Milenijska fotografija stare masline i najmlađih Kaštelana

KAŠTELANSKE VRIJEDNOSTI U OBJEKTIVU ŠIME STRIKOMANA

Stara maslina u Kaštel Štafiliću zvjezda je desete milenijske fotografije Šime Strikomana nastala u Kaštelima, a uz maslinu ovu najnoviju milenijsku fotografiju upotpunila su djeca DV Kaštela, dječjeg vrtića Čarobni pianino i osnovne škole Bijaći.

Više od 500 djece činilo je natpis „Olea Kaštela 1500“, s dvostrukim slovom „O“ oko same masline, a precizni objektiv Šime Strikomana i ovaj je događaj uspješno ovjekovječio.

Ova milenijska fotografija nastala je u sklopu otvaranja prve kiparsko – slikarske kolonije pod nazivom  „1500 godina stara kaštelanska maslina – zaštićeni spomenik prirode“, koja se ovog tjedna održava upravo kod stare masline.

Inače na tom mjestu biti će postavljena i izložba svih dosadašnjih milenijskih fotografija nastalih u Kaštelima, od 2004. godine i „Klape u Kaštelima“ te nakon nekoliko godina snimljenih  „Kalimera“ i „100 godina škole Bijaći“, preko „Dana autista“, „Male vatrogasne olimpijade“, dva puta „Flote mira“, „Kravate“ i „25 godina ČA“ do današnje fotografije stare masline.

Paola Listeš 5.d

Globalni uspjeh najpoznatijeg miša na svijetu

90 godina Mickeya Mousea

Visok je 69 centimetara i težak 10,5 kilograma, a u studenom prošle godine proslavio je 90 godina. Ime mu je Mickey Mouse!

Mickey Mouse, izmišljeni lik antropomorfnoga miša iz crtanih filmova i stripova, jedan je od simbola popularne kulture XX. st. Lik su stvorili 1928. Walt Disney i Ub Iwerks radi opuštanja i pokazivanja vedre strane života. Izvorno se trebao zvati Mortimer, ali ga je Disneyeva supruga preimenovala u Mickey.

Pop-ikona jednog stoljeća

Mickey je 18. studenoga 1928. godine debitirao u crtiću Parobrod Willie (Steamboat Willie). No, premda se njegov rođendan u svijetu obilježava 18. studenoga, popularni se miš prvi put pojavio u crtiću Ludi avion (Plane Crazy) u svibnju iste godine. 1930. u tabloidu New York Daily Mirror pojavio se strip Mickey Mouse koji mu je donio prvu veliku popularnost, s obzirom na to da je strip običnim ljudima bio dostupniji od filma. Mickey Mouse s vremenom je postao najpopularniji filmski lik, a ujedno je i prvi lik iz animiranih filmova koji je 1978. dobio zvijezdu na Stazi slavnih u Hollywoodu. Po zanimanju je detektiv, ljubav je njegova života Minnie Mouse, a u filmovima su se uz njega pojavljivali različiti antropomorfni životinjski likovi, od kojih su najpoznatiji pas Šiljo, Paško Patak te neantropomorfizirani pas Pluton.

Mickey kao simbol dobre volje

Liga naroda odlikovala je 1935. Disneya posebnom medaljom s obrazloženjem da je Mickey Mouse postao općim simbolom dobre volje među ljudima. Zanimljivo je da je u II. svjetskom ratu „Mickey Mouse” bila lozinka za iskrcavanje u Normandiji te da je američka pošta ovom junaku posvetila pet poštanskih maraka, dok ga je Rumunjska 30-ih godina zabranila vjerujući da će miš koji govori uplašiti djecu. U ovih je 90 godina s Mickeyjem u naslovnoj ulozi snimljeno čak 130 filmova, a deset ih je bilo nominirano za Oscara u kategoriji kratkog animiranog filma. 1942. domogao se jednog kipića za film Lend a Paw.

Besmrtni Disney

Walt Disney postao je ne samo najpoznatiji tvorac animiranih likova zapadne civilizacije, već i sinonim cijele industrije. Svoje je poslovanje proširio na industriju igračaka i odjeće, a kasnije i na industriju zabavnih parkova, odnosno Disneyland.

Nakon Disneyjeve smrti, pojavila se urbana legenda da je njegovo tijelo zamrznuto kako bi znanstvenici jednog dana pronašli način kako zamrznutom tijelu vratiti vitalne funkcije. Međutim, iako svoje tijelo nije zamrznuo, svoje djelo i ime jest. Kao što je i sam rekao, sve je započeo jedan miš, a on je i danas diljem svijeta poznat kao najuspješniji lik animiranih filmova i stripova te je trenutno glavni lik Playhouse Disney serije The Mickey Mouse Clubhouse.

Đeni Prgomet i Barbara Ćudina, 7.d

Mickey Mouse i prijatelji

Međunarodni tjedan gluhih i Međunarodni tjedan znakovnih jezika (23.-30. Rujna 2018.)

Međunarodni tjedan gluhih (IWDeaf) se, još od 1958. godine kada je u Rimu pokrenuta inicijativa na Svjetskom kongresu gluhih Svjetske federacije gluhih, obilježava zadnji puni tjedan u mjesecu rujnu. Ove godine je obilježen od 23. do 30. rujna.

Međunarodni dan znakovnih jezika (IDSL) ove godine se obilježava prvi put. Opća skupština UN-a proglasila je 23. rujna Međunarodnim danom znakovnih jezika.

Zajednička tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana znakovnih jezika i Međunarodnog tjedna gluhih glasi Sa znakovnim jezikom svi smo uključeni!.

Gluhi diljem svijeta se okupljaju kako bi promovirali status znakovnih jezika te prava gluhih osoba. Uključenost i ravnopravno sudjelovanje u društvu podrazumijevaju da znakovni jezici budu pristupačni, priznati te da se podupire njihovo korištenje.

Mogućnost učenja Hrvatskog znakovnog jezika postoji i u našoj školi. Treću godinu za redom, sastavni dio  programa rada s vršnjacima pomagačima je i učenje znakovnog jezika.  Voditeljica programa je Rajka Šore, psihologinja. Plakat postavljen u predvorju zajednički je rad učitelja i učenika. Mlade snage Bijaća, osobe na stručnom usavršavanju (Anamarija Botić, magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti i magistra pedagogije i Mia Vukelić, magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti i magistra edukacije engleskog jezika i književnosti) i učenici 8.c i 8.d razreda uz vodstvo psihologinje su plakat osmislili, izradili i postavili.

Osim ključne poruke i dvoručne abecede,  istaknute su i smjernice za naše djelovanje.

  • Informirajte i utječite na što veći broj donositelja odluka koji trebaju ispuniti svoje zakonske obveze promoviranja statusa znakovnog jezika i pravo na njegovo korištenje.
  • Potičite korištenje znakovnog jezika kao osnovni preduvjet za ispunjenje ljudskih prava gluhih osoba.
  • Naglasite pravovremenu intervenciju znakovnom jeziku i uslugama na znakovnom jeziku koje uključuju kvalitetno obrazovanje bitno za rast i razvoj ljudskog pojedinca te za postizanje međunarodno dogovorenih ciljeva razvoja.
  • Istaknite gluhe osobe kao jedinstvene jer su one ne samo osobe s invaliditetom već i jezična manjina.
  • Potičite korištenje znakovnog jezika i kulturu gluhih kao višejezičnost te kao sredstvo promicanja, zaštite i očuvanja jezika i kultura diljem svijeta.
  • Istaknite da su znakovni jezici, uz govorene jezike, potpuno prirodni jezici koji se strukturno razlikuju od govorenih.
  • Istaknite da je u radu s gluhim osobama važno uvažavati i primjenjivati princip Ništa o nama bez nas!

Katarina Čagalj, 8.c

 

2. Srdelijada – Plavi (morski) svijet

OŠ Bijaći poznata je po brojnim manifestacijama i projektima. Jedan od novijih projekata naše škole, koji je prvi put održan 2017., jest Plavi svijet – Srdelijada. Ove smo godine uz Srdelijadu imali i još dva dodatna razloga za slavlje. Naime, taj smo dan proslavili i Dan učitelja te Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje.

I 2018. realizirali smo projektni dan Plavi svijet – 2. Srdelijada. U svim razredima na satu razrednog odjela ili na predmetnom satu, učenici su sa svojim učiteljima/razrednicima posvetili sat srdeli, stoljetnoj ribi hraniteljici. Ovom prigodom u školi su održana predavanja, Powerpoint prezentacije te niz radionica na ovu temu.

3 u 1…

Za razliku od prošle godine, a u povodu proslave Dana učitelja te nadolazećih Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, odlučili smo 5. listopada 2018. godine uz 2. Srdelijadu obilježiti i ove dvije manifestacije. Tom prigodom, održan je program kojim je, u suradnji s kolegicama Katarinom Radman (1.b), Lijanom Ivančić (1.c), Marinom Pažanin (2.c), Ivanom Peran (3.c), Tomislavom Rogošić (8.d), Mirelom Carev Ž. i knjižničarkom Marinom Kelavom, koordinirala učiteljica razredne nastave Ivana Lukas Bartulović (4.d). Učenici razredne i predmetne nastave izveli su zanimljive pjesme i recitacije, a nastupio je i učitelj glazbene kulture Ivan Cinotti koji je otpjevao nekoliko pjesama uz obaveznu „Srdela bluz“, koja je postala svojevrsna himna ovoga projekta jer govori o ribi/srdeli koja je prehranila tisuće generacija i kroz vjekove bila hraniteljica i u našem zavičaju. Nakon programa, u predvorju (koje su prigodno uredile učiteljice razredne nastave Terezija Zokić i Benita Vladušić, učiteljice likovne kulture Negdi Fiamengo i Bruna Carev uz asistenciju Anđeline Lukas, učiteljice biologije i voditeljice Sanje Mikelić te nezaobilaznu pomoć domara Ante Bogića), sve što su za ovu prigodu odradile vrijedne ruke djece, roditelja, djelatnika i prijatelja, blagoslovio je novski župnik don Darijo Čorić. Nakon blagoslova, kruh i krušne proizvode te plodove jeseni iz razrednih košarica, učenici su blagovali u društvu svojih učitelja, roditelja i gostiju. Istog se dana proslavio i Dan učitelja, a među gostima koji su učiteljima čestitali njihov dan, bila je i kaštelanska pročelnica Sandra Zokić.

Srdela na 100 načina

Učenici i djelatnici naše škole na 2. Srdelijadi roditeljima, gostima i sugrađanima pokazali su na koje se sve načine mogu pripremiti srdele te čemu sve ova kraljica mora može biti inspiracija. Na trpezi se našlo više desetaka kilograma srdela. Ribar Miro Pera, uz asistenciju Pave Krstulovića te domara Nenada Pere i Nikice Stude, koordinirao je pečenjem srdela na gradelama koje su se redale u nizu prelivene neizostavnim maslinovim uljem. Nazočni su uživali i u slanim srdelama, mariniranim srdelama, srdelama u kombinaciji s kiselom paprikom, paštetom od srdele…. Tu se našla i srdela u tijestu, a njen oblik poprimili su brojni kolači, torte i druge slastice te različite vrste kruha i peciva koje su pripremile vrijedne djelatnice OŠ Bijaći i prijateljice naše škole. Bila je to fešta srdele na 100 načina!

Srdela – umjetnička inspiracija

No, nije sve stalo na hrani, u znaku srdele bilo je još mnogo toga, baš poput posebnih zavjesa kreiranih za ovu temu, izloženih dječjih radova posvećenih moru i srdeli, pjesama nastalih iz pera kaštelanskog čakavskog pjesnika, Sućuranina Miroslava Luketina Sarajčeva, predavanja podvodnog ribolovca i ronioca Ivice Svilana ili pak originalnih vinorela – slika nastalih kistom i crnim vinom, gosta slikara Draženka Pačalata.

Tradicija se nastavlja…

Već sada mogu najaviti nastavak ovog projekta pod nazivom „Plavi (morski) svijet“, odnosno, 3. Srdelijadu. Priču o velikom bogatstvu mora nastavit ćemo i dalje, naravno, u čast srdeli koja je othranila brojne generacije, ali i zbog toga kako bi djecu naučili da more i sve ono bogatstvo u njemu, moraju paziti i čuvati – poručila je ravnateljica Jadranka Šošić. Inače, projekt Plavi (morski) svijet čiji je nositelj aktiv biologije i kemije, pokrenut je u školskoj godini 2015./2016. Glavni cilj projekta je povećati razinu ekološke svijesti kod učenika OŠ Bijaći i posvijestiti im značaj mora kao iznimnog resursa te im ukazati na važnost održivog razvoja i njegove prednosti. U tekućoj školskoj godini 2018./2019. glavna je tema projekta Plavi svijet – Plava riba Jadrana, slijedom čega će se pozornost usmjeriti prema vrstama i nutritivnim vrijednostima plave ribe Jadranskog mora.

Maša Jadrić 6.d

[envira-gallery id="947"]

Odlazak legendarnog „morskog vuka” – Oliver Dragojević (7. 12. 1947. – 29. 7. 2018.)

Šaka suza, vrića smija, ča je život vengo fantažija… Ovim stihom opraštamo se od izuzetnog pjevača Olivera Dragojevića koji je bio gost na 9. ČAkavskoj večeri koja je i dobila ime upravo po njegovim stihovima (ČA je život vengo fantažija…). 9. ČAkavska večer održana je u hotelu Palace 26. 4. 2000. Uz Olivera, gost nam je tada bio i njegov dugogodišnji suradnik i prijatelj Boris Dvornik.

Oliver Dragojević rođen je 7. prosinca 1947. u Veloj Luci na Korčuli. Odrastanje mu je bilo teško, oskudno i obilježeno smrću u obitelji. Međutim, kod Dragojevića je uvijek bilo svirke i pjesme. Kad je imao pet godina otac mu je darovao usnu harmoniku, a vremenom je naučio svirati klavir, klarinet i gitaru. Završio je osnovnu i srednju glazbenu školu, a svoju je školu za pjevača prošao u raznim klubovima u inozemstvu.

Trnovit put do zvijezda

Od sredine 60-ih pjevač je i orguljaš splitske grupe Batali u kojoj stječe lokalnu popularnost pa mu Zdenko Runjić ukazuje povjerenje kao interpretu njegove pjesme Picaferaj na Festivalu zabavne glazbe Split 1967. Njegov prvi nastup na festivalskoj pozornici prolazi nezapaženo pa sljedećih nekoliko godina provodi u međunarodnim angažmanima. Nakon povratka u domovinu, kratko je član Dubrovačkih trubadura i prve postave splitskog Mora. Na Prokurative se vraća 1974. skladbom Ča će mi Copacabana kojom osvaja prvu nagradu publike.

Fenomen hrvatske pop glazbe

Godinu kasnije dobiva priliku u legendarnoj dalmatinskoj šansoni Galeb i ja. To je za njega prekretnica jer nakon toga potpisuje diskografski ugovor te počinje suradnju s Runjićem koja je već 1976. rezultirala velikim nacionalnim hitom Skalinada. Do početka 80-ih Runjićeve su pjesme (Malinkonija, Romanca, Oprosti mi, pape, Poeta, Vjeruj u ljubav, Nadalina i Piva klapa ispo’ volta) Oliveru osigurale status jednoga od vodećih imena tadašnje pop scene. Njihova se suradnja nastavila tijekom desetljeća u pjesmama kao što su Infiša san u te, Karoca, Dišperadun, Stine, Žuto lišće ljubavi, Svirajte noćas za moju dušu… Na prvoj dodjeli nagrade Porin 1994. skladba Cesarica pobjeđuje u čak dvije kategorije, a to je Olivera ohrabrilo i dalo uzlaznu putanju njegovoj daljnjoj karijeri. Oliverova diskografska i koncertna aktivnost te medijska promocija učinili su ga jedinstvenim fenomenom hrvatske pop glazbe, a sve to ga je dovelo do trijumfalnih koncertnih nastupa u Londonu i Parizu.

Oliverov trag u beskraju

Legendarni nas je pjevač napustio 29. srpnja 2018. u 71. godini od posljedica raka pluća. Više od deset tisuća Splićana svog je sugrađanina, uz molitvu i njegove legendarne pjesme, ispratilo od Trga Franje Tuđmana preko Rive do gata Sv. Nikole, odakle je katamaranom isplovio prema rodnoj Vela Luci. Oliverov glas, interpretaciju, pjesme, emociju i životnu jednostavnost pamtit će generacije ljudi iz Hrvatske i cijele regije. Svojim jedinstvenim glasom i osobnošću, ostavio nam je trag u beskraju…

Maja Gurdon, 7.b

Posljednji pozdrav Olivera
Ravnateljica Jadranka Šošić s Oliverom Dragojevićem

 

Toskana – idealno utočište za ljubitelje ljetnih putovanja

Vođene željom za novim pustolovinama i prijeko potrebnim odmorom od svakodnevnih obveza odlučile smo jedan produženi vikend iskoristiti za putovanje u Italiju, jer odabrati Italiju kao destinaciju nikada ne može biti pogrešan izbor. Italija kao zemlja nudi bezbroj mogućnosti, a nas je put odveo u predivnu, suncem okupanu Toskanu. Toskana, kao nepresušno vrelo i inspiracija mnogim umjetnicima koji su joj posvetili najljepše stihove, veličanstvene slike i skulpture, fascinirala nas je svojom, gotovo pa nestvarnom, ljepotom.

Naše putovanje, za razliku od većine onih koja se dogovaraju mjesecima unaprijed, bilo je sasvim spontano. Iako zvuči nemoguće, uspjeli smo posjetiti sedam gradova i državicu San Marino u samo četiri dana. Dan polaska sigurno neće brzo pasti u zaborav, nama ni većini Hrvata, jer se toga dana igrala jedna od povijesnih nogometnih utakmica Svjetskog prvenstva (Hrvatska-Argentina). Na brodu s talijanskom posadom prevladale su crveno-bijele kockice, prepoznatljiv hrvatski simbol diljem svijeta, a atmosfera je još više uzavrela pobjedom hrvatske nogometne reprezentacije koja se slavila do dugo u noć…

San Marino – država u državi

U ranim jutarnjim satima stigli smo u luku Ancona i autobusom krenuli prema prvom odredištu, San Marinu – glavnom gradu jedne od najstarijih država na svijetu – Republike San Marino. Povijesni centar grada je zbog svoje očuvane srednjovjekovne arhitekture s pravom uvršten na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine. Ponosno stoji na vrhu planine Titano te nas je svojim izgledom i položajem podsjetio na istarski Motovun, što zapravo i nije iznenađujuće jer ga je prema legendi osnovao klesar Marin s otoka Raba. Šetajući uskim, strmim ulicama ovog grada, vidjeli smo sve njegove znamenitosti: Baziliku svetog Marina, Gradsku vijećnicu, toranj Guaita i Trg Titano odakle se pruža veličanstven pogled na vinograde i stare kamene kuće. Još jedna prednost ove male države je niska stopa poreza pa svakako savjetujemo zaljubljenike u kupovinu da obave dobar ‘’šoping’’ nakon kojeg su se i naši novčanici ispraznili.

Bologna – studentski grad i prijestolnica Emilie Romagne

Nakon kraće vožnje, uslijedio je obilazak Bologne – glavnog grada pokrajine Emilia Romagna. Ovaj studentski grad diči se jednom od pet najvećih europskih bazilika, bazilikom sv. Petra. Iznenadila nas je činjenica da ova monumentalna renesansna građevina mora biti pod cjelodnevnom vojnom zaštitom. Zasigurno se pitate zašto i zbog koga. Naime, na jednoj od brojnih slika unutar Bazilike nalazi se prikaz golog Muhameda što se kosi s načelima islamske vjeroispovjesti pa postoji mogućnost terorističkog napada. Naša znatiželja nadvladala je strah pa smo ušle i razgledale Baziliku iako nam fotografiranje nije bilo dozvoljeno. Muhamedov prikaz „pao je u drugi plan“ kad smo uočile meridijan na podu Bazilike koji pokazuje vremenske zone prolaskom svjetlosti kroz otvor na stropu. Ulice Bologne nisu bile preplavljene turistima kao u većini talijanskih gradova pa smo neometano razgledale njezine ljepote. Posebno smo se veselile slobodnom vremenu kako bi uživale u gurmanskim delicijama, ali nažalost najpoznatiji mesni umak bolognese, lokalno poznat kao ragu alla bolognese, nije nas pretjerano oduševio okusom.

Siena – srce Toskane

I napokon, oduševljenje, stigli smo u Sienu! Gotovo savršen sklad prirodnih i kulturnih ljepota poslužio nam je kao kulisa za predivne fotografije u ovom pitoresknom gradu. Savršen kontrast zelenilu prirode čine zidine i građevine od crvene opeke. Pogled koji se pruža na brežuljke prošarane vinogradima i zidine grada, oduzeo nam je dah. Osim prirodnih ljepota i znamenitosti poput bazilike svete Katarine, zaštitnice grada, sienske katedrale Duomo i glavnoga trga u obliku školjke, posebno nas je oduševila povijesna pozadina grada. Za vrijeme našeg posjeta Sieni, harmoničan sklad i inače mirnu svakodnevnicu ovog mjesta zamijenila je euforija i iščekivanje jedne od najtežih i najopasnijih konjskih utrka na svijetu Palio od Siene. U utrci sudjeluje sedamnaest natjecatelja, predstav nika svojih kvartova – kontradi. Ova zanimljiva utrka vuče korijene još iz srednjeg vijeka.

San Gimignano – srednjovjekovni grad tornjeva

Napustivši Sienu, dan smo završili posjetom San Gimignanu, gradiću smještenom na brdu, među vinogradima i poljima. Jezgra grada uvrštena je na popis Svjetske baštine zbog brojnih očuvanih srednjovjekovnih tornjeva, crkava i drugih građevina. Vrijeme smo iskoristile za posjet slastičarnici Gelateria Dondoli, koja je službeno proglašena najboljom na svijetu, a njezin sladoled najukusnijim na posljednja dva svjetska natjecanja u proizvodnji sladoleda. Potreba za kofeinom ovoga puta bila je jača od želje za razgledavanjem pa smo ljepotu grada upijale ispijajući kavu na glavnom gradskom trgu.

Pisa – grad čudesa

Posljednji dan naše avanture započeo je u pomalo monotonoj i tmurnoj Pisi, koju bismo vjerojatno takvu upamtile da nismo stigle do Trga čudesa. Anegdota kaže da je zbog čestih uzvika čuđenja ovaj trg i dobio ime. I zaista smo ostale u čudu prošavši kroz gradski slavoluk jer nas je odjednom zaslijepila bjelina monumentalnih građevina koje izgledaju kao da su nasumično nabacane po zelenoj površini. Prostor između Kosog tornja, katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i krstionice sv. Ivana bio je ispunjen mnogobrojnim turistima. Uskoro smo se i same našle u ulozi turista koji su nam do tada izgledali smiješno pokušavajući postići vizualnu iluziju gurajući kosi toranj ili ga držeći na dlanu. Nakon koliko – toliko uspješnih fotografija posjetile smo rodni grad Giacoma Puccinija – Luccu i uživale u izvedbama uličnih svirača.

Firenca – Grad Cvijeća i kolijevka renesanse

Vrhunac našeg putovanja je dolazak u Firencu – dom brojnih umjetnika i dragulj renesanse. Toliko toga može se pogledati i fotografirati u glavnom gradu Toskane da nam jedno popodne nije bilo ni približno dovoljno. Ipak, uspjele smo razgledati uži centar grada: čuvenu katedralu Duomo u kojoj su se čudesno dotakle renesansa i gotika, najpoznatiji trg Piazzu della Signora, staru palaču Vecchio, ispred koje se nalazi replika slavnog Michelangelovog Davida i Neptunova fotana. Zatim smo prošetale do čuvenog mosta Ponte Vecchio, prepunog zlatarni i draguljarnica, koji spaja Palazzo Vecchio i Palazzo Pitti, tj. staru i novu rezidenciju obitelji Medici. Imale smo sreću zateći se u Firenci na dan proslave Svetog Ivana Krstitelja. Na glavnom trgu promatrale smo tradicionalnu povorku, a večer smo provele na slavlju u čast zaštitnika grada gdje smo imale mogućnost kušati brojne delicije i uživati u šarenim bojama vatrometa nad obasjanim gradom. Ta slika, urezala nam se u pamćenje, kao i slike svih ovih mjesta kojima ćemo se kad-tad sigurno vratiti. Svako putovanje prvo nas ostavi bez riječi, a onda nas pretvori u pripovjedača! Sjećanja blijede, a zapisi ostaju…

Marija Šćepanović, prof.

Mia Vukelić, prof.

Jadranka Topić Domazet, prof.

 

 

Dobrodošli, prvaši!

U ponedjeljak, 10. rujna 2018. započela je nova 2018./2019. nastavna godina. Ove nastavne godine u našu školu upisano je 130 prvaša u pet razrednih odjela. Jedan razred prvaša pohađa nastavu u produženom boravku. Naša škola je jedina škola u Kaštelima koja ima nastavu u produženom boravku i jedina škola kojoj je osnivač Splitsko-dalmatinska županija. Svečanom prijemu prvaša nazočili su ravnateljica škole Jadranka Šošić te predstavnici Grada i Županije. Prigodni program pripremile su učiteljice prvih razreda i prof. glazbene kulture Ivan Cinotti, a učenici su izveli recitacije, igrokaze i plesne točke. Na kraju programa uslijedila je prozivka prvaša i zajednički odlazak u razred s učiteljicama prvih razreda: Benitom Vladušić (1.a), Katarinom Radman (1.b), Lijanom Ivančić (1.c), Marinom Grgin (1.d) te Mirjanom Dražin i Dinom Balić (1.e).

Antonia Grbeša, 6.c

Publika na priredbi za prvašiće
Bijaćki slavuji uveselili su prvašiće na njihov prvi dan škole

Ekskurzija osmaša

Ekskurzija je najvažniji događaj u životu svakog učenika osnovne škole. Razmišljanje o njoj počinje ulaskom u školu, a prestaje možemo reći, nikada. Pišemo i pričamo o nezaboravnim danima koje smo proveli u Istri.

Pjesma zadarskih Morskih orgulja

Došao je najiščekivaniji dan, 27. 8. 2018., polazak na ekskurziju. Okupili smo se ispred škole u 8 sati. U pratnji naših vjernih razrednica Dijane Šunjerge, Božene Smodlake, Tomislave Rogošić i Ane Ćuk te ravnateljice Jadranke Šošić i nastavnica Danice Ćubić i Sanje Mikelić, krenuli smo na put koji smo čekali cijelo svoje školovanje. Među svima nama vladala je sreća i uzbuđenje, jedva smo čekali što prije ‘pobjeći’ od roditelja. Jutro je bilo kao stvoreno za to, sunčano i toplo. Čim smo se smjestili u autobus započela je priča i pjesma. Vrijeme nam je brzo prolazilo u dobrom društvu i već smo se našli u Zadru. Zvukove zadarskih Morskih orgulja pamtimo i danas. Prošetali smo svim crkvama i posjetili crkvu Sv. Donata. Nama najdraži dio ipak je bilo slobodno vrijeme koje smo iskoristili za kakav sladoled ili hladno piće. Oko 12 sati bili smo na putu za Istru. Nastavili smo u dobrom tonu pjesama, društvenih igara i priče. Oko 19 sati stigli smo u naš hotel Dugu uvalu nakon čega smo otišli na obilnu večeru te Ekskurzija je najvažniji događaj u životu svakog učenika osnovne škole. Razmišljanje o njoj počinje ulaskom u školu, a prestaje možemo reći, nikada. Pišemo i pričamo o nezaboravnim danima koje smo proveli u Istri. u disko. Dogovoreno vrijeme za polazak u disko nitko nije ispoštovao (20 sati) jer nam je trebalo vremena da se spremimo i pripremimo za tako važnu večer. Nakon diskoteke slijedilo je vrijeme koje je nama najdraže, druženje po sobama. Prava zabava se događa upravo tu!

Motovunsko penjanje

Ujutro smo prilično neispavani krenuli na doručak gdje nas je dočekao švedski stol. Danas idemo u Motovun! Tamo nas je dočekalo polusatno penjanje, a nama je to izgledalo kao cijela vječnost. Svakako se isplatilo jer smo vidjeli mali i prekrasan gradić. Razgledali smo Gradska vrata, župnu crkvu Sv. Stjepana, gotički zvonik, romanička vrata… Prošetali smo zidinama grada s prekrasnim pogledom na dolinu rijeke Mirne i motovunsku šumu. Krenuli smo prema Grožnjanu. Nakon organiziranog ručka koji nas je podijelio za i protiv krenuli smo put Višnjana. Ovdje nas je čekala Zvjezdarnica Višnjan i zanimljivo predavanje Korlada Korlevića o astronomiji, aktivnostima i otkrićima zvjezdarnice. Nezaboravno iskustvo je bilo gledati Sunce teleskopom i držanje komada meteora u ruci. Bili smo među zvijezdama. Vratili smo se u hotel na večeru i pripreme za drugu disko večer. Nakon diska, naravno uslijedila je zabava u sobama koja se ne propušta bez obzira na neispavanost.

Predivni Brijuni

Ustajanje opet u isti sat 7:30 i doručkovali. U 8:15 krenuli smo prema Fažani pa brodom do Nacionalnog parka Brijuni. Posjetili smo otok Veli Brijun čije smo ljepote vidjeli tijekom vožnje eko-vlakom. Razgledali smo zbirku Kulturno-povijesne baštine prepariranih životinja, Muzej, Arheološki lokalitet i Zoološki vrt na otvorenom. Organizirani ručak nas je dočekao u Puli nakon čega smo krenuli u razgledanje grada. Pula je svakako jako impresivan grad s Amfiteatrom, Herkulovim vratima, Forumom, Augustovim hramom i Gradskom vijećnicom. Po povratku u hotel otišli smo na bazen koji je kratko trajao (kao i sve dobro), a zatim na večeru i, naravno, nakon svega u disko. Zabava ne prestaje, seli se u naše sobe!

Rovinj i Poreč za predzadnji dan

E, sada nam je već pomalo dosta tog ranog ustajanja u 7:30 i doručka koji nam nije najbolje sjeo. Krenuli smo prema Rovinju gdje smo posjetili crkvu Sv. Eufemije, kapelu Sv. Trojstva, Gradski muzej, Balbijev luk i Gradsku vijećnicu. Ostali oduševljeni krajolikom Limskog kanala. Krećemo dalje prema Poreču gdje nas čeka ručak. Ovdje smo razgledali Eufrazijevu baziliku, Decumanus i Rimsku kuću. Poseban doživljaj je bilo spuštanje u jamu Baredine (20 metara ispod zemlje) doslovno u utrobu Zemlje. Malo smo predahnuli prije povratka u hotel na večeru i nezaobilaznu četvrtu disko večer. Ovog puta smo ostali u disku nešto duže, ipak nam je zadnja večer. I ovu noć zabava po sobama je bila nezaobilazna.

Tuga zadnjeg dana

Probudili smo se premoreni s neopisivo velikim podočnjacima. Upozoreni od razrednica nastojali smo se što brže spremiti i doručkovati. Prije povratka, unatoč kvaru na jednom od autobusa, uspjeli smo posjetiti mali gradić Hum, ručati na Trsatu i prošetati Rijekom u slobodnom vremenu. Nakon toga nastavili smo put prema kući. U autobusu je bila bučna i vesela atmosfera. Što smo se više približavali Kaštelima, bili smo sve tužniji. Prebrzo je prošlo! Ispred škole su nas dočekali roditelji, a mi smo se teška srca odvojili jedni od drugih! Zaključili smo da ovo iskustvo svakako treba ponoviti!

Anamarija Budiša, Andrijana Jurić, Anamaria Roso, Ivana Pavlinović, 8.a

[envira-gallery id="1075"]

Ludilo Svjetskog nogometnog prvenstva zahvatilo OŠ Bijaći!

Povijesni uspjeh naše reprezentacije

Atmosfera koja je ovo ljeto vladala u Hrvatskoj, kao i nevjerojatan put naše reprezentacije do povijesnog plasmana naprosto su nas sve fascinirali. Svi smo bili kao jedno. Crvenobijele kockice preplavile su naše ulice, ali i ostatak svijeta, jer ne postoji država koja nije navijala za našu malu zemlju velikog, vatrenog srca. Veselje i euforija nisu zaobišli ni učitelje i učenike naše škole, a kako je sve to izgledalo pogledajte u fotografijama koje slijede, jer slike govore više od tisuću riječi…

Mia Orlić, 5.b