Autor: admin

Objavljeno

Kako hrana utječe na naše zdravlje?

Hrana je oduvijek važan dio čovjekova života u kojoj se, osim zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba, traži užitak, izvor zdravlja, eliksir mladosti. Odavno hranu ne doživljavamo samo kao izvor energije našeg tijela. Hrana koju jedemo trebala bi biti raznovrsna i zdrava, ali ubrzanim načinom života sve više ljudi to zaboravlja pa konzumira brzu hranu. Suvremeni način života oblikuje naše prehrambene navike. Razmišljamo li o onome što jedemo? Može li se čovjek 21. stoljeća uza svoje brojne svakodnevne obveze hraniti zdravo ili ne može?

            Objavljena su brojna istraživanja koja su dokazala štetnost brze hrane. Državno sveučilište Ohio u SAD-u 2021. godini provelo je istraživanje o tome kako brza hrana ima loš utjecaj na mozak. Istraživanje je pokazalo da djeca koja konzumiraju brzu hranu postižu lošije rezultate na testovima u školi. Stručnjaci smatraju da masti i šećer kojima je bogata brza hrana imaju negativan utjecaj na učenje i pamćenje općenito. Bez obzira na to što je većini ljudi poznata činjenica da je brza hrana nezdrava, mnogi je i dalje konzumiraju. Mislim da je uzrok tome dostupnost takve hrane. Dovoljno je samo prošetati središnjim gradskim ulicama i uvjerit ćemo se u to. Također je takva hrana jeftina pa će mladi i studenti prije otići po hamburger, sendvič i gazirano piće, nego što će doma sami nešto pripremati. Kako se riješiti takve navike? Jednostavno – edukacijom.

            Potrebno je ljude češće upozoravati o štetnosti brze prehrane. Svakodnevno konzumiranje ovakve vrste hrane ima za posljedicu naglo debljanje, prištiće na licu, kosa postaje oštećena i suha, zubi nezdravi, a imunitet oslabljen. Zašto ne bismo pokušali sami spremati obroke? Neke svježe namirnice možda imamo i u vlastitom vrtu. Potrebno je samo malo dobre volje. U novije vrijeme na televizijskom programu sve su popularnije kulinarske emisije. Brojni gledatelji u večernjim satima pažljivo prate načine spremanja raznih jela i usvajaju nova znanja o prehrambenim namirnicama.

            Hrana je lijek, a lijek nikada nije bio čovjeku potrebniji nego je danas. Uvedimo u svoju prehranu svježe namirnice, sezonsko voće i povrće, ribu, meso domaćeg podrijetla i promijenimo prehrambene navike. Nemojmo dozvoliti da našim ubrzanim načinom života upravlja brza prehrana.

Objavljeno

Zdrava prehrana u tinejdžerskoj dobi

Pubertet predstavlja razdoblje brzog rasta zbog čega su prehrambene potrebe povišene. Tinejdžeri sebe uglavnom smatraju zdravima te su slabo motivirani za dodatna promišljanja o važnosti pravovremenog razvijanja zdravih navika. 

            Pravilna prehrana omogućuje optimalan rast i razvoj, smanjuje rizik od razvoja kroničnih bolesti i osigurava zdravo psihičko stanje. Donedavno, najveći problem vezan uz prehranu predstavljala je glad, odnosno nedovoljan unos energije i nutrijenata. Danas ga predstavlja pretilost, odnosno posljedica prekomjerenog unosa energije. Uzrok pretilosti je kalorijski unos koji premašuje potrošnju. Hrvati su, prema novijem istraživanju koje je objavio Eurostat, najdeblji narod u Europi. I ne samo to. Novi rezultati Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da 35,0% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina u RH ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a samo 14,0% njihovih roditelja vidi u tome problem. Bitno je naglasiti da pretilost nije samo estetski problem, već ozbiljan zdravstveni problem. Ona je direktno povezana s pojavom mnogih kroničnih bolesti. Osim pretilosti, problem predstavlja nedovoljan unos određenih nutrijenata. Najčešće su to željezo, cink, magnezij, kalcij, folat, vitamini A i E i prehrambena vlakna. Navedene nutrijente pronalazimo u crvenom mesu, raznom povrću, posebice zelenom lisnatom, te mlijeku i mliječnim proizvodima. Ulaskom u pubertete navedeni problemi sve više dolaze do izražaja. Brinemo se kako izgledamo, kako nas drugi vide, zadovoljavamo li kriterije ili iskačemo iz medijski jasno nametnutih okvira. Dolazi do bullinga koji uništava samopouzdanje mladih i šteti psihičkom zdravlju. Ti tinejdžeri često imaju suicidalne misli i smatraju kako nisu dovoljno dobri, te se u potpunosti zatvaraju u sebe. Takve probleme je potrebno rješavati u što kraćem  roku jer mogu ostaviti trajne posljedice.

            Važnost pravilne prehrane, dakle, ima nemjerljivu važnost, kako zdravstvenu, tako i onu estetsku. Ona ne predstavlja izbacivanje nezdravih namirnica iz prehrane, već uključivanje što većeg broja zdravih. Tijekom odrastanja, a posebice u pubertetu, stvaraju se navike koje ostaju za cijeli život. Prehrambene odluke koje donosite tada imaju posljedice u odrasloj dobi. Primarni cilj treba činiti edukacija o važnosti pravilne prehrane u očuvanju zdravlja već u osnovnoj školi, a koja bi omogućavala tinejdžeru pametniji izbor namirnica. Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti, zar ne?

Objavljeno

Irena Vrkljan

(21.8.1930. – 23.3.2021.)

Irena Vrkljan hrvatska je književnica rođena u Beogradu gdje je završila osnovnoškolsku naobrazbu. Gimnaziju je polazila u Zagrebu, a školovanje nastavila na zagrebačkom Filozofskom fakultetu studirajući arheologiju i germanistiku te režiju na Akademiji za film i televiziju u Berlinu. Pjesnikinja, prozaistica, radio-dramatičarka, esejistica i prevoditeljica na književnu je scenu stupila u razdoblju krugovaša poezijom nadrealističke tematike. U to je vrijeme sa Zvonimirom Golobom prevodila djela njemačkih autora. Bila je dugogodišnja urednica TV emisije Portreti i susreti za koju je napisala sedamdesetak scenarija o domaćim umjetnicima. Objavila je djela na hrvatskom i njemačkom jeziku.

Dobitnica je gotovo svih relevantnih književnih nagrada, od nagrade Tin Ujević (za poeziju) 1982., nagrade Ksaver Šandor Đalski (za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj u 1984/85.), Goranove nagrade 1986., Nagrade HAZU za književnost 2000., nagrade Vladimir Nazor 2005. za životno djelo, te nagrade Kiklop za pjesničku zbirku godine 2014.

“(…) Oh, koliko su važni svi ti suputnici i uvijek se premalo brinemo o njima, dok to možemo, je često samo egoistično buljimo u sliku vlastitog života, u vlastite brige i nevolje, zaboravljamo čak i prirodu, ljude na ulicama, vidimo samo tamu u kojoj sve nestaje jer nam je pogled mutan, nepravedan.”

Irena Vrkljan, Protokol jednog rastanka

Objavljeno

Zdravstveno stanje Zemlje

               Zbog povećanja ljudske populacije sve je veća potreba za gospodarskim razvojem što stvara velike pritiske na okoliš. Nebriga ljudi za očuvanje okoliša dovodi do mnogih ekoloških problema.

               Onečišćenje okoliša bitno otežava život ne samo ljudima već i mnogim životinjama i biljkama na koje se sve češće zaboravlja. U svijetu se sve više nekontrolirano šire požari koje većinom uzrokuju ljudi. Požari uništavaju biološku raznolikost te dovode do ugrožavanja mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Zbog gospodarskog razvoja nužno je opskrbiti ljude proizvodima nužnima za život koji se omogućuju izgradnjom tvornica. Tvornice svojim radom emitiraju velike količine štetnih plinova koji uzrokuju negativne klimatske promjene kao što su globalno zatopljenje koje uzrokuje podizanje morske razine, sušu itd. Jedna od negativnih ljudskih navika je i prekomjerno iskorištavanje neobnovljivih izvora energije te manjak iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Neobnovljivi izvori energije kao što su nafta i zemni plin neće nam uvijek biti dostupni te riskiramo njihovom pretjeranom upotrebom. Danas je najvažnije očuvati okoliš tako da ga ne zagađujemo, što je jedan od najvećih problema. Nerazumnom potrošnjom papira te njegovim nerecikliranjem ugrožava se drveće. Time se smanjuje i proizvodnja kisika za naš dišni sustav. Definitivno se treba osvrnuti na očuvanje okoliša, no to nije lako. Većina ljudskih postupaka otežava očuvanje okoliša, riječ je o okorjelim ljudskim navikama. Tvornice ispuštaju štetne plinove, ali bez njih ne bi bili omogućeni mnogi korisni proizvodi koje danas rabimo. Trošenjem neobnovljivih izvora energije omogućuje se kretanje prijevoznim sredstvima, dok ono što je neophodno za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, nije lako dostupno.

                Za očuvanje Zemlje potrebna je svakodnevna briga o njoj. Svakodnevnim recikliranjem proizvoda koji se mogu ponovno upotrijebiti bitno se utječe na okoliš. Skoro sve što činimo trebamo činiti obzirno, misleći na posljedice svoga čina, te će se samo tako zaista pridonijeti njegovu očuvanju.

Objavljeno

Razvrstavam, dakle jesam!*

Anketu pripremio i obradio Petar Perić, učitelj Geografije i Povijesti

Anketa je imala za cilj dodatno potaknuti učenike na razmišljanje te razvijanje životnih navika koje se podudaraju s ciljevima održivog razvoja. Brigom za čist i zdrav okoliš brinemo i za vlastito zdravlje.

Provedena je u obliku upitnika sastavljenog u digitalnom alatu Forms. Upitnik se sastoji od 20 pitanja, od kojih je 19 pitanja zatvorenog tipa višestrukog izbora, a samo je posljednje otvorenog tipa. Ovim upitnikom nastojali smo istražiti stavove i spoznaje učenika predmetne nastave o razvrstavanju otpada. Anketa je bila anonimna i dragovoljna, a  odazvao se 231 učenik/ca predmetne nastave.

Ne iznenađuje što apsolutna većina učenika (93%) odvaja otpad jer se proteklih godina znatno unaprijedila svijest i spoznaja o važnosti smanjivanja smeća na našim ulicama i odlagalištima otpada. 68% učenika razvrstava otpad redovito, dok svega 3% to radi rijetko. Očekivano, većina učenika razvrstava papir i karton te plastiku jer je tog materijala i najviše unutar našeg kućanstva. Osim toga, spremnici za odlaganje papira i plastike su dostupni svakom kućanstvu. Staklo, stare baterije te odjeću i obuću u prosjeku odvaja 78 od ukupnog broja ispitanika. Mnoga kaštelanska kućanstva imaju zelenu okućnicu te je kod 69 ispitanika prisutno i odvajanje biootpada. Iako kućanstva nemaju vlastite spremnike, ipak metal i elektronski otpad odvaja 24 odnosno 23 ispitanika.

U pogledu stavova, čak 200 ispitanika koji razvrstavaju otpad na prvo mjesto stavlja svoj doprinos smanjenju onečišćenja okoliša kao razlog zbog kojeg odvajaju otpad, dok 84 ispitanika ističe kako je otpad vrijedna sirovina. Zanimljivo je da čak 60 ispitanika kao jedan od dva glavna razloga za razvrstavanje otpada odabire bojazan da će u protivnom njihovi roditelji/skrbnici plaćati novčanu kaznu. Od 16 ispitanika koji ne razvrstavaju otpad njih 9 kao prvi razlog odabire nedostatak vremena, a njih 8 odabire nedostatak spremnika za odvajanje otpada.

Ispitanici ne razlikuju u potpunosti pojmove recikliranje i razvrstavanje premda su oni povezani. 64% ih točno odgovara dok svega 1% ne zna što je recikliranje. Reciklažno dvorište koristi njih 34% dok 21% ispitanika ne poznaje pojam reciklažno dvorište niti koja je njegova uloga. Njih 59% zna koja je namjena reciklažnog dvorišta, a 64% ispitanika zna za postojanje reciklažnog dvorišta u Kaštelima. Čak 41% zna za reciklažno dvorište građevinskog otpada u Kaštelima, što je jako dobro s obzirom da je isto otvoreno u rujnu 2021. kao prvo takvog tipa u našoj županiji. Istovremeno 107 ispitanika smatra kako Kaštela imaju vlastito odlagalište miješanog otpada.

Ispitanici smatraju nemar i lijenost (po 35%) glavnim razlozima neučinkovitog odvajanja otpada u našoj županiji. Njih 7% odabire i neznanje.

Objavljeno

Školski medni dan

Program Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka održao se 7. prosinca na dan svetog Ambrozija, milanskog biskupa i crkvenog naučitelja, zaštitnika pčela i pčelara. Provodio se u prvim razredima osnovnih škola jer je u ranoj razvojnoj fazi djece moguće oblikovati njihove prehrambene navike s ciljem trajnog povećanja udjela meda u njihovoj prehrani.

Učenici su dobili pakete koji su se sastojali od promotivne vrećice,  slikovnice edukativnog karaktera o pčelarstvu Pčelica Jelica i medo Edo te meda zapakiranog u nacionalnu staklenku. Putem edukativne slikovnice i edukativne prezentacije učiteljice prvih razreda održale su radionicu o važnosti i značaju pčelarstva

Objavljeno

Sutra ipak postoji

Živi život danas kao da sutra ne postoji! U nekim situacijama možda i da, no budućnost nije rezervirana samo za nas. I drugi imaju pravo uživati u njoj i živjeti punim plućima. No, mogu li oni uživati sutra ako mi danas nastavimo biti sebični stvarajući ogromne količine otpada i ne mareći za druge i prirodu? Rješenje nam je ispred nosa, ali ga, očito, ne želimo vidjeti.

Svatko od nas proizvede više od 400 kilograma otpada godišnje.Većina tog otpada završi na odlagalištima kao neupotrebljivo smeće. Pa kako i ne bi kad 80 % stvari upotrijebimo jednom i nikad više. Poželjno je minimizirati količinu otpada koju svakodnevno proizvodimo. Tako ćemo smanjiti štetan utjecaj na okoliš, a i mi ćemo uštedjeti. Nakon što nam stvar više ne treba, razmislimo kako je možemo ponovno iskoristiti. Uz malo kreativnosti i stvaralačkog duha možemo je popraviti ili joj pronaći novu namjenu. Recikliranje je svaki postupak materijalne uporabe koji uključuje prikupljanje i izdvajanje korisnih materijala koji će zatim poslužiti za izradu novih proizvoda. Tako štedimo skupe sirovine i energiju, ali i čuvamo okoliš te omogućujemo otvaranje radnih mjesta u postrojenjima za preradu otpada.

Poražavajući podaci

 U Hrvatskoj se reciklira i kompostira tek 16% otpada za razliku od europskog prosjeka koji je 43%. Bacajući pomiješano smeće na hrpu, stvorena su odlagališta koja, osim što stvaraju  lošu sliku o našim gradovima i mjestima, donose i brojne probleme i opasnosti. Na odlagalištima se otpad raspada pri čemu nastaju plinovi kao što je metan, plin koji pojačava efekt staklenika u atmosferi. Osim toga tvari iz otpada mogu onečistiti tlo i podzemne vode koje koristimo za piće, a stanovnicima koji žive u blizini odlagališta može biti umanjena kvaliteta življenja neugodnim mirisima. Očito sve navedeno nije dovoljno pojedincima da shvate kako je krajnje vrijeme da se uključe u očuvanje zdravlja svih nas.  Oni žive u trenutku, žive za sebe, a kranji cilj im je lagodniji život bez brojnih obveza, pravila. Tome svjedoče učestali prizori prljavih ulica, glomaznog otpada pokraj puta, onečišćeni zrak, more i rijeke.

Pojedinac ne može, kolektiv mora

Što nam je činiti? Otpad možemo smanjiti, a recikliranje povećati korištenjem vrećica za višekratnu uporabu umjesto jednokratnih plastičnih.  Poželjno je namirnice kupovati planski i u stvarno potrebnoj količini. Selektivno recikliranje starog papira, stakla i plastike podrazumijeva odlaganje u odgovarajuće spremnike. Reciklažna dvorišta pružaju mogućnost pravilnog odlaganja i drugih vrsta otpada. Nadređeni bi trebali uvesti obvezna pravila i jasne posljedice za prekršitelje, a ne da pravilno postupanje bude stvar dobre volje i društvene empatije. Svako nepoštivanje bi trebalo financijski kazniti jer, očito, dok se pojedinac ne takne tamo gdje je najosjetljiviji, neće promijeniti obrazac ponašanja. Ono što je najvažnije je raditi na općem podizanju svijesti o važnosti recikliranja jer jedino zajedno možemo uspjeti sačuvati svijet za buduće generacije. Ne budimo sebični, mislimo na one koji dolaze.

Objavljeno

PROMOCIJA KULTURNOGA NASLIJEĐA

Naša škola je sudionik međunarodnog projekta Zajedničko nasljeđe – od tradicije do budućnosti. Cilj je ove aktivnosti promovirati kulturno nasljeđe kroz niz aktivnosti zajedno s partnerima iz Bugarske, Grčke, Rumunjske i Turske.

Kroz redefiniranje kulture i kulturnog nasljeđa te interkulturni dijalog učenici naše škole na čelu s Ksenijom Žarković, učiteljicom Engleskog jezika, vršnjacima iz partnerskih zemalja otkrivaju nove dimenzije kulture i kulturnog nasljeđa i spoznaju raznolikosti naših kultura. Na taj način učenici razvijaju socijalne vještine i suradničke odnose i vježbaju engleski jezik u stvarnom komunikacijskom kontekstu. Učenici također razvijaju IT vještine. Namjera je ove aktivnosti podizanje svijesti o važnosti kulturnog nasljeđa, ali i dodatna motivacija za učenje engleskog jezika i razvijanje samopouzdanja i kreativnosti.

Gotovo sve aktivnosti ovog projekta su se prošle godine  prenijele u virtualni prostor zbog  pandemije COVIDA-19. Tako su se naši učenici susreli s vršnjacima iz Bugarske i Grčke putem online veze. Tom prilikom su predstavili našu zemlju, grad i kulturno nasljeđe našeg kraja. Također su izradili niz materijala koji govore o kulturnom nasljeđu naše zemlje i objavili ih na eTwinningu i razgledali materijale o kulturnom nasljeđu zemalja partnera dostupne na TwinSpaceu.

Nadamo se da će nam ove  godine biti omogućeno i fizičko sudjelovanje u projektu. Naša škola će tako biti domaćin zemljama partnerima u mjesecu svibnju. Tom prilikom će naši partneri dobiti bolji uvid u ljepote i bogatstvo našeg kulturnog nasljeđa.

Objavljeno

ODRŽIVI RAZVOJ

Središnja tema našeg dijela projekta je Living heritage (Živuća baština). Učenici su tijekom proljeća 2021. započeli s raščišćavanjem puta od sv. Nofra do sv. Marte i osmišljavanjem poučne staze. Cilj je istaknuti prirodnu i kulturnu baštinu kao važne dijelove turističke ponude s kojima trebamo održivo postupati.  Projekt Bijaći – od sv. Marte do sv. Nofra je predstavljen na završnoj konferenciji Skrivena blaga mista moga unutar projekta Čuvari baštine u organizaciji Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije u lipnju 2021. Školski tim su predstavljale učenice Anđela Šilović i Lea Matijaš, učenici Ivo Žaja i Marko Radeljak te mentori Sanja Mikelić i Petar Perić. Bio je to primjer dobre prakse kako učenici znaju uočiti i pravilno vrednovati resurse turističkoga razvoja. U okviru projekta započeo je s radom školski EKO parlament i Učenički klub.

Na kraju nastavne godine 2020./2021.veliki broj učenika naše škole se odazvao pozivu sudjelovanjem u EKO foto aktivnosti na temu Kaštelanske prirodne ljepote. Učenici su svojim mobitelima fotografirali zanimljive trenutke prirodne ljepote našega grada. 

Učenik 8.d razreda Zoran Gizdić je osmislio logo projekta koji je dobio najveći broj glasova unutar svih škola partnera u projektu. Zoran je na prvoj sjednici EKO parlamenta dobio priznanje za svoj rad.

Učenici su u posjetu Turskoj također učili o održivom razvoju i o njegovih 17 ciljeva. Susreli su se s vršnjacima iz drugih partnerskih škola te su sudjelovali u raznolikom programu. Bilo je to prvo od niza planiranih projektnih mobilnosti. U ožujku bismo trebali biti domaćini učenicima i učiteljima iz partnerskih škola.