Digitalni školski list OŠ Bijaći
Strah od ogledala
Svijet se neprestano razvija i mijenja, a isto tako i naši prioriteti. Izgled je postao najvažnija stvar na svijetu. Zamaramo se i najmanjim nepravilnostima koje gotovo nitko ne vidi. Cijeli nam se svijet ruši kada uočimo maleni prišt ili boru na licu. Naši bi preci bili začuđeni, ali strah od ogledala pokazuje se kao velik problem današnjice. Standardi ljepote neprestano rastu, a ljudi postaju sve nesigurniji u svoj izgled. Nastavi čitati “Suvremene fobije”
Spojeni na mrežu, isključeni s nastave
Razvoj tehnologije uvelike je promijenio način života današnjih mladih. Mobiteli su postali sredstvo komunikacije, zabave, ali i učenja. Iako imaju brojne prednosti, njihovo nekontrolirano korištenje u školama postalo je javni problem. U tijeku je izmjena Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, a ono što javnost s nestrpljenjem iščekuje jesu odredbe koje će definirati kako će i u kojoj mjeri roditelji moći pravdati izostanke svoje djece te kakav će biti stav prema uporabi mobitela i ostalih informacijsko-komunikacijskih sredstava. Nastavi čitati “Aktualna društvena tema”
Kad tekst zna više od autora
Umjetna inteligencija (AI) jedna je od najvažnijih tehnoloških pojava suvremenog društva. Razvijena je kako bi obavljala zadatke koji zahtijevaju ljudsku inteligenciju poput učenja i analize podataka. Posebno je popularna među mladima. Danas gotovo svaki učenik zna alate koji mogu napisati sastavak, riješiti matematički zadatak ili objasniti gradivo u nekoliko sekundi. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje je li umjetna inteligencija pametnija od učenika i treba li se koristiti u pisanju zadaća? Nastavi čitati “Je li umjetna inteligencija pametnija od učenika?”
Disciplina u školi
Disciplina je oduvijek bila kontroverzna tema, osobito u obrazovnim ustanovama. Koliko god se o tom raspravljalo, problem ni izdaleka nije riješen. Djeca koja pohađaju školu odrasla su u različitim uvjetima i odgojena na mnogo različitih načina, no autoritet prema svima ostaje isti. Djecu, pogotovo u pubertetu, to može uznemiriti ili čak dovesti u gora stanja zbog čega može doći do eskalacije. Nastavi čitati “Stalno se priča, nikako da se riješi”
Ugrožava li umjetna inteligencija čovjeka?
AI predstavlja jedan od najznačajnijih tehnoloških napredaka današnjice. S obzirom na to da postaje sve prisutnija u našim životima, od virtualnih asistenata na pametnim telefonima do automatiziranog rada u tvornicama, nameće se samo od sebe pitanje ugrožava li umjetna inteligencija čovjeka.
Dok si pod mojim krovom…
Jeste li barem jednom čuli famoznu izjavu dok si pod mojim krovom?Ja sam danas, vjerojatno, jedna od rijetkih koja je čuje učestalo, ako ne i svaki dan. U odgoju djece često se vodi rasprava između modernih i tradicionalnih pristupa. Svaka generacija ima svoje specifičnosti i potrebe na koje roditelji pokušavaju odgovoriti najbolje što znaju. No, u tim pokušajima često zaborave na svoju osnovnu zadaću – postavljanje granica.
Moderne ovisnosti
Ljudi su upoznati s klasičnim ovisnostima. No, što je s ovisnosti o tjelovježbi i izgledu, radu, adrenalinu, kupnji itd. koje su karakteristične za 21. stoljeće. Ovisnost se stvara ne samo konzumacijom kemijske tvari, nego i stimulacijom hormona kao što je dopamin, poznat još i kao hormon zadovoljstva.
U današnjem digitalnom dobu, moderna tehnologija sve više ulazi u školske učionice. Iako pruža brojne prednosti, postavlja se pitanje je li njeno korištenje u školama pretjerano i kakve su posljedice istog.
Jedan od izazova modernih tehnologija u školama je prevelika izloženost ekranima. Dugotrajno sjedenje ispred računala ili mobitela može imati negativne posljedice na zdravlje djece kao što su problemi s vidom i smanjena tjelesna aktivnost. Velika prisutnost tehnologije u školama može dovesti i do ovisnosti. Ako se tehnologija koristi nekontrolirano ili kao zamjena za društvene interakcije, dovodi do smanjenja sposobnosti djece da se nose s problemima i razvijaju socijalne vještine. Uvođenje moderne tehnologije u škole postavlja izazove i pred učitelje. Oni moraju biti osposobljeni za korištenje tehnologije u nastavi, ali istovremeno paziti da tehnologija ne zamijeni tradicionalne metode poučavanja te interakciju između učitelja i učenika. Neki učenici nemaju pristup modernoj tehnologiji kod kuće što može stvoriti nejednakosti u obrazovanju. Navedeno je vidljivo u pristupu informacijama i mogućnostima učenja stvarajući srazmjer između onih koji imaju i onih koji nemaju pristup.
Iako moderna tehnologija donosi brojne prednosti u školskoj nastavi, postoji nekoliko izazova koje treba uzeti u obzir. Važno je pronaći ravnotežu između korištenja tehnologije i očuvanja tradicionalnih metoda učenja. Također je važno osigurati da svi učenici imaju jednak pristup tehnologiji kako bi se izbjegle nejednakosti u obrazovanju.
Lana Certa, 8.a
Konzumacija droga i opijata kod mladih ljudi, nažalost, oduvijek je prisutna. No, ono što sve više zabrinjava je što određene štetne supstance Zakon nije definirao nedozvoljenima. Na taj način mladi bez problema dolaze do legalnih opijata koji im mijenjaju ponašanje te dugoročno ugrožavaju zdravlje.
U Hrvatskoj se među učenicima osnovnih i srednjih škola pojavio novi zabrinjavajući i opasni trend konzumacije snusa i nikotinskih vrećica. I dok su roditelji s jedne strane odahnuli jer je pušenje out, s druge strane mladi su izloženi još opasnijem trendu koji oni sami smatraju bezopasnim. No, je li to baš tako?
Snus je bezdimni duhanski proizvod koji se ne puši, već se stavlja ispod usne. Jedan paketić duhana za sisanje sadrži veliku dozu nikotina što predstavlja opasnost razvitka nikotinske ovisnosti. U vrećicama se, pak, nalazi dehidrirani nikotin s različitim aditivima i aromama, dok snus sadrži i sami duhan. Korištenje ovih supstanci među mladima zabrinjavajući je trend koji zahtijeva posebnu pažnju. Jedan od razloga porasta ovog trenda leži i u činjenici da se snus može nabaviti u kioscima i tobacco shopovima po cijeni od 4 do 6 eura. Čim se kutija otvori, osjeti se intenzivan miris, puno ugodniji nego kod kutije cigareta. Pogodan je zato što se može konzumirati bilo gdje i bilo kad, no, ipak s posljedicama. Poznato je da pola grama nikotina može biti kobno za čovjeka, a posebno za tinejdžera. Jedna kutija snusa u prosjeku sadrži 60 miligrama nikotina što odgovara nikotinu iz tri kutije cigareta. Osim toga, kroz sluznicu usne šupljine nikotin iz snusa puno se brže apsorbira u tijelo, a ako se smjesa drži u ustima dulje od pet minuta, trovanje je zajamčeno. U slučaju slučajnog gutanja moguć je i smrtni ishod. Korištenje snusa nosi rizik za razvoj kancerogenih bolesti usta i grla. Povećava se i rizik za nastanak srčanih oboljenja i moždanog udara. Posebno je zabrinjavajuće što djevojke navode kako im konzumacija snusa smanjuje apetit. S druge strane i marketing je upleo svoje prste u popularizaciji ovih proizvoda. Naime, proizvode se u obliku slatkiša i lizalica, često ukrašenima komadićima voća i šarenim pakiranjima što je mladima posebno primamljivo. Simptomi predoziranja su mučnina, povraćanje, glavobolja, razdražljivost, slabija pažnja, poremećaj sna, poremećaj pažnje, ubrzano lupanje srca.
Najbolja prevencija ovog opasnog hobija je usmjeravanje tinejdžera na korisne navike i tjelesnu aktivnosti. Ključna mjera je educiranje o štetnim učincima snusa i nikotina. Škole, roditelji i zdravstveni radnici trebaju zajedno raditi na podizanju svijesti o rizicima korištenja snusa. Informiranje mladih o njegovoj štetnosti i pružanje alternativa za suočavanje sa stresom i pritiscima mogu biti korisni koraci u prevenciji. Preduvjet je, ipak, da tinejdžer ima negativan stav prema lošim navikama. Roditelji trebaju objasniti svom djetetu da je važnije slijediti zdrav pogled na život nego podlijegati trikovima ljudi koji na tome pokušavaju zaraditi jer se na Zakon očito ne možemo osloniti.
Ivana Čajo, 8.a
Hripavac, kukurikavac ili magareći kašalj zarazna je bolest koja obuhvaća pluća i dišne putove. Broj zaraženih stalno je u porastu, a najviše su ugrožena dojenčad i mala djeca.
Nova stara bolest
Nakon korona virusa, Hrvatsku je zahvatila nova epidemija, epidemija hripavaca koji se još naziva kukurikavac ili magareći kašalj. Bolest je to koja je trebala biti davno zaboravljena, ali nije. Zbog niske procijepljenosti bolest se ponovno pojavila. Karakteriziraju je napadaji kašlja koji obično završavaju hripavim, kreštavim udahom. Simptomi su slični prehladi: curenje iz nosa, kihanje, kašalj i povišena temperatura. Ponekad može doći i do težih respiratornih komplikacija, a rijetko i do smrtnog ishoda.
Najviše obolijevaju školarci
Najteži simptomi infekcije javljaju se kod djece mlađe od jedne godine koja nisu cijepljena ili kod djece s oslabljenim imunitetom. Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti do sredine prosinca 2023. godine prijavljeno je preko 3000 osoba oboljelih od hripavca. Najveći je broj zabilježen u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od ukupnog broja oboljelih oko 45 % ih je u dobi od 10 do 14 godina. Oboljela osoba najviše je zarazna prva dva tjedna tako je i preporuka školskih liječnika da djeca ne idu na nastavu. Odrasli imaju blaže simptome kao što je produljen kašalj bez „magarećeg zvuka” pri udisaju.
Učinkovitost cjepiva
Nakon prvog cijepljenja potrebno je docjepljivanje. Cjepivo protiv hripavca provodi se prema obaveznom kalendaru cijepljenja tri puta u prvih šest mjeseci djetetova života, kada dijete napuni godinu dana i u petoj godini. Veći je postotak djece koja su cijepljena samo prvim cjepivom. Cjepivo protiv hripavca postoji više desetaka godina i njegova učinkovitost je provjerena. Da je procijepljenost bolja, bolest bi bila blaža i prošla bi nezamijećeno.
Apel roditeljima: Cijepite svoju djecu!
U 21. st. zbog slabe procijepljenosti mogu se javiti i druge zarazne bolesti, poput dječje paralize i tetanusa. Učinkovita i sigurna prevencija hripavca je redovito cijepljenje odgovarajućim cjepivima kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog liječnika. Roditelji trebaju redovito cijepiti svoju djecu te slušati preporuku liječnika, epidemiologa i pedijatara.
Elena Ćudina, 7.a