TJEDAN KREATIVNOSTI

U tjednu od 21. ožujka do 25. ožujka 2022. svi razredni odjeli posvetili su nastavne sate obilježavanju Tjedna kreativnosti.

U razrednoj nastavi učenici su obilježili tjedan inovativnim metodama te nastavom na otvorenom gdje su izrađivali maketu svoga mjesta, odradili likovne radionice na temu proljeća izradom cvjetnih origamija, sadili luk, grašak i cvijeće u povrtnjaku razreda, izradili cvjetni vijenac od recikliranog materijala, ilustrirali slikovnice…

Učenici predmetne nastave sudjelovali su u kreativnim literarnim radionicama, izrađivali modele molekula, učili Cha cha ples, uprizorili igrokaz, sudjelovali u kuharskoj i cvjećarskoj radionici. Kuharsku radionicu održao je naš kuhar Mario Szarvaš. Cvjećarsku radionicu predvodio je cvjećar Petar Paravija koji je uz pomoć naših učenika školu ukrasio cvjetnim instalacijama i aranžmanima.

Kreativnosti nije nedostajalo!

Ivana Čajo, 7.a

https://drive.google.com/file/d/1t19wzzeMN1-Ad29ykE2VCXKedmBJocSJ/preview

Okrugli stol – Zašto (ne) volim čitati?

Jedna od predviđenih aktivnosti povodom Godine čitanja je i planirana rasprava – okrugli stol. Nakon prethodno obrađene jedinice u sklopu nastave Hrvatskog jezika, učenici 8.d razreda održali su okrugli stol na temu Zašto (ne) volim čitati? pod vodstvom njihove učiteljice Ivanice Debak Banović. Rasprava je, nažalost, potvrdila da učenici ne čitaju dovoljno, ne čitaju rado i ne vide veliki problem u tome. Ipak, raduje činjenica da je održana rasprava pokrenula određena pitanja, potakla njihova razmišljanja o važnosti čitanja te donijela neke konkretne zaključke i poruke. O čemu je riječ pogledajte u priloženom Zapisniku.

Zapisnik s okruglog stola

održanoga 15. prosinca 2021. u OŠ Bijaći, Kaštel Novi

Tema: Zašto (ne) volim čitati?

Broj sudionika: 19

Moderator: Zara Pensa

Imena uvodničara: Daniel Višević, Paola Listeš, Domina Mornar, Roko Szarvaš, Lovre Radić, Mila Škopljanac i Renato Sakal

Zaključci okruglog stola:

  • Čitanje ne podrazumijeva samo čitanje lektirnih djela
  • Učenici se ne mogu koncentrirati na sam proces čitanja zbog brojnih ometajućih faktora (društvene mreže, poruke, različiti mediji…)
  • Pojedinci smatraju da je čitanje „dosadan i spor“ načini dolaženja do informacija
  • Čitanje nam, ipak, pruža bijeg od ponekad surove stvarnosti, razvija nam empatiju

Poruke javnosti:

  • Čitajte jer time proširujete svoj vokabular, razvijate empatiju i bolje razumijte stvarnost oko sebe
  • Čitajte bilo što (svatko od nas ima neko područje koje nas posebno privlači)
  • Čitajte zato što želite, a ne zato što morate
  • Mladima ponudite knjige s likovima vršnjacima s kojima se mogu lakše poistovijetiti

Radionica Čitamo, pričamo, crtamo

Povodom Godine čitanja Ivanica Debak Banović, učiteljica Hrvatskog jezika, pozvala je u goste Sonju Jurat, knjižničarku Gradske knjižnice Kaštela da učenicima prvih i drugih razreda približi čitanje kao iznimno važnu aktivnost u njihovom rastu i razvoju. U radionici Čitamo, pričamo, crtamosudjelovali su učenici 1.d i 2.c razreda te njihove učiteljice Sandra Špika i Ivana Peran.  Rezultat radionica je virtualna izložba učeničkih radova dostupna na web stranici naše škole. Slobodno zavirite!

Lektirna čajanka u 5. b

Učenici 5. b razreda pročitali su pjesničku zbirku našega modernog pjesnika Grigora Viteza te priredili u svojoj učionici Hrvatskoga jezika Lektirnu čajanku. Prvo su naučili na satu kako održati javni govor, a zatim dobili zadatak – osmisliti vlastitu naslovnicu pročitane zbirke, naslikati je, na poleđini napisati svoju preporuku za čitanje te predstaviti rad pred razredom. Uzbuđenju nije bilo kraja. Svatko je ponio svoju omiljenu šalicu, vrećicu čaja te meda ili šećera. Učiteljica Marina Veić ponijela je kuhalo za vodu i kekse svojim učenicima. Dva sata Hrvatskoga jezika prošla su u hipu, a iz učionice smo svi izišli sretni i nasmijani, s poezijom u srcima.

Lektirni kviz

Na međurazrednom lektirnom kvizu  Zabranjena vrata sudjelovali su učenici petih razreda. Kviz o poznavanju djela Zlatka Krilića organizirale su učiteljice hrvatskoga jezika Marina Veić i Tamara Smokrović. Učenici su rješavali zadatke na zaokruživanje, nadopunjavanje, odgovarali na izravna pitanja, odgonetavali citate te izbacivali uljeze. Osmislili su i kreativne nazive za svoje grupe koji su inspirirani likovima, događajima i mjestima iz romana: Akani (5.a), Zabranjena grupa (5.b), Gertrudina vojska (5.c) i Ženski odjel (5.d). Uz međusobno dogovaranje, razmišljanje, prisjećanje i zaključivanje, pobjedu su odnijeli učenici 5. b.

S obzirom na to da su učenici bili oduševljeni, poželjeli su još ovakvih susreta. Na ovaj način pokazali su svoju ljubav prema čitanju, spremnost na timski rad, međusobno poštovanje i toleranciju. Potaknuti su da i dalje sudjeluju u sličnim aktivnostima. Nadamo se da će ovakvi kvizovi postati tradicionalni.

Zašto je važno čitanje i koliko djeca čitaju?

Knjižničarka Marina Kelava održala je radionice s učenicima trećih i četvrtih razreda.. Učenicima trećih razreda pročitala je neke mudre misli o čitanju, a potom su izrađivali straničnike. Prije same izrade upoznali su se s pojmom straničnik.. Učenici 3.d razreda ovu školsku godinu uključeni su u projekt Naša mala knjižnica. Projekt je usmjeren na popularizaciju čitanja među djecom, zanimljive i poticajne aktivnosti prilagođene njihovom uzrastu.

Učenici četvrtih razreda oslikavali su naslovnice omiljenih lektirnih naslova koristeći flomastere i vodene boje. Naslovna stranica knjige mora čitatelju potaknuti želju za čitanjem, a sadrži naslov knjige, ime autora i ilustraciju.

Voli svoje, poštuj tuđe!

Na temelju suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, 22. listopada 2021. u OŠ Bijaći svečano je obilježen početak nastave Albanskog jezika i kulture.

Prema provedenoj anketi i pristanku roditelja, devetnaest učenika razredne i predmetne nastave započelo je učenje Albanskog jezika. Cilj uvođenja nastave po modelu C je njegovanje nacionalnog identiteta i čuvanje jezika, kulture i tradicije.

Svečanost je započela prigodnim govorom ravnateljice Jadranke Šošić koja je pozdravila sve nazočne među kojima su, osim predstavnika albanske zajednice, roditelja i djece, predstavnika Škole, Školskog odbora i Vijeća roditelja, nazočili i predsjednik Gradskog vijeća Kaštela g. Ivan Udovičić te u ime kaštelanskog gradonačelnika g. Mate Barun.

Ravnateljica je posebno pozdravila predstavnike albanske nacionalne manjine iz Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije te naglasila da je posebno važno da se predstavnici svih nacionalnih manjina u svim sredinama osjećaju prihvaćeno i ravnopravno.

Prva škola u SDŽ koja je uvela učenja Albanskog jezika

G. Milaim Šukaj, predsjednik Zajednice Albanaca Splitsko-dalmatinske županije, izrazio je veliko zadovoljstvo što je OŠ Bijaći prva škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je uvela učenje Albanskog jezika na čemu je na potpori i pomoći zahvalio ravnateljici. U obraćanju nazočnima g. I. Udovičić, predsjednik kaštelanskog Gradskog vijeća, kazao je da mu je drago što je u Kaštelima uveden ovaj program čime su mogućnost učenja dobila djeca albanskog podrijetla, a i ostali zainteresirani učenici. Svečanosti je nazočio profesor albanskog jezika g. Vesel Lekaj te učenici razredne i predmetne nastave, polaznici ove izborne nastave te njihovi roditelji.

Ciklus radionica Rastem čitajući

Ciklus radionica zajedničkog naziva Rastem čitajući povodom Godine čitanja za učenike šestih i sedmih razreda naše škole pripremila je književnica Nataša Jukić. Održane su tri radionice u kojima je sudjelovalo 26 učenika.

Obuhvaćene  su sljedeće podteme:

  • zašto je važno čitati, kako prilaziti tekstovima, na koji način razvijati kritički um, pomagala za čitanje…
  • posljedice čitanja, dijeljenje pročitanog učenja, izlaganja vlastitih osvrta nakon čitanja…
  • čitaonica Danas nisam ja Ja, ja sam onaj drugi, ulaženje u ulogu, olakšavanje unutarnjih konflikata ulaskom u različite uloge…

Sudeći prema pozitivnim komentarima naših učenika, ovakav tip radionice pravi je pogodak jer su čitanju pristupili s potpuno novih, njima puno zanimljivijih, gledišta na čemu od srca zahvaljujemo gđi Jukić.

Čitam jer moram…

Složit ćemo se da su učenici razredne nastave skloniji čitanju prema slobodnom izboru, češće će posegnuti za nekom neobveznom knjigom i neće zazirati od broja stranica kao učenici viših razreda. Zbog toga smo odlučili ispitati čitateljske potrebe i interese učenika četvrtih i osmih razreda naše škole u nadi da ćemo pronaći barem neke razloge drastičnog pada volje i interesa za čitanjem. Putem Microsoft Formsa anketi je pristupilo ukupno 109 učenika, od čega je 65 učenika osmih razreda. Odgovorili su na 14 pitanja kojima se nastojao doznati njihov stav prema čitanju, odnos prema knjižnici kao glavnom izvoru knjiga te ukus kad su u pitanju žanrovi ili konkretni lektirni naslovi.

Na pitanje Voliš li čitati dobili smo slične odgovore. Većina učenika četvrtih (56,8%) i osmih razreda (55,45%) izjavila je da vole čitati, ali ne pretjerano. Očito svoje slobodno vrijeme radije posvećuju nekoj drugoj aktivnosti, njima zanimljivijoj.

Interesantno je da mame najviše čitaju u njihovim domovima i to 50% kod mlađe, odnosno 44,4 % kod starije djece. Potom slijede braća ili sestre. Tate su ti koji najmanje čitaju, svega 6%, odnosno 5,4%. Oponašajući model dominantan je u razvoju svakog djeteta. Važno je i samim roditeljima dodatno posvijestiti važnost čitanja kako bi bili odgovarajući uzori.

Zabrinjava podatak da skoro trećina ispitanih učenika razredne nastave nema neku vrstu kućne biblioteke ili nisu upoznati s njezinim postojanjem. To dodatno potvrđuje gore navedenu tvrdnju kako nedostaje poticaja za čitanje od strane uže obitelji.

Dok učenici razredne nastave čitaju i van obveznih lektirnih djela, anketa je potvrdila kako učenici predmetne nastave čitaju isključivo ono što moraju, njih čak 67,2%.

Književni žanr prilagođen je uzrastu. Učenici osmih razreda iskazali su sklonost prema kriminalističkim sadržajima, dok učenici četvrtih razreda najčešće posežu za pustolovnim romanima.

Ključni problem potvrđen je pitanjem Uz što najčešće vezuješ čitanje?Čak 67,7 % starijih učenika čitanje veže isključivo uz učenje i školske obveze. Broj je velik i kod mlađih učenika, 40,9%. Odakle takva percepcija našoj djeci? Zar je moguće da neće pročitati nešto iz čistog užitka, iz gladi za novim informacijama, iz potrebe za proširenjem spoznaja?

Poražavajući je podatak da 76,9%, odnosno 61,4% učenika nije član ni jedne druge osim školske knjižnice koju učenici osmih razreda posjećuju uglavnom kako bi preuzeli svoju mjesečnu lektiru. Nešto je bolja situacija s učenicima četvrtih razreda koji u knjižnicu odlaze i van mjesečne obveze, tj. po vlastitoj želji i potrebi.

Na posljednje pitanje o nekom posebnom lektirnom djelu za preporuku nije se istaknuo ni jedan naslov kako u razrednoj, tako i u predmetnoj nastavi. Stvar je pojedinačnog ukusa i želja.

Interpretacija rezultata potvrđuje početne pretpostavke, ali donosi i neke spoznaje. Učenici predmetne nastave čitane ne smatraju užitkom, čitaju isključivo lektirna djela i to je jedini razlog odlaska u školsku knjižnicu. Učenici razredne nastave čitaju više, odlaze češće u školsku knjižnici uzeti nešto po vlastitom odabiru. No, zaključak je da je škola najčešće jedini izvor knjiga i možda upravo tu leži jedno od potencijalnih rješenja kako djecu dodatno motivirati neprestano naglašavajući važnost i potrebu čitanja od strane svih sudionika njihovog odrastanja.

Knjiga – ulaznica u svijet po vlastitoj mjeri

Kad smo se na satu Novinarske grupe dogovorili da ćemo intervjuirati najčitača naše škole, odabir je bez konkurencije pao na Anteu. Ona doslovno živi knjige i smatra ih svojim prijateljima u što smo se uvjerile i same. Uvjerite se i vi!

IME I PREZIME: Antea Kojundžić

RAZRED: 6.c

DATUM ROĐENJA: 20.11.2009

MJESTO ROĐENJA: Split

HOBI: čitanje, plivanje, ples i gimnastika

KUĆNI LJUBIMAC: Nemam

NAJDRAŽI PJEVAČ/ICA: Adele

NAJDRAŽI ŽANR: pop

1.Kad si počela čitati knjige?

Čitati sam počela prije 3-4 godine dok sam živjela u Sinju. Stanovala sam blizu knjižnice pa bih do nje išla pješice, biciklom ili romobilom. Što sam više knjiga pročitala, to sam ih više zavoljela.

2.Tko te uveo u svijet knjige?

U svijet knjiga su me uveli moji roditelji.

3.Koliko često čitaš?

U danu pročitam jednu do dvije knjige. Mjesečno pročitam deset do petnaest knjiga.

4.Što ti je draže čitati lektiru ili nešto po vlastitom izboru?

Draži mi je moj izbor knjiga, no ponekad u knjižnicama ne mogu naći knjige koje želim.

5. Zašto ti je bitno čitati?

Bitno mi je čitati jer se na taj način opuštam i ulazim u svoj svijet u kojem su samo moja pravila. Tu imam pravo na drugačije mišljenje i postupke.

 6. Što te potaknulo da tako puno čitaš?

Potaknula me zabava i opuštanje koje dolazi s čitanjem. Dok čitam, osjećam se kao lik u knjizi.

7. Koje vrste knjiga najviše voliš čitati?

Najviše volim čitati ljubavne, fantastične i  kriminalističke knjige. Volim djela sa snažnom poukom.

8. Koju bi knjigu preporučila i zašto?

Preporučila bih Sva radosna mjesta autorice Jennifer Niven jer je poučna. Govori o životnim situacijama svakoga od nas i lako se možemo pronaći.

9. Možeš li se poistovjetiti s  nekim književnim likom i zašto?

Najviše bih se poistovjetila s Paulinom P jer je slična meni gotovo u svemu.

10 .Koju bi poruku poslala onima koji ne vole čitati?

Ne bih ih silila da čitaju ako to ne žele. Čitanje trebaš voljeti da bi iskusio sve njegove čari. No, svakako bih preporučila da mjesečno pročitaju barem jednu knjigu po izboru zbog proširenja rječnika i razvijanja opće kulture.

Antea, hvala ti, bilo nam je ugodno!

Hvala, također!