U našoj školi „mladi zastupnici“ razgovaraju, raspravljaju i donose zaključke o važnim pitanjima povezanim s održivim razvojem.
U sklopu Erasmus+ projekta European Schools for Sustainable Development (Europske škole za održivi razvoj) jedna od projektnih aktivnosti je i utemeljenje te rad školskog EKO parlamenta. Iako je parlament utemeljen u veljači 2021., situacija s pandemijom te nastava na daljinu omeli su nas u češćem sastajanju. U međuvremenu su se učenici bolje upoznali sa 17 ciljeva održivoga razvoja te su im dane smjernice na koji način voditi raspravu te iznositi argumente. Učenici viših razreda koji su izrazili želju za sudjelovanjem u radu parlamenta, postali su zastupnici EKO parlamenta. Kao i svaki parlament i ovaj ima odabrano vodstvo i svoje strukture. Učenici/e koji su se željeli/e kandidirati predstavili su svoj program nakon čega su zastupnici pristupili demokratskom i tajnom glasovanju. Za predsjednika je izabran Josip Bučević (6.c) koji je osvojio najviše glasova, a za zamjenika Tonči Jukić (7.b). Zapisničarka parlamenta je Antea Bašić (7.c). Svako zasjedanje popraćeno je zapisnikom. U raspravama se postupa prema ranije usvojenom Statutu EKO parlamenta. Na statutu je i grb, rad učenika Zorana Gizdića (8.d). Sjednice se vode pod budnim okom učiteljice hrvatskog jezika Zorane Duplančić te koordinatora projekta učitelja geografije i povijesti Petra Perića.
EKO Parlament nastavio je s radom i u 2021./2022. školskoj godini. Na prvom zasjedanju u listopadu 2021. raspravljalo se o odvajanju otpada i recikliranju, a dio zastupnika je i posjetio reciklažno dvorište u Rudinama.
Tjedan od 29. studenog do 3. prosinca 2021. u našoj školi bio je posvećen matematici. Cilj manifestacije bio je pokazati učenicima da je matematika zabavna i zanimljiva te ih zainteresirati za samu znanost.
Epidemiološka situacija nije dozvoljavala da se Večer matematikeodrži na uobičajen način, da se okupe djeca s roditeljima te da se zajedno zabavljaju matematičkim slagalicama i mozgalicama, interaktivnim igrama i kvizovima. Unatoč tome, Večer matematike provodila se tijekom cijelog tjedna na redovitoj i dodatnoj nastavi. Osim toga, učenicima su bili dostupni i digitalni materijali za rad kod kuće kojima su se mogli zabaviti samostalno ili s roditeljima.
Poznati pjevač Ed Sheeran ima jako neobičan hobi, a to je pčelarstvo. Glazbenik s najvećom zaradom u Britaniji počeo se baviti pčelarstvom da bi mogao proizvesti vlastiti med na svom imanju u Suffolku.
Mike Tyson zaljubljenik je u golubove. Bivši svjetski prvak u teškoj kategoriji u svoje slobodno vrijeme opušta se brinući se o svom jatu golubova. Njegov najdraži ljubimac kao dijete bio je golub zvan Julius. Nakon što je Julius umro, 10-godišnji Mike Tyson ugledao je smetlara kako ubacuje njegovog pernatog prijatelja u kamion sa smećem te ga nije stigao ni pravilno zakopati. Toliko ga je svladala tuga da je smetlara hladno nokautirao.
Brad Pitt i Leonardo DiCaprio zaljubljenici su u keramiku. Brad ima svoju studio za kiparstvo kod kuće, a Leo obožava dolaziti tamo. Donosi sendviče i tako provode noći, stvarajući umjetnost do ranih sati.
Iza glamurozne Paris Hilton stoji nevjerojatni fanatik žaba. Ona se voli odmarati hvatajući žabe koje skakuću oko njenog ranča u Kaliforniji i Nevadi.
– Obožavam lov na žabe. Uhvatim žabe i stavim ih u kantu, a zatim ih pustim – rekla je Paris.
Cristiano Ronaldo voli igrati Bingo. Navodno je strast Cristiana Ronalda prema Bingu započela kada je nakon božićnog odlaska u Veliku Britaniju 2003. godine na poklon dobio božićnu DVD verziju igre.
Taylor Swift svijet je osvojila svojom glazbom, a osim glazbe u slobodno vrijeme voli izrađivati snježne kugle, a zatim ih poklanja svojim prijateljima i obitelji. Svakog Božića Taylor napravi hrpu svečanih ukrasa, a u prošlosti je čak iznenadila svoje obožavatelje poklonivši im neke od svojih ručno izrađenih kreacija.
Ovaj hobi započeo je umirovljenik koji je volio tetovirati riječi iz budističkih tekstova na automobile. Zatim se ta ideja svidjela i drugima. Lexus je odlučio izraditi prvi tetovirani automobil na svijetu u čemu im je pomogla londonska majstorica tetovaže Claudia De Sabe. Koristeći bijeli automobil Lexus UX kao svoje “platno” te bušilicu umjesto tanke igle za tetoviranje, Claudia je stvorila sliku koja prikazuje ribu Koi duž vozila. Koi je motiv poznat u tradicionalnoj japanskoj umjetnosti, a simbolizira sreću i upornost.
Svojim neobičnim hobijem počeo sam se baviti 2017. godine tako što sam od susjeda dobio 9 jedinki kornjača. Smjestio sam ih u vrt. Svaki dan sam im mijenjao svježu vodu. Kada bi polegle svoja jaja u svibnju ili lipnju, označio bih to mjesto kako ne bih gazio baš tu i razbio jaja ispod zemlje. Polaganje jaja ispod zemlje traje cijeli dan. Potrebno je 3 do 4 mjeseca da iz jaja iziđu mlade jedinke veličine čepa. Prve godine izleglo se desetak mladunčadi. Kada sam ugledao prvo, bio sam presretan i zadovoljan što sam uspio. Iako je većini iz moje okoline bilo čudno čime se ja bavim, nastavio sam sa svojim hobijem naredne 2 godine. Kad mi je leglo doseglo brojku od 150 jedinki, shvatio sam da se ne mogu sam u potpunosti brinuti o njima te sam ih smjestio na sigurno gdje dobivaju svu potrebnu skrb i brigu.
Recikliranjem jedne tone papira štedi se oko 20 mladih stabala.
Plavi spremnik je namijenjen PAPIRU I KARTONU. Prilikom odlaganja u ovaj spremnik pripazite da su iz kataloga i časopisa izvađene metalne spajalice, da ne bacate rokovnike omeđene plastikom ili drugim materijalima i da se sve obavezno spljošti. S pakiranja skinite plastične dijelove i folije i prebacite ih u žuti spremnik.
DA
– novine, časopisi, katalozi – pisma, kuverte, papir za printanje, bilježnice, knjige bez uveza, čestitke – vrećice od papira – manje kartonske kutije – ambalaža od papira i kartona: kutije za prehrambene i kozmetičke proizvode, jaja, cipele…
NE
– onečišćeni i masni papir, vlažne maramice – samoljepljive folije i naljepnice – fotografije, foto papir – ostaci od tapeta – upotrijebljena tetra pak ambalaža – papir s folijom ili plastikom
– korišteni papirnati tanjuri i čaše
ŽUTI SPREMNIK
U prirodi bi razgradnja plastične ambalaže trajala od 100 do 400 godina.
Spremnici i vreće žute boje služe odlaganju PLASTIKE I VIŠESLOJNE AMBALAŽE POPUT TETRA-PAKA. Sve što ide u žuti spremnik treba prethodno isprati od ostataka hrane ili napitaka i spljoštiti.
DA
– upotrijebljena tetrapak ambalaža za mlijeko, sokove… – boce za: mliječne proizvode i ostale napitke, ulje i ocat, deterdžente (bez oznake opasnog otpada) – plastični čepovi i poklopci, pribor za jelo, slamke – kutije za CD i DVD – vrećice za slatkiše i grickalice, zamrznute proizvode, wc papir ili papirnate ručnike, plastične vrećice iz trgovina – plastične kutijice za namaze, sladolede, zdjelice za kućanstvo – zaštitna plastična ambalaža, plastika ili folija – plastične igračke (bez drugih materijala) – ambalaža za kozmetiku i sredstva za osobnu higijenu (za kreme, šampone…)
NE
– višeslojna ambalaža koja je sastavljena od plastične folije izvana, a aluminijske folije iznutra (npr. velika pakiranja dječje hrane ili pakiranja grickalica) – dječje igračke izrađene iz više materijala – tapete, stiropor, spužve, laminat – četkice za zube – kablovi (strujni, mrežni) – kišobrani, sportske lopte, upaljači – ambalažna plastika opasnog otpada, poput ambalaže nagrizajućih kiselina i tvari (npr. od pesticida, boja, lakova, otapala) i ambalaže motornih ulja i ma
ZELENI SPREMNIK
SPREMNIK ZA MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD
Popularna kanta za smeće primit će sav otpad koji niste uspjeli razvrstati u plavi ili žuti spremnik ili odnijeti na zelene otoke ili reciklažno dvorište. Vrlo je važno pripaziti da se u taj spremnik nikako ne odlaže opasan otpad budući da se sadržaj završava na odlagalištima.
DA
– vrećice iz usisavača – higijenski papiri, vlažne maramice – ostaci od pripremanja hrane – zaprljani ili premazani, voštani papiri – ambalaža neprikladna za reciklažu (npr. višeslojna od plastike i aluminija, ambalaža za lijekove) – naljepnice – spužve, tapete – zdjele i drveni pribor – pelene i higijenski ulošci
NE
– ambalaža od metala, stakla i plastike – upotrijebljena tetrapak ambalaža za mlijeko i napitke – električni i elektronički uređaji (i pripadajući dodaci poput kablova) – glomazni, metalni i građevinski otpad – opasni otpad (fluorescentne svjetiljke, štedne žarulje, lakovi, otapala, baterije i akumulatori) – tekući i polutekući otpad, žar i vrući pepeo – žive životinje i životinjske lešine
SIVI SPREMNIK ILI SIVE VREĆICE
STAKLO
Staklo je u prirodi nerazgradivo i reciklirati se može neograničen broj puta.
DA
Prazne staklenke i boce svih boja i veličina
NE
Žarulje, prozorsko i automobilsko staklo, bolničko staklo, kristalno i armirano staklo, bočice od lijekova, svjetiljke.
ODJEĆA, OBUĆA I TEKSTIL
Rabljenu odjeću i obuću te dječje igračke možemo pokloniti humanitarnim udrugama ili udrugama koje se bave prikupljanjem, prenamjenom ili recikliranjem. Možemo ih upotrijebiti za drugu namjenu ili odvojiti u odgovarajuće spremnike. U neke trgovine odjećom možemo odnijeti staru odjeću. Ako u blizini nemamo odgovarajući spremnik, možemo donijeti tekstil u reciklažno dvorište.
TETRAPAK
Tetrapak ambalaža odlična je sirovina za tvornice papira jer u svom sastavu ima karton visoke kvalitete. Najbolje ju je odložiti u posebne spremnike za tetrapak ako ih imate u blizini.
OPASNI OTPAD
Opasni otpad čini mali dio ukupne mase otpada, ali predstavlja veliku opasnost za okoliš. Čine ga ostatci lijekova, baterije i akumulatori, rabljeno motorno ulje, elektronički otpad, pesticidi, herbicidi.
Zakonom je zabranjeno odlagati opasni otpad u spremnike za komunalniotpad!
Električni i elektronički otpad
Televizori, mobiteli, računala, monitori, pisači, hladnjaci itd. možete ih odvesti na reciklažno dvorište.
Uređaje veličine do 25 cm besplatno predajte u trgovinama s oznakom „Preuzimamo EE otpad“ bez obveze kupnje. Veće uređaje možete besplatno predati u trgovini prilikom kupnje novih.
METALNI OTPAD
Većinu metala moguće je preraditi. Željezo, aluminij, bakar, čelik i dr. posebno su vrijedne vrste otpada jer spadaju u neobnovljive prirodne resurse.
Recikliranjem jedne aluminijske limenke uštedi se energije dovoljno za dva sata rada televizora!
Za aluminij-željezo limenke pića možete koristiti povratnu naknadu u trgovinama.
Ostali metalni otpad odložite u reciklažno dvorište.
ORGANSKI OTPAD – BIOOTPAD
Kompostiranje je postupak pretvaranja organskih tvari u vrijedne humusne tvari. To je najstariji i najprirodniji način postupanja s biootpadom. Biootpad zauzima čak 1/3 naše „vrećice sa smećem“, a uključuje: kuhinjske otpatke (ostaci voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja), korov i ostatke biljaka iz vrta, voćnjaka i travnjaka.
Dio zastupnika školskog EKO Parlamenta i članovi novinarske skupine posjetili su reciklažno dvorište u Rudinama u pratnji nastavnica Zorane Duplančić, Ivanice Debak Banović i Anđeline Lukas.
U nizu kišnih dana mjeseca studenog uspjeli smo uhvatiti jedan sunčani dan i uputili se u reciklažno dvorište u Rudinama, u unaprijed dogovoren posjet. Dočekala nas je naša ljubazna domaćica Iva Barun, savjetnica za gospodarenje otpadom u tvrtki Zeleno i modro. A od te je tvrtke zapravo sve i počelo jer su po podacima za 2019. godinu Kaštela bila na samom dnu u RH po sramotnom postotku od 0,26 % po odvajanju otpada da bi u ovoj, 2021. godini u prvih deset mjeseci dostigli 10 %. Još uvijek je to malo u europskim okvirima, ali ipak za naš grad napredak je velik. Do 2019. u Kaštelima se prikupljanjem otpada bavila tvrtka Čistoća d.o.o Split i postojali su spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, ali samo na javnim površinama, a rezultati su bili više nego loši. Najviše se po pitanju odvajanja otpada postiglo podjelom posebnih spremnika za papir i plastiku po kućanstvima jer se upravo odvajanje i prikupljanje na kućnom pragu smatra najuspješnijim načinom. Mjesečni račun ovisi o broju pražnjenja spremnika za miješani komunalni otpad, a redovitim odvajanjem materijala koji se mogu reciklirati, smanjuju se i računi. U dijelovima grada gdje građani nemaju mogućnost držanja odvojenih spremnika u svojim stanovima, postavljeni su podzemni spremnici na javnim površinama za koje će imati posebne kartice kojima ih otvaraju.
Prinip tri R
Započinjemo našu šetnju reciklažnim dvorištem i odgovaramo na pitanja gospođice Barun.
–Zašto trebamo odvajati otpad?
– Da ne onečistimo okoliš i da se može reciklirati, odgovaramo.
– Znate li što znači reciklirati?
– Znamo, naravno, ponovno upotrijebiti za istu ili sličnu namjenu.
– Jeste li čuli za tri R? pita i odmah objašnjava: REDUSE, REUSE, RECYCLE. Zajedno prevodimo:
Reduse – smanjite količinu otpada već pri kupovini. Nosite platnene vrećice u trgovinu, pazite na ambalažu proizvoda koje kupujete i birajte one od recikliranih materijala.
Reuse – ponovo upotrijebi. Kupujte proizvode u povratnoj ambalaži. Time ćete uštedjeti i novac jer ćete dobiti i povrat novca za plastične i staklene boce te limenke.
Recycle – odvajajte otpad u svojim kućama i redovito odlažite na reciklažnom odvorištu sve što ne možete odvojiti kod kuće. Tako ćete doprinijeti recikliranju i općenito smanjivanju otpada.
Zaustavljamo se ispred spremnika za elektronički otpad. Doznajemo da se bijela tehnika (kućanski aparati kao što su perilice, hladnjaci i sl.) prikupljaju odvojeno od ostalih elektroničkih uređaja (kompjuteri, tableti, pisači, mobiteli…). Iz elektroničkog otpada možemo upotrijebiti rude. Hladnjaci se opet moraju odvojiti zbog freona, plina koji sadrže u sebi.
Najviše primjećujemo spremnika za krupni i građevinski otpad. Krupni otpad je sve što svojim dimenzijama ne može stati u obične spremnike. Građevinski otpad su cigle, keramika itd. Besplatno se može dovesti u reciklažno dvorište. Unatoč tome, nerijetko ćemo vidjeti ružne prizore bačenog krupnog i građevinskog otpada u prirodi ili na ulici. Nedavno je KaštelSućurcu otvoreno prvo reciklažno dvorište za građevinski otpad, što je također potez za pohvalu.
Predsjednik školskog EKO Parlamenta Josip Bučević ima brojna pitanja za savjetnicu Ivu. Zanima ga gdje se odlažu maske za lice koje su, nažalost, postale neizbježne u pandemijsko vrijeme. Zasad nema posebnih spremnika za maske, odlažu se u miješani otpad, ali u budućnosti, možda….
Josipa zanima koji su planovi tvrtke Zeleno i modro u bližoj budućnosti. U planu je otvaranje još jednog reciklažnog dvorišta u Kaštel Gomilici te odvojeno prikupljanje stakla po kućanstvima za što će se uskoro početi dijeliti posebne vrećice. Također bi uskoro trebala krenuti i podjela kompostera po domaćinstvima. Sve su to dobre vijesti.
Nastavljamo šetnju dvorištem. Tu su spremnici za opasni otpad: ljepila, boje, motorna ulja, lijekove… Šokantan je podatak da samo jedna litra motornoga ulja može onečistiti 1 000 000 litara pitke vode! Doznajemo da se stari lijekovi mogu odnijeti i u ljekarne.
Postoje i spremnici za tekstil. Stara odjeća koja je u dobrom stanju dijeli se raznim udrugama, a ostalo se reciklira.
Iskustva s terena
U tvrtki Zeleno i modro zadovoljni su dosadašnjim odazivom građana, a nadaju se i još boljem. Dvojica zaposlenika na reciklažnom dvorištu Nenad Brajnov i Mate Sučić kažu da je najvažnije da građani kad donose otpad da ga donesu odvojeno.
Pitali smo i vozače Ivana Begonju i Ivana Jukića o njihovim iskustvima. Kažu da im je najgore kad ljudi parkiraju automobil pored kontejnera na ulici i kad oni ne mogu pristupiti i isprazniti ga ili kad odlažu otpad pored kontejnera. Na pitanje našeg Josipa je li im posao stresan, slažu se da nije, ali da bi nam svima bilo bolje kad bi ljudi bili savjesniji. Pitamo ih što trebaju učiniti kad vide nepropisno odložen otpad. Mogu samo slikati i poslati komunalnom redaru. Svi u tvrtki Zeleno i modro misle da su kazne za nepropisno odlaganje otpada male (iznose 500 kn) i da bi trebale biti više.
Edukacija u školi
Dok se naša šetnja dvorištem bliži kraju, dogovaramo daljnju suradnju s tvrtkom kroz edukativne radionice u školi koje će osmisliti naše nastavnice uz pomoć Ive Barun te postavljanje odvojenih spremnika u našoj školi koje će svakodnevno koristiti učenici kao i svi zaposlenici škole.
Odvajanje otpada je ponosan čin zaštite okoliša. Recikliranje, ponovna upotreba i smanjenje otpada započinju odvajanjem i razumijevanjem što znači odgovorno ponašanje prema otpadu i okolišu.
Gospodarenje otpadom na način da se otpad gotovo u potpunosti uporabi i ponovno iskoristi kao sirovina ili gorivo postao je princip razvoja ekonomije Europske unije, a Hrvatska to pokušava slijediti. Ambiciozni EU ciljevi traže da se do 2030. reciklira najmanje 70 posto komunalnog otpada, a do 2025. zabrani odlaganje otpada koji se može reciklirati – plastike, metala, stakla, papira, kartona te biorazgradivog otpada. Službene brojke govore da se u Hrvatskoj odvojeno prikupi nešto više od 40 posto otpada što je preduvjet za reciklažu.
Dalmacija na dnu
Prema Godišnjem izvješću o prikupljanju otpada u Hrvatskoj koje donosi Ministarstvo gospodarstva iodrživog razvoja dalmatinske su županije na samom dnu po odvajanju otpada i uvelike zaostaju za sjeverom Hrvatske.
Za ovakve podatke ne postoji ekonomsko opravdanje, već se radi o čistom primitivizmu i nebrizi za okoliš kao i neznanju odgovornih i to upravo onih koji bi to znanje trebali prenositi na građane. Da stvar bude gora, u Splitu i Kaštelima nerijetka je pojava da se kontejnere za otpad zapali!
Prenosimo podatke o odvojenom prikupljanju otpada za 2020. godinu. Od velikih gradova u Dalmaciji Split je na zadnjem mjestu sa 5, 80 %. „Najbolji“ je Dubrovnik sa stopom odvojenog prikupljanja od 11,16 posto, nakon njega dolazi Šibenik, koji se prošle godine ipak uzdigao sa stopom od 6,55 posto odvojenog prikupljanja. Zadar je u prošloj godini pao sa 7 posto na 6,20 posto. Split se u odnosu na 2019. čak poboljšao jer je prije dvije godine imao stopu od sramotnih 3,74 posto, ali ni s tim mizernim pomakom nije se pokrenuo dalje od zadnjeg mjesta. Štoviše, kad se maknemo izvan okvira Dalmacije, Split je uvjerljivo na posljednjem mjestu od velikih gradova u Hrvatskoj po odvojenom prikupljanju otpada. Ispred njega je i ove godine Rijeka s 14,21 posto, dok je Zagreb odvojio 29,74 posto, a Osijek je došao čak do 38,69 posto, što je napredak za ovaj grad koji je 2019. godine bio na 28,67 posto odvojeno prikupljenog otpada.
Međimurje uvjerljivo vodi
Rekorderi su opet u Međimurju, Čakovec je na 48,95 posto, a neke njihove općine, kao Belica, dosežu čak do 79,76 posto odvojenog prikupljanja. Dapače, u Međimurskoj županiji osam općina odvaja iznad šezdeset posto otpada, što je iznad traženih EU standarda.
Po pitanju gospodarenja komunalnim otpadom, kao i u 2019. godini, najveće stope recikliranja otpada, i dalje se bilježe za Međimursku županiju (58 posto), Varaždinsku županiju (53 posto), Koprivničko-križevačku županiju (50 posto) i Grad Zagreb (48 posto).
S druge strane, županije gdje se najmanje reciklira otpad su Zadarska (20 posto) i Ličko-senjska županija (20 posto). Nakon njih slijedi Brodsko-posavska (23 posto), Splitsko-dalmatinska (24 posto) te Šibensko-kninska (25 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (25 posto).
Split je i tu na kraju kolone. Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u Lećevici upitan je udrugama, mještanima i nekim znanstvenicima kao ekološki neprihvatljiv, ali je jednako upitno hoće li se ikada izgraditi. Veliki novac je utrošen, radna mjesta su se otvarala, ljude se zapošljavalo u županijskom “Regionalnom centru čistog okoliša”. Neki su odlazili s tog mjesta u mirovinu, ali ništa se nije pomaknulo u dva desetljeća, bez da je itko odgovarao.
Nade ipak ima
Nepravedno bi bilo reći kako se ništa ne radi. Split je smanjio količinu otpada koja se odlaže na Karepovcu, a u odnosu na 2018. udvostručio je količinu otpada koja se odvojeno prikuplja s 1614 na 3136 tona. Također, povećao je broj stacionarnih i mobilnih reciklažnih dvorišta. No, to je sve premalo da bi se izbjegle kazne koje gradovi moraju platiti ako ne dosegnu određene postotke recikliranja.
Hrvatska općenito zaostaje za europskim direktivama za gospodarenje otpadom pa je pitanje hoćemo li izbjeći penale koji bi, po izračunu Svjetske banke, iznosili 42.000 eura dnevno. U 2020. godini trebali smo doći do 50 posto odvojenog odvajanja otpada, a prošlu godinu smo završili s 41 posto. Međutim, riječ je bila o pandemijskoj godini.
Split 01 . 02. 2018. Brifing novinara na Splitkom odlagalištu otpada Karepovcu .
foto HINA/ Mario STRMOTIĆ /ms
.
Vukovar i Škabrnja su postali simboli otpora malog naroda velikog srca koji se borio za svoju slobodu i neovisnost. S ciljem da se nikada ne zaboravi, Hrvatski sabor je 18. studenoga proglasio Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
S namjerom da se ne zaboravi i da novi naraštaji budu upoznati s povijesnom istinom, uz mentoriranje učiteljica Ane Sučić i Mirjane Dražin te učitelja Petra Perića, učenici su pripremili malu izložbu u predvorju škole. Svojim su radovima prikazali svoje viđenje simbolike žrtava Domovinskog rata, a posebno Vukovara i Škabrnje. Učiteljica Marijana Eterović Faraunić i učitelj Sebastijan Troskot s učenicima su tradicionalno zapalili svijeće u Vukovarskoj ulici u Kaštel Starome.
