Digitalni školski list OŠ Bijaći
KKU Poklade Donja Kaštela raspisalo je natječaj Ako imaš mot, snimi spot kao zamjenu za karnevalska događanja. Učenici 1. d razreda s učiteljicom snimili su spot pod nazivom Mališani te osvojili prvo mjesto.Svojim skečom su na lijep i šaljiv način proslavili 40 godina Dječjeg krnjevala. Natječaju se priključio i 1. a razred sa spotom Planinarenje.
I ove godine smo nastavili suradnju s europskim školama na platformi eTwinning. Učenici 6.b i 6.c razreda sudjeluju u projektu stjecanja prijatelja putem dopisivanja s osnovnom školom iz Beauvaisa u Francuskoj. Naslov projekta je Sincerely yours i učenici mjesečno razmjenjuju pisma na zadanu temu. Na taj način proširuju znanje nastavnih jedinica, vježbaju pisanje na engleskom jeziku i stječu nove prijatelje.
Naša škola je i nagrađena za svoje sudjelovanje u eTwinning projektima plaketom eTwinning škola. kojom se želi nagraditi uključenost, predanost, marljivost – ne samo pojedinih eTwinnera, već i timova učitelja i ravnatelja škola unutar same škole. Nagradu nam je dodijelila Agencija za mobilnost i programe jer smo prepoznati kao škola koja aktivno promiče vrijednosti i pedagošku praksu eTwinninga, referentna smo točka za svoju lokalnu zajednicu i predstavljamo model za druge škole.
Prije nekoliko mjeseci majka me odvela u Split na filmsku audiciju namijenjenu djevojčiama. Audicija se sastojala od igara. Prvu igru nazvala bih igrom upoznavanja, a drugu igru osjećaja. Pravila su bila takva da redateljica pokaže osjećaj, a mi ga proslijedimo dalje. Drugi dan bio je drugačiji. Natjecalo se manje djevojčica, pojedinačno, svaka je dobila zadatak. Primjerice, trebale smo ispričati kako bismo postupile kada bismo se posvađale sa sestrom. Nakon audicije trebale smo naučiti zadanu koreografiju koja mi se na prvi mah učinila smiješnom, ali potrudila sam se. Naposljetku, dobila sam ulogu djevojčice Antonije. Nakon nekoliko mjeseci počelo je snimanje na kojem je bilo mnoštvo ljudi. Počeli smo snimati prvu scenu. Okružile su me kamere, čak sam bila i u drugoj odjeći. Scene nisu bile poredane po redu, to mi je bilo čudno. Naravno, imali smo pauze nakon scena i pauze za ručak, a snimanje je potrajalo pet dana. Snimalo se u zgradi, u Splitu.
Nakon snimanja došli su ljetni praznici, potom nastava, a ja sam skoro i zaboravila na svoj film, no, nakon nekog vremena, dobila sam obavijest da je u studenome premijera u Zagrebu kamo smo se, naravno, uputili. Bilo mi je odlično, ali istovremeno i neobično gledati sebe na velikome ekranu. Idući dan redateljica i ja otišle smo u Muzej iluzija. Kustosica me prepoznala i upitala jesam li ja glumica iz filma Klimanje. Bila sam ponosna.
Maris Jozić, 2.a
Državo prvenstvo školskih sportskih društava Republike Hrvatske u judu 2021. godine održano je u Vinkovcima 10. i 11. prosinca u organizaciji Hrvatskog školskog sportskog saveza.
Dječaci i djevojčice iz klupskog i školskog sporta odmjerili su snage u nekoliko kategorija te dali sve od sebe za svoje timove, trenere, ali i klubove i vjerne pratitelje hrvatskog juda.
U ženskom judo natjecanju sudjelovale su učenice iz devet osnovnih škola s područja Republike Hrvatske. Učenice koje su predstavljale OŠ Bijaći završile su na šestom mjestu pod vodstvom profesorice tjelesne i zdravstvene kulture Ane Deković. Natjecateljice naše škole bile su: Marta Sunara, 1.a, Meri Čupić, 1.b, Anamarija Tuçaj, 1.c, Rita Grgin, 1.c, Eva Zelić, 4.d, Marija Buličić, 5.a, Lucija Bokavšek, 5.b, Katja Zelić, 5.b, Martina Tuçaj, 8.c i Gabriela Biluš – Gagić, 8.c.
U pojedinačnoj judo borbi na prvom mjestu završile su učenice Martina Tuçaj i Anamarija Tuçaj. Na drugom mjestu bila je učenica Gabriela Biluš – Gagić, a treće mjesto osvojila je učenica Eva Zelić. Dobar dojam ostavile su i ostale naše učenice te se nadamo da će biti još prilika za ponovno dokazivanje i osvajanje medalja.
Predstavnici naše škole bili su od 06.12. do 11.12. u Varšavi na četvrtoj mobilnosti Erasmus+ projekta Kommunikation. Učenici osmih razreda Branimir Barać, Marta Crnković, Tonči Jukić i Mila Škopljanac, ravnateljica Jadranka Šošić i nastavnica Sanja Mikelić sudjelovali su u zanimljivim radionicama, posjetima muzeja i druženjima s gostima.
Učenici i njihovi domaćini iz škole Ożarów Mazowiecki ovaj put su učili o komunikaciji s osobama s invaliditetom. Oduševio nas je Kopernikov muzej u kojem je svaki eksponat bio interaktivan. Radionica u Školi za slijepe i slabovidne Laski će nam dugo ostati u sjećanju jer smo se suočiti s svakodnevnim poteškoćama kroz koje prolaze slijepe i slabovidne osobe.
Zahvalni smo na još jednom iskustvu, koji nas je naučio koliko je komunikacija važna!
Hrana je oduvijek važan dio čovjekova života u kojoj se, osim zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba, traži užitak, izvor zdravlja, eliksir mladosti. Odavno hranu ne doživljavamo samo kao izvor energije našeg tijela. Hrana koju jedemo trebala bi biti raznovrsna i zdrava, ali ubrzanim načinom života sve više ljudi to zaboravlja pa konzumira brzu hranu. Suvremeni način života oblikuje naše prehrambene navike. Razmišljamo li o onome što jedemo? Može li se čovjek 21. stoljeća uza svoje brojne svakodnevne obveze hraniti zdravo ili ne može?
Objavljena su brojna istraživanja koja su dokazala štetnost brze hrane. Državno sveučilište Ohio u SAD-u 2021. godini provelo je istraživanje o tome kako brza hrana ima loš utjecaj na mozak. Istraživanje je pokazalo da djeca koja konzumiraju brzu hranu postižu lošije rezultate na testovima u školi. Stručnjaci smatraju da masti i šećer kojima je bogata brza hrana imaju negativan utjecaj na učenje i pamćenje općenito. Bez obzira na to što je većini ljudi poznata činjenica da je brza hrana nezdrava, mnogi je i dalje konzumiraju. Mislim da je uzrok tome dostupnost takve hrane. Dovoljno je samo prošetati središnjim gradskim ulicama i uvjerit ćemo se u to. Također je takva hrana jeftina pa će mladi i studenti prije otići po hamburger, sendvič i gazirano piće, nego što će doma sami nešto pripremati. Kako se riješiti takve navike? Jednostavno – edukacijom.
Potrebno je ljude češće upozoravati o štetnosti brze prehrane. Svakodnevno konzumiranje ovakve vrste hrane ima za posljedicu naglo debljanje, prištiće na licu, kosa postaje oštećena i suha, zubi nezdravi, a imunitet oslabljen. Zašto ne bismo pokušali sami spremati obroke? Neke svježe namirnice možda imamo i u vlastitom vrtu. Potrebno je samo malo dobre volje. U novije vrijeme na televizijskom programu sve su popularnije kulinarske emisije. Brojni gledatelji u večernjim satima pažljivo prate načine spremanja raznih jela i usvajaju nova znanja o prehrambenim namirnicama.
Hrana je lijek, a lijek nikada nije bio čovjeku potrebniji nego je danas. Uvedimo u svoju prehranu svježe namirnice, sezonsko voće i povrće, ribu, meso domaćeg podrijetla i promijenimo prehrambene navike. Nemojmo dozvoliti da našim ubrzanim načinom života upravlja brza prehrana.
Pubertet predstavlja razdoblje brzog rasta zbog čega su prehrambene potrebe povišene. Tinejdžeri sebe uglavnom smatraju zdravima te su slabo motivirani za dodatna promišljanja o važnosti pravovremenog razvijanja zdravih navika.
Pravilna prehrana omogućuje optimalan rast i razvoj, smanjuje rizik od razvoja kroničnih bolesti i osigurava zdravo psihičko stanje. Donedavno, najveći problem vezan uz prehranu predstavljala je glad, odnosno nedovoljan unos energije i nutrijenata. Danas ga predstavlja pretilost, odnosno posljedica prekomjerenog unosa energije. Uzrok pretilosti je kalorijski unos koji premašuje potrošnju. Hrvati su, prema novijem istraživanju koje je objavio Eurostat, najdeblji narod u Europi. I ne samo to. Novi rezultati Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da 35,0% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina u RH ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a samo 14,0% njihovih roditelja vidi u tome problem. Bitno je naglasiti da pretilost nije samo estetski problem, već ozbiljan zdravstveni problem. Ona je direktno povezana s pojavom mnogih kroničnih bolesti. Osim pretilosti, problem predstavlja nedovoljan unos određenih nutrijenata. Najčešće su to željezo, cink, magnezij, kalcij, folat, vitamini A i E i prehrambena vlakna. Navedene nutrijente pronalazimo u crvenom mesu, raznom povrću, posebice zelenom lisnatom, te mlijeku i mliječnim proizvodima. Ulaskom u pubertete navedeni problemi sve više dolaze do izražaja. Brinemo se kako izgledamo, kako nas drugi vide, zadovoljavamo li kriterije ili iskačemo iz medijski jasno nametnutih okvira. Dolazi do bullinga koji uništava samopouzdanje mladih i šteti psihičkom zdravlju. Ti tinejdžeri često imaju suicidalne misli i smatraju kako nisu dovoljno dobri, te se u potpunosti zatvaraju u sebe. Takve probleme je potrebno rješavati u što kraćem roku jer mogu ostaviti trajne posljedice.
Važnost pravilne prehrane, dakle, ima nemjerljivu važnost, kako zdravstvenu, tako i onu estetsku. Ona ne predstavlja izbacivanje nezdravih namirnica iz prehrane, već uključivanje što većeg broja zdravih. Tijekom odrastanja, a posebice u pubertetu, stvaraju se navike koje ostaju za cijeli život. Prehrambene odluke koje donosite tada imaju posljedice u odrasloj dobi. Primarni cilj treba činiti edukacija o važnosti pravilne prehrane u očuvanju zdravlja već u osnovnoj školi, a koja bi omogućavala tinejdžeru pametniji izbor namirnica. Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti, zar ne?
(21.8.1930. – 23.3.2021.)
Irena Vrkljan hrvatska je književnica rođena u Beogradu gdje je završila osnovnoškolsku naobrazbu. Gimnaziju je polazila u Zagrebu, a školovanje nastavila na zagrebačkom Filozofskom fakultetu studirajući arheologiju i germanistiku te režiju na Akademiji za film i televiziju u Berlinu. Pjesnikinja, prozaistica, radio-dramatičarka, esejistica i prevoditeljica na književnu je scenu stupila u razdoblju krugovaša poezijom nadrealističke tematike. U to je vrijeme sa Zvonimirom Golobom prevodila djela njemačkih autora. Bila je dugogodišnja urednica TV emisije Portreti i susreti za koju je napisala sedamdesetak scenarija o domaćim umjetnicima. Objavila je djela na hrvatskom i njemačkom jeziku.
Dobitnica je gotovo svih relevantnih književnih nagrada, od nagrade Tin Ujević (za poeziju) 1982., nagrade Ksaver Šandor Đalski (za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj u 1984/85.), Goranove nagrade 1986., Nagrade HAZU za književnost 2000., nagrade Vladimir Nazor 2005. za životno djelo, te nagrade Kiklop za pjesničku zbirku godine 2014.
“(…) Oh, koliko su važni svi ti suputnici i uvijek se premalo brinemo o njima, dok to možemo, je često samo egoistično buljimo u sliku vlastitog života, u vlastite brige i nevolje, zaboravljamo čak i prirodu, ljude na ulicama, vidimo samo tamu u kojoj sve nestaje jer nam je pogled mutan, nepravedan.”
Irena Vrkljan, Protokol jednog rastanka
Zbog povećanja ljudske populacije sve je veća potreba za gospodarskim razvojem što stvara velike pritiske na okoliš. Nebriga ljudi za očuvanje okoliša dovodi do mnogih ekoloških problema.
Onečišćenje okoliša bitno otežava život ne samo ljudima već i mnogim životinjama i biljkama na koje se sve češće zaboravlja. U svijetu se sve više nekontrolirano šire požari koje većinom uzrokuju ljudi. Požari uništavaju biološku raznolikost te dovode do ugrožavanja mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Zbog gospodarskog razvoja nužno je opskrbiti ljude proizvodima nužnima za život koji se omogućuju izgradnjom tvornica. Tvornice svojim radom emitiraju velike količine štetnih plinova koji uzrokuju negativne klimatske promjene kao što su globalno zatopljenje koje uzrokuje podizanje morske razine, sušu itd. Jedna od negativnih ljudskih navika je i prekomjerno iskorištavanje neobnovljivih izvora energije te manjak iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Neobnovljivi izvori energije kao što su nafta i zemni plin neće nam uvijek biti dostupni te riskiramo njihovom pretjeranom upotrebom. Danas je najvažnije očuvati okoliš tako da ga ne zagađujemo, što je jedan od najvećih problema. Nerazumnom potrošnjom papira te njegovim nerecikliranjem ugrožava se drveće. Time se smanjuje i proizvodnja kisika za naš dišni sustav. Definitivno se treba osvrnuti na očuvanje okoliša, no to nije lako. Većina ljudskih postupaka otežava očuvanje okoliša, riječ je o okorjelim ljudskim navikama. Tvornice ispuštaju štetne plinove, ali bez njih ne bi bili omogućeni mnogi korisni proizvodi koje danas rabimo. Trošenjem neobnovljivih izvora energije omogućuje se kretanje prijevoznim sredstvima, dok ono što je neophodno za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, nije lako dostupno.
Za očuvanje Zemlje potrebna je svakodnevna briga o njoj. Svakodnevnim recikliranjem proizvoda koji se mogu ponovno upotrijebiti bitno se utječe na okoliš. Skoro sve što činimo trebamo činiti obzirno, misleći na posljedice svoga čina, te će se samo tako zaista pridonijeti njegovu očuvanju.
Anketu pripremio i obradio Petar Perić, učitelj Geografije i Povijesti
Anketa je imala za cilj dodatno potaknuti učenike na razmišljanje te razvijanje životnih navika koje se podudaraju s ciljevima održivog razvoja. Brigom za čist i zdrav okoliš brinemo i za vlastito zdravlje.
Provedena je u obliku upitnika sastavljenog u digitalnom alatu Forms. Upitnik se sastoji od 20 pitanja, od kojih je 19 pitanja zatvorenog tipa višestrukog izbora, a samo je posljednje otvorenog tipa. Ovim upitnikom nastojali smo istražiti stavove i spoznaje učenika predmetne nastave o razvrstavanju otpada. Anketa je bila anonimna i dragovoljna, a odazvao se 231 učenik/ca predmetne nastave.
Ne iznenađuje što apsolutna većina učenika (93%) odvaja otpad jer se proteklih godina znatno unaprijedila svijest i spoznaja o važnosti smanjivanja smeća na našim ulicama i odlagalištima otpada. 68% učenika razvrstava otpad redovito, dok svega 3% to radi rijetko. Očekivano, većina učenika razvrstava papir i karton te plastiku jer je tog materijala i najviše unutar našeg kućanstva. Osim toga, spremnici za odlaganje papira i plastike su dostupni svakom kućanstvu. Staklo, stare baterije te odjeću i obuću u prosjeku odvaja 78 od ukupnog broja ispitanika. Mnoga kaštelanska kućanstva imaju zelenu okućnicu te je kod 69 ispitanika prisutno i odvajanje biootpada. Iako kućanstva nemaju vlastite spremnike, ipak metal i elektronski otpad odvaja 24 odnosno 23 ispitanika.
U pogledu stavova, čak 200 ispitanika koji razvrstavaju otpad na prvo mjesto stavlja svoj doprinos smanjenju onečišćenja okoliša kao razlog zbog kojeg odvajaju otpad, dok 84 ispitanika ističe kako je otpad vrijedna sirovina. Zanimljivo je da čak 60 ispitanika kao jedan od dva glavna razloga za razvrstavanje otpada odabire bojazan da će u protivnom njihovi roditelji/skrbnici plaćati novčanu kaznu. Od 16 ispitanika koji ne razvrstavaju otpad njih 9 kao prvi razlog odabire nedostatak vremena, a njih 8 odabire nedostatak spremnika za odvajanje otpada.
Ispitanici ne razlikuju u potpunosti pojmove recikliranje i razvrstavanje premda su oni povezani. 64% ih točno odgovara dok svega 1% ne zna što je recikliranje. Reciklažno dvorište koristi njih 34% dok 21% ispitanika ne poznaje pojam reciklažno dvorište niti koja je njegova uloga. Njih 59% zna koja je namjena reciklažnog dvorišta, a 64% ispitanika zna za postojanje reciklažnog dvorišta u Kaštelima. Čak 41% zna za reciklažno dvorište građevinskog otpada u Kaštelima, što je jako dobro s obzirom da je isto otvoreno u rujnu 2021. kao prvo takvog tipa u našoj županiji. Istovremeno 107 ispitanika smatra kako Kaštela imaju vlastito odlagalište miješanog otpada.
Ispitanici smatraju nemar i lijenost (po 35%) glavnim razlozima neučinkovitog odvajanja otpada u našoj županiji. Njih 7% odabire i neznanje.
