih koji slijepo slijede nametnute trendove bojeći se izraziti eventualno neslaganje? Koliki utjecaj trendovi imaju uvjerili smo se prošle godine na primjeru, sreća kratkotrajne, pošasti među nama mladima.
Fidget spinner, na hrvatskom nervozni pauk, igračka je koju je izumila Catherine Hettinger 1993 godine. Posebnu popularnost stekao je u travnju 2017. godine. Igračka je reklamirana kao pomoć ljudima koji imaju problema s fokusiranjem ili psihološkim stresom. Postoje tvrdnje da se spinner može upotrijebiti za smirivanje ljudi koji pate od anksioznosti i drugih neuroloških bolesti i poremećaja poput autizma. Međutim, za to nema nikakvih znanstvenih dokaza.
Nije prošlo puno vremena, a nervozni pauk je zasjeo i u školske klupe u svom šarenilu svojih boja i oblika. Neke škole su zabranile spinnere zato što je ometao učenike u nastavnom procesu. Zanimljivo je kako je razlog zabrane upravo suprotan od njegove prvotne reklame. Dobro informirana današnja mladež brzo je stala u obranu svoje omiljene igračke pravdajući se kako ih ona smiruje i pomaže im u učenju. Tako je nervozni pauk nezasluženo postao čestom temom preprike učitelja i učenika.
Tijekom lipnja i srpnja kupnja spinnera znatno se povećala, a već u sljedećem mjesecu drastično pala Kraj školske godine potvrdio je još jednom kako ono popularno danas, već sutra postaje zastarjelo. Ovaj put je bilo riječ o nečemu cjenovno dostupno većini pa podjele i ruganja među mladima i nije pretjerano bilo. No, ipak sljedeći put zapitajte se koja je svrha onog nametnutog. Ne bojte se izdvojiti iz mase i izraziti slobodno svoje mišljenje! Možda ćete biti krivo gledani, ali, vjerujte mi, dobro ćete se osjećati sami sa sobom, a to je, na kraju, i najvažnije, zar ne?
Lucia Pera, 6.b
13 razloga je knjiga o samoubojstvu mlade djevojke. Nekoliko tjedana nakon samoubojstva Clay Jensen dobiva kutiju s kazetama no kojima je 13 priča, 13 osoba i 13 razloga zašto se Hannah Baker ubila. Clay počne preslušavati snimke i doznaje kroz što je sve Hananh prolazila. Prva snimka govori o „sitnicama“, tračevima i ogovaranjma koje je svatko bar ponekad doživio, da bi postupno te snimke prerasle u užasne stavri do kojih su one „sitnice“ dovele. Po knjizi je snimljena i istoimena serija. Ova je knjiga jako zanimljiva i poučna za mlade jer proširuje spektar pogleda na nasilje u okolini i do čega sve može dovesti. Iako se djelo sigurno mnogima neće svidjeti zbog svoje teme koja je prilično mračna, ipak trebamo biti svjesni sve većeg nasilja među mladima i kako ga na vrijeme prepoznati i zaustaviti.
Klara Periša, 8.d
Od 30.5.2017. do 2.6.2017. učenici četvrtih razreda naše škole svoju nastavu su odradili u Gorskom kotaru. Smjestili su se u malom mjestu Fužine.
Prvi dan su posjetili Memorijalni centar Nikole Tesle, Zavičajni muzej u Ogulinu a najviše ih se dojmila Ivanina kuća bajki. Drugi dan su proveli u Park šumi Golubinjak, mjestu posebnih prirodnih ljepota. U pratnji stručne osobe išli su u razgled parka i šetnju poučnom stazom kroz šumu jela i smreka. Nakon obilaska igrali su se u uređenom parku za djecu te im je organizirana nastava u prirodi. Poslijepodne su imali likovnu radionicu uz prekrasno jezero Bajer. Treći dan u NP Risnjak organizirana je šetnja Poučnom stazom “Leska“, projekcija filma o risu i nastava u prirodi. Četvrti dan posjetili su najstariji hrvatski nacionalni park Plitvička jezera. Uživali su u prirodnim ljepotama uz vožnju panoramskim turističkim vlakom i eko–brodom preko jezera Kozjak.
Nakon četiri uzbudljiva dana, koja su proveli u prirodi zajedno sa svojim prijateljima i učiteljicama, sretni i zadovoljni vratili su se svojim kućama razmišljajući kako nastava može biti i zanimljiva.
Marina Pažanin, učiteljica
Povodom Dana Hrvatskog sabora 30. svibnja 2017. u našoj školi realiziran je poučno zabavni natjecateljski projekt pod nazivom Volim Hrvatsku. U njemu su sudjelovale četveročlane ekipe četiri osma razreda.
Natjecali su se u sedam kategorija: povijest hrvatskog filma, kaštelanska čakavica, igra asocijacija, pitalice, izbaci uljeza, povijest hrvatskog sporta i kolo sreće.
Pobijedila je ekipa 8.a,u sastavu: Ema-Lucija Duvnjak, Petra Roso, Ivan Krivo i Ivan Vrdoljak.
Maja Gurdon, 6.b
Danas sigurno možemo reći kako su moderne tehnologije kojima je svrha olakšati život i stvoriti nam višak slobodnog vremena zapravo proizvele suprotan učinak i često nam „kradu“ vrijeme Riječ je, dakako, o društvenim mrežama i aplikacijama. U posljednje vrijeme tu prednjači Instagram. Više od 90% tinejdžera ima profil na Instagramu. Instagram je aplikacija pomoću koje se možemo dopisivati, slati ili objavljivati slike putem mobitela na društvenim mrežama uključujući Facebook, Twitter i druge. Sve češća pojava je da djeca u školi ne prate nastavu zbog Instagrama. Naime, kao i svaka aplikacija, Instagram ima svoje prednosti i nedostatke. Dapače i ja sam jedna od korisnica. Volim objavljivati fotografije svojih prijatelja i svoje. Na Instagramu dnevno provedem otprilike pola sata do 45 minuta. Prednosti koje Instagram ima su smješni profili, svatko ima mogućnost izrade beskonačno mnogo profila i može slati beskonačno mnogo poruka. Kako odrasli, tako su i djeca neograničeno na Instagramu. Česta je pojava da sve svoje dragocjeno i slobodno vrijeme provedu na Instagramu. Instagram skraćuje slobodno vrijeme, uzrokuje nesanicu, bol u očima i glavi. Između ostalog, neki roditelji svojoj maloj djeci daju mobitel ili tablet kao igračke da bi oni imali vremena za sebe. Djeca se žale kako nemaju slobodnog vremena zbog ogromne količine školskih obveza, a imaju sve vrijeme svijeta za koristiti se Instagramom. Tako im se gomila gradivo pa iz dana u dan dobivaju sve gore ocjene. Po meni najsmješniji su oni koji misle da imaju turbo-uzbudljiv život pa objave novu fotografiju svakih 5 minuta!
Ja smatram kako je Instagram jedna jako zabavna aplikacija, ali ne možemo provesti cijeli dan na njoj. Bilo bi najbolje kad bismo jednom ili dva puta dnevno samo pregledali novosti. Instagram je suvišno trošenje vremena kojeg nemamo. Trebali bismo imati ograničenja što se tiče Instagrama, ali i interneta općenito.
Mara Klarić 8.c
Povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti, Dana zaštite prirode u RH i Europskog dana parkova, Osnovna škola Starigrad u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Paklenica, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i prirode, organizirala je natječaj za likovne i literarne radove ZELENO SRCE KUCA ZA NAS na temu Let s bjeloglavim supom
Među pohvaljenim bile su i naše učenice Karmela Lukas Rušnov iz 2.d razreda mentorice Ivane Lukas Bartulović i Marija Radić iz 4.b razreda mentorice Terezije Zokić.
Naše učenice su likovnim izričajem dočarale tajanstveni život prirode u najskrovitijim dijelovima zaštićenih područja.
Korina Kosor,6.b
Na dosada najbrojnijem ekipnom natjecanju mladih matematičara nastupila je i jedna ekipa iz naše škole. U kategoriji Omega, pod imenom ekipe Matka, boje Bijaća uspješno su obranili: Helena Kelava 8.d, Ivan Krivo 8.a, Roko Bruno Donkov 7.d i Ante Ivančić 7.b.
Ovogodišnji Festival matematike okupio je više od 700 učenika i 170 ekipa nadarenih matematičara koji su se natjecali u 3 kategorije osnovnih škola te u kategoriji srednjih škola.
U konkurenciji 52 ekipe iz cijele Dalmacije i ostatka Hrvatske s ostvarenih 410 bodova ekipa Matka osvojila je 10. mjesto!
Škola Bijaći, poučena dobrim iskustvom, ponovno se uključila u Unicefov program Škole za Afriku
Ovu godinu prikupljala su se sredstva za školovanje djece u Burkini Faso. Veselio nas je entuzijazam s kojim su učenici cijele škole sudjelovali u realizaciji projekta. Jednako je fascinantna kreativnost djece, kao i poduzetnički duh i razmišljanja adolescenata.
Kao najprivlačniji motiv oslikavanja, djeca su odabrala afričke maske. Pritom su osobito vrijedni bili učenici 1.b razreda koji su se sa svojom učiteljicom Katjom Bašić i asistenticom Jukić „okušali“ i u izrada glazbala, kao i izvedbom plesnih koraka. Kreativni su bili i trećaši koji su uz maske, afričkim motivima oslikavali i štapove od trske te izrađivali nakit. Nakit su izrađivali i učenici 4.a razreda koji su u glinamolu oblikovali afričke maske, crnkinju, crni kontinent i sve ono što ih je inspiriralo tijekom proučavanja ovog zanimljivog kontinenta.
Drugi zanimljivi motiv oslikavanja bile su afričke životinje koje su s jednakim žarom oslikavali i trećaši i četvrtaši i s ponosom ih izlagali na panoima. Poruke prijateljstva „uokvirene“ afričkim motivima resile su učionicu 4.d razreda. Snažne poruke „u središtu“ slike odražavale su ljepotu spoznate različitosti i osviještenost djece o potrebi zauzimanja za pravo svakog djeteta na dom, obitelj, zdravstvenu skrb, školovanje, zdravu hranu, pitku vodu, sretno djetinjstvo, miran i siguran život.
Učenici 4.b razreda su „otkrivali“ Afriku istražujući floru i faunu, geografska obilježja te ostale ljepote i zanimljivosti afričkog kontinenta. Naučeno su izradom plakata prezentirali povodom obilježavanja Dana Afrike. Učenici šestih razreda učili su o geografskog obilježja, ali osvrnuli su se i na breme nerazvijenosti i probleme stanovništva Crne Afrike. Učitelji geografije su se i ove, kao i prethodnih godina, pokazali kao izvrsni suradnici u realizaciji projekta.
Petaši su studiozno pristupili otkrivanju razlika vezanim uz izgled škole i uvjete školovanja djece u Sudanu, Kambodži, Zambiji, Pakistanu, Ruandi, Nepalu, Malaviju… Svoje spoznaje su izrazili tehnikom crtanja i pisanja sudjelovanjem u radionici Po čemu se moja škola razlikuje od tvoje?.
Tijekom cijele godine, učenici su prikupljali novac u svoje razredne blagajne i radovali se novoj klupi, školskom priboru, lopti… koju će priskrbiti svojim „dalekim prijateljima“. Pritom se 7.d pokazao vrlo poduzetnim skupivši više od 1 000 kn. Ništa manje uspješni nisu bili ni učenici 6.a koji su prikupili 900 kn. Ukupnom iznosu pridodana su i sredstva prikupljena na prodajnoj izložbi učeničkih radova, pri čemu su pomagali školski volonteri. Iznos od 7020,00 kn zajednički je dar unaprjeđenju života djece iz Burkine Faso. Više od doniranog je svijest i iskustvo djece Bijaća da pomaganje potrebnima i odricanje u ime drugoga umnaža radost življenja, i briše razlike među nama.
Rajka Šore, psihologinja
