Objave

Objavljeno

„KRIJESNICA KOJA SE ZOVE BAŠ KAO TI“

SUSRET SA SPISATELJICOM NATAŠOM JUKIĆ U NAŠOJ ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI

U našoj školskoj knjižnici 6.11.2018. spisateljica Nataša Jukić predstavila je svoju slikovnicu maštovitu i punu ljubavi „Krijesnica koja se zove baš kao ti“. U našoj školi Nataša je pomoćnik u nastavi djeci s teškoćama. Slikovnica je napisana za sve uzraste, ne samo djeca nego je i odrasli rado čitaju. Ilustratorica Dona Tomić ilustrirala je slikovnicu toplim i vedrim ilustracijama.

Razgovor i izrađena krijesnica bili su uvod u priču. Dok je spisateljica čitala slikovnicu, djeca su uzimala izrađenu krijesnicu. Nakon čitanja djeca su postavljala pitanja. Shvatili su pouku priče i značenje krijesnice. Krijesnica iako je mala, ona je hrabra, ne boji se jer zna da u sebi ima svoje svjetlo. Krijesnica simbolizira dijete, njegovu moć.

 

„I zato – sretan budi, LJUBAV širi i vjeruj da je

ovaj planet prekrasno igralište.

Možda je ta KRIJESNICA tako posebna bila

baš zato jer nosi baš TVOJE IME…“

Nataša Jukić

 

Objavljeno

Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje

Manifestacija „Jesen u Kaštelima – Sajam plodova zemlje“ održala se 21. listopada 2018. na Brcu u Kaštel Kambelovcu. Udruga za promicanje kvalitete života, kulturnih vrijednosti i baštine „Šušur“ u suradnji s Turističkom zajednicom grada Kaštela, Gradom Kaštela, kaštelanskim udrugama i odgojno-obrazovnim ustanovama organizira manifestaciju „Jesen u Kaštelima – Sajam plodova zemlje“.

Manifestacija se održava povodom Svjetskog dana hrane. Na izložbenim štandovima škole, vrtići, udruge i proizvođači predstavili su krušne proizvode i plodove zemlje. Izložene proizvode blagoslovio je don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Svim sudionicima zahvalile su direktorica Turističke zajednice grada Kaštela Nada Maršić i dogradonačelnica Jadranka Matok-Bosančić. Izveden je zabavno-glazbeni program.

Manifestacija je imala humanitarnu akciju prikupljanja novčanih sredstava namijenjenih prihvatilištu za beskućnike u Kaštel Gomilici.

Petra Hrgić, 6.c

Objavljeno

Dan kravate u našoj školi

Dan kravate obilježava se 18. listopada. Kravata je dekorativni odjevni predmet oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog materijala…

 

Učenici i učitelji obilježili su Dan kravate u našoj školi dolaskom u školu s kravatama. Neki učenici izrađivali su plakate koje su izložili u atriju škole. Anamaria Roso, Andrijana Jurić i Mislav Goić, učenici 8.a razreda napravili su PowerPoint prezentaciju o kravati  koju su prezentirali učenicima razredne i predmetne nastave. Neki učenici su na satu razrednika naučili vezivati kravatu. Roko Kunčić, učenik koji je pohađao našu školu, učenike 4.b razreda naučio je izraditi kravatu od papira.

Paolo Kodžoman, 6.b

Objavljeno

11. Smotra turističke kulture

Od 12. do 14. listopada 2018. godine, na otoku Hvaru, u istoimenom mjestu održana je 11. Smotra Turističke kulture. Cilj ovog projekta, uz koordinaciju dr. sc. Nansi Ivanišević, je potaknuti učenike da metodama istraživačkog rada usvajaju nova znanja o kulturnoj, umjetničkoj i prirodnoj baštini te njenoj ulozi u razvoju i afirmaciji svog zavičaja i domovine…

Zlatna formula hrvatskog jezika

Tema ovogodišnjeg natječaja bila je Zlatna formula hrvatskog jezika ČA – KAJ – ŠTO. Povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka za obrazovanje, kulturu i turizam odabralo je najupečatljivije uratke. Među pet odabranih srednjoškolskih radova i pet odabranih osnovnoškolskih radova, našao se i rad naše škole pod nazivom Miljenko i Dobrila. Uz naše prošlogodišnje osmaše: Ivana Vujevu i Doru Vušković, na Smotri su sudjelovale i učenice 7.b razreda Lucia Pera i Doris Kurtović u pratnji svoje mentorice Marijane Eterović Faraunić te ravnateljice Jadranke Šošić. Pričom o Miljenku i Dobrili naši učenici su nastojali predstaviti čakavsko narječje, ali i svoju školu u kojoj se već dugi niz godina provode brojne aktivnosti kako bi se očuvala čakavica. Smotra je započela svečanim otvaranjem 12. listopada, a sljedeći dan predstavljeni su nagrađeni radovi kroz učeničke prezentacije. Učenici nagrađenih radova, koji su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, potrudili su se što zanimljivije predstaviti svoje radove. Nakon uspješnog prezentiranja svojih radova učenici su zajedno sa svojim mentorima postavili štandove sa suvenirima, kolačima, raznim likerima te različitim kreativni uratcima kako bi što ljepše i autentičnije predstavili svoj zavičaj, što je plijenilo pažnju kako mještana, tako i brojnih turista.

Dora Vušković, 8.c (2017./2018.)

[envira-gallery id="728"]

 

Objavljeno

Birajmo nešto za sebe

Dopunska i dodatna nastava i iznannastavne aktivnosti.

U našoj školi postoji dopunska nastava iz Hrvatskoga jezika i Matematike u razrednoj i predmetnoj nastavi te dopunska iz Engleskog jezika u predmetnoj nastavi. Dodatna nastava postoji iz Hrvatskoga jezika, Engleskoga jezika, Matematike, Biologije, Kemije, Fizike, Povijesti i Geografije. Od izvannastavnih aktivnosti učenicima se nude: novinarska grupa, literarno-novinarska grupa, volonterski klub, Mladi knjižničari, engleska radionica (English Workshop), povijesno-geografska grupa, Nebo i Zemlja (geografska grupa), Mladi bibličari, vjerski pano, Vjeronaučna olimpijada, eko-grupa, uređenje školskog vrta, likovna grupa, Mali likovnjaci, Modelari, ples/folklor, školski zbor Bijaćki slavuji, VIS Zvuci Bijaća, kreativna radionica, WEB radionica te brojne sportske grupe: odbojka, nogomet, rukomet i stolni tenis. Za svakoga ponešto.

Nina Djirlić 6.c

IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI U NASTAVNOJ GODINI 2017
Objavljeno

Milenijska fotografija stare masline i najmlađih Kaštelana

KAŠTELANSKE VRIJEDNOSTI U OBJEKTIVU ŠIME STRIKOMANA

Stara maslina u Kaštel Štafiliću zvjezda je desete milenijske fotografije Šime Strikomana nastala u Kaštelima, a uz maslinu ovu najnoviju milenijsku fotografiju upotpunila su djeca DV Kaštela, dječjeg vrtića Čarobni pianino i osnovne škole Bijaći.

Više od 500 djece činilo je natpis „Olea Kaštela 1500“, s dvostrukim slovom „O“ oko same masline, a precizni objektiv Šime Strikomana i ovaj je događaj uspješno ovjekovječio.

Ova milenijska fotografija nastala je u sklopu otvaranja prve kiparsko – slikarske kolonije pod nazivom  „1500 godina stara kaštelanska maslina – zaštićeni spomenik prirode“, koja se ovog tjedna održava upravo kod stare masline.

Inače na tom mjestu biti će postavljena i izložba svih dosadašnjih milenijskih fotografija nastalih u Kaštelima, od 2004. godine i „Klape u Kaštelima“ te nakon nekoliko godina snimljenih  „Kalimera“ i „100 godina škole Bijaći“, preko „Dana autista“, „Male vatrogasne olimpijade“, dva puta „Flote mira“, „Kravate“ i „25 godina ČA“ do današnje fotografije stare masline.

Paola Listeš 5.d

Objavljeno

Globalni uspjeh najpoznatijeg miša na svijetu

90 godina Mickeya Mousea

Visok je 69 centimetara i težak 10,5 kilograma, a u studenom prošle godine proslavio je 90 godina. Ime mu je Mickey Mouse!

Mickey Mouse, izmišljeni lik antropomorfnoga miša iz crtanih filmova i stripova, jedan je od simbola popularne kulture XX. st. Lik su stvorili 1928. Walt Disney i Ub Iwerks radi opuštanja i pokazivanja vedre strane života. Izvorno se trebao zvati Mortimer, ali ga je Disneyeva supruga preimenovala u Mickey.

Pop-ikona jednog stoljeća

Mickey je 18. studenoga 1928. godine debitirao u crtiću Parobrod Willie (Steamboat Willie). No, premda se njegov rođendan u svijetu obilježava 18. studenoga, popularni se miš prvi put pojavio u crtiću Ludi avion (Plane Crazy) u svibnju iste godine. 1930. u tabloidu New York Daily Mirror pojavio se strip Mickey Mouse koji mu je donio prvu veliku popularnost, s obzirom na to da je strip običnim ljudima bio dostupniji od filma. Mickey Mouse s vremenom je postao najpopularniji filmski lik, a ujedno je i prvi lik iz animiranih filmova koji je 1978. dobio zvijezdu na Stazi slavnih u Hollywoodu. Po zanimanju je detektiv, ljubav je njegova života Minnie Mouse, a u filmovima su se uz njega pojavljivali različiti antropomorfni životinjski likovi, od kojih su najpoznatiji pas Šiljo, Paško Patak te neantropomorfizirani pas Pluton.

Mickey kao simbol dobre volje

Liga naroda odlikovala je 1935. Disneya posebnom medaljom s obrazloženjem da je Mickey Mouse postao općim simbolom dobre volje među ljudima. Zanimljivo je da je u II. svjetskom ratu „Mickey Mouse” bila lozinka za iskrcavanje u Normandiji te da je američka pošta ovom junaku posvetila pet poštanskih maraka, dok ga je Rumunjska 30-ih godina zabranila vjerujući da će miš koji govori uplašiti djecu. U ovih je 90 godina s Mickeyjem u naslovnoj ulozi snimljeno čak 130 filmova, a deset ih je bilo nominirano za Oscara u kategoriji kratkog animiranog filma. 1942. domogao se jednog kipića za film Lend a Paw.

Besmrtni Disney

Walt Disney postao je ne samo najpoznatiji tvorac animiranih likova zapadne civilizacije, već i sinonim cijele industrije. Svoje je poslovanje proširio na industriju igračaka i odjeće, a kasnije i na industriju zabavnih parkova, odnosno Disneyland.

Nakon Disneyjeve smrti, pojavila se urbana legenda da je njegovo tijelo zamrznuto kako bi znanstvenici jednog dana pronašli način kako zamrznutom tijelu vratiti vitalne funkcije. Međutim, iako svoje tijelo nije zamrznuo, svoje djelo i ime jest. Kao što je i sam rekao, sve je započeo jedan miš, a on je i danas diljem svijeta poznat kao najuspješniji lik animiranih filmova i stripova te je trenutno glavni lik Playhouse Disney serije The Mickey Mouse Clubhouse.

Đeni Prgomet i Barbara Ćudina, 7.d

Mickey Mouse i prijatelji
Objavljeno

Glazbeni vremeplov – Blues

Povijest bluesa

Temelji na uporabi “plavih nota” i strukturi od najčešće 12 taktova koji se ponavljaju. Ova vrsta pjesama nastala je krajem 19. stoljeća na temeljima radničkih pjesama s plantaža pamuka na jugu SAD-a. Izvodi je solist uz mali instrumentalni sastav u kojem redovito sudjeluje bendžo. Blues je imao znatan utjecaj na Povijest bluesa Blues je vrsta glazbe smirenog tempa. Vokalno-instrumentalni je glazbeni stil koji se kasniju američku i zapadnu popularnu glazbu, a postao je i dijelom žanrova kao što su ragtime, jazz, bluegrass, rhythm and blues, rock and roll, hip-hop i pop.

Blues se razvio od vokalne glazbe bez pratnje među siromašnim crnačkim radnicima u širok raspon stilova i podžanrova. Društveni i ekonomski razlozi pojavljivanja blues glazbe još nisu sasvim poznati. Prvo pojavljivanje bluesa nije dobro određeno ali se smatra da se pojavio u razdoblju od 1870. do 1900., zbog emancipacije bivših robova i tranzicije iz ropstva prema dijeljenju usjeva i maloj poljoprivrednoj proizvodnji južnih Sjedinjenih Država. Najznačajniji predstavnici blues glazbe su: Muddy Waters, B. B. King, Robert Johnson, John Lee Hooker, Howlin’ Wolf, Buddy Guy,…

Blues u Hrvatskoj

Blues u Hrvatskoj Predstavnici blues glazbe u Hrvatskoj su pripadnici udruge Hrvatske blues snage. Udrugu Hrvatske blues snage osnovao je Dražen Buhin Buha. Udruga je osnovana u cilju promicanja i propagiranja blues glazbe te poboljšanje vrednovanja i zastupljenosti blues glazbe u Republici Hrvatskoj. Hrvatske blues snage (HBS) imaju licencu za nacionalno blues natjecanje i do sada su uspješno organizirale šest Croatian Blues Challengea (CBC). Također sudjeluju na Svjetskom blues natjecanju. Neki od naših najpoznatijih blues festivala su: Split Blues Festival, Pirovac Blues Festival, Thrill Blues Festival u Trilju, itd. U našoj školi se svake godine održava Srdelijada na kojoj se izvodi pjesma Srdela Blues koju je napisao profesor glazbene kulture Ivan Cinotti.

Nina Sučić, 8.d

SRDELA BLUES
Fala ti more ča nas raniš
I oduvik kripiš naša gladna usta
Srdelon našon ribon pravon
Koja nas liči spremjena vako i nako.
Dok ribarin vesla činidu žuje
Plovidu vanka nosidu ih struje
Neka pune baren malo vitra
Da odanu malo dok gredu na idra.
Bacadu se mriže, tiraju konopi
Od puste priše činidu se gropi
Al ništa ne smeta kad srdela skoči
Iz mriže na gajetu žvelto u kašete složi.
Dok je srdele straja nima
Tu je uvik ulovit je triba
Fala ti puno ča nas raniš
Srdelo naša iz morski dubina.

prof.Ivan Cinotti

B. B. King, jedan od najznačajnijih predstavnika bluesa
Prof. Cinotti u Mephinsu, gradu bluesa
Prof. Ivan Cinotti izvodi svoj hit Srdela blues
Prof. Ivan Cinotti pokraj gitare Lucille B. B. Kinga

Objavljeno

Međunarodni tjedan gluhih i Međunarodni tjedan znakovnih jezika (23.-30. Rujna 2018.)

Međunarodni tjedan gluhih (IWDeaf) se, još od 1958. godine kada je u Rimu pokrenuta inicijativa na Svjetskom kongresu gluhih Svjetske federacije gluhih, obilježava zadnji puni tjedan u mjesecu rujnu. Ove godine je obilježen od 23. do 30. rujna.

Međunarodni dan znakovnih jezika (IDSL) ove godine se obilježava prvi put. Opća skupština UN-a proglasila je 23. rujna Međunarodnim danom znakovnih jezika.

Zajednička tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana znakovnih jezika i Međunarodnog tjedna gluhih glasi Sa znakovnim jezikom svi smo uključeni!.

Gluhi diljem svijeta se okupljaju kako bi promovirali status znakovnih jezika te prava gluhih osoba. Uključenost i ravnopravno sudjelovanje u društvu podrazumijevaju da znakovni jezici budu pristupačni, priznati te da se podupire njihovo korištenje.

Mogućnost učenja Hrvatskog znakovnog jezika postoji i u našoj školi. Treću godinu za redom, sastavni dio  programa rada s vršnjacima pomagačima je i učenje znakovnog jezika.  Voditeljica programa je Rajka Šore, psihologinja. Plakat postavljen u predvorju zajednički je rad učitelja i učenika. Mlade snage Bijaća, osobe na stručnom usavršavanju (Anamarija Botić, magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti i magistra pedagogije i Mia Vukelić, magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti i magistra edukacije engleskog jezika i književnosti) i učenici 8.c i 8.d razreda uz vodstvo psihologinje su plakat osmislili, izradili i postavili.

Osim ključne poruke i dvoručne abecede,  istaknute su i smjernice za naše djelovanje.

  • Informirajte i utječite na što veći broj donositelja odluka koji trebaju ispuniti svoje zakonske obveze promoviranja statusa znakovnog jezika i pravo na njegovo korištenje.
  • Potičite korištenje znakovnog jezika kao osnovni preduvjet za ispunjenje ljudskih prava gluhih osoba.
  • Naglasite pravovremenu intervenciju znakovnom jeziku i uslugama na znakovnom jeziku koje uključuju kvalitetno obrazovanje bitno za rast i razvoj ljudskog pojedinca te za postizanje međunarodno dogovorenih ciljeva razvoja.
  • Istaknite gluhe osobe kao jedinstvene jer su one ne samo osobe s invaliditetom već i jezična manjina.
  • Potičite korištenje znakovnog jezika i kulturu gluhih kao višejezičnost te kao sredstvo promicanja, zaštite i očuvanja jezika i kultura diljem svijeta.
  • Istaknite da su znakovni jezici, uz govorene jezike, potpuno prirodni jezici koji se strukturno razlikuju od govorenih.
  • Istaknite da je u radu s gluhim osobama važno uvažavati i primjenjivati princip Ništa o nama bez nas!

Katarina Čagalj, 8.c

 

Objavljeno

2. Srdelijada – Plavi (morski) svijet

OŠ Bijaći poznata je po brojnim manifestacijama i projektima. Jedan od novijih projekata naše škole, koji je prvi put održan 2017., jest Plavi svijet – Srdelijada. Ove smo godine uz Srdelijadu imali i još dva dodatna razloga za slavlje. Naime, taj smo dan proslavili i Dan učitelja te Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje.

I 2018. realizirali smo projektni dan Plavi svijet – 2. Srdelijada. U svim razredima na satu razrednog odjela ili na predmetnom satu, učenici su sa svojim učiteljima/razrednicima posvetili sat srdeli, stoljetnoj ribi hraniteljici. Ovom prigodom u školi su održana predavanja, Powerpoint prezentacije te niz radionica na ovu temu.

3 u 1…

Za razliku od prošle godine, a u povodu proslave Dana učitelja te nadolazećih Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, odlučili smo 5. listopada 2018. godine uz 2. Srdelijadu obilježiti i ove dvije manifestacije. Tom prigodom, održan je program kojim je, u suradnji s kolegicama Katarinom Radman (1.b), Lijanom Ivančić (1.c), Marinom Pažanin (2.c), Ivanom Peran (3.c), Tomislavom Rogošić (8.d), Mirelom Carev Ž. i knjižničarkom Marinom Kelavom, koordinirala učiteljica razredne nastave Ivana Lukas Bartulović (4.d). Učenici razredne i predmetne nastave izveli su zanimljive pjesme i recitacije, a nastupio je i učitelj glazbene kulture Ivan Cinotti koji je otpjevao nekoliko pjesama uz obaveznu „Srdela bluz“, koja je postala svojevrsna himna ovoga projekta jer govori o ribi/srdeli koja je prehranila tisuće generacija i kroz vjekove bila hraniteljica i u našem zavičaju. Nakon programa, u predvorju (koje su prigodno uredile učiteljice razredne nastave Terezija Zokić i Benita Vladušić, učiteljice likovne kulture Negdi Fiamengo i Bruna Carev uz asistenciju Anđeline Lukas, učiteljice biologije i voditeljice Sanje Mikelić te nezaobilaznu pomoć domara Ante Bogića), sve što su za ovu prigodu odradile vrijedne ruke djece, roditelja, djelatnika i prijatelja, blagoslovio je novski župnik don Darijo Čorić. Nakon blagoslova, kruh i krušne proizvode te plodove jeseni iz razrednih košarica, učenici su blagovali u društvu svojih učitelja, roditelja i gostiju. Istog se dana proslavio i Dan učitelja, a među gostima koji su učiteljima čestitali njihov dan, bila je i kaštelanska pročelnica Sandra Zokić.

Srdela na 100 načina

Učenici i djelatnici naše škole na 2. Srdelijadi roditeljima, gostima i sugrađanima pokazali su na koje se sve načine mogu pripremiti srdele te čemu sve ova kraljica mora može biti inspiracija. Na trpezi se našlo više desetaka kilograma srdela. Ribar Miro Pera, uz asistenciju Pave Krstulovića te domara Nenada Pere i Nikice Stude, koordinirao je pečenjem srdela na gradelama koje su se redale u nizu prelivene neizostavnim maslinovim uljem. Nazočni su uživali i u slanim srdelama, mariniranim srdelama, srdelama u kombinaciji s kiselom paprikom, paštetom od srdele…. Tu se našla i srdela u tijestu, a njen oblik poprimili su brojni kolači, torte i druge slastice te različite vrste kruha i peciva koje su pripremile vrijedne djelatnice OŠ Bijaći i prijateljice naše škole. Bila je to fešta srdele na 100 načina!

Srdela – umjetnička inspiracija

No, nije sve stalo na hrani, u znaku srdele bilo je još mnogo toga, baš poput posebnih zavjesa kreiranih za ovu temu, izloženih dječjih radova posvećenih moru i srdeli, pjesama nastalih iz pera kaštelanskog čakavskog pjesnika, Sućuranina Miroslava Luketina Sarajčeva, predavanja podvodnog ribolovca i ronioca Ivice Svilana ili pak originalnih vinorela – slika nastalih kistom i crnim vinom, gosta slikara Draženka Pačalata.

Tradicija se nastavlja…

Već sada mogu najaviti nastavak ovog projekta pod nazivom „Plavi (morski) svijet“, odnosno, 3. Srdelijadu. Priču o velikom bogatstvu mora nastavit ćemo i dalje, naravno, u čast srdeli koja je othranila brojne generacije, ali i zbog toga kako bi djecu naučili da more i sve ono bogatstvo u njemu, moraju paziti i čuvati – poručila je ravnateljica Jadranka Šošić. Inače, projekt Plavi (morski) svijet čiji je nositelj aktiv biologije i kemije, pokrenut je u školskoj godini 2015./2016. Glavni cilj projekta je povećati razinu ekološke svijesti kod učenika OŠ Bijaći i posvijestiti im značaj mora kao iznimnog resursa te im ukazati na važnost održivog razvoja i njegove prednosti. U tekućoj školskoj godini 2018./2019. glavna je tema projekta Plavi svijet – Plava riba Jadrana, slijedom čega će se pozornost usmjeriti prema vrstama i nutritivnim vrijednostima plave ribe Jadranskog mora.

Maša Jadrić 6.d

[envira-gallery id="947"]